Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Krumpirovi buhači

Stranice u tiskanom izdanju: 23 - 24

Poseban nadzor

Europska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) ocijenila je spomenute vrste kao potencijalno opasne štetnike krumpira u europskim i mediteranskim zemljama, a na razini EU 2012. godine donesena je Odluka Komisije 2012/270/EU o hitnim fitosanitarnim mjerama za sprečavanje unošenja štetnih organizama Epitrix cucumeris (Harris), Epitrix similaris (Gentner), Epitrix subcrinita (Lec.) i Epitrix tuberis (Gentner) u Uniju i njihova širenja u Uniji. Sukladno spomenutoj Odluci, Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Zavodom za zaštitu bilja započelo je provoditi program posebnog nadzora nad ovim štetnicima 2013. godine. Odrasli oblici krumpirovih buhača crne su boje, duljine tijela 1.5-2 mm, smeđih nogu i žutih ticala. Tijelo krumpirovih buhača pokriveno je gustim dlakama, a na pokušaj uznemiravanja skaču poput buha. Jaja su bjelkaste boje, ovalnog oblika. Ličinke roda Epitrix imaju valjkasto, tanko tijelo bijele boje i glavu smeđe boje. Krumpirovi buhači u pravilu završavaju svoj razvoj na biljkama pripadnicama porodice pomoćnica, krumpiru, rajčici, patlidžanu, duhanu, te korovnim vrstama, crnoj pomoćnici (Solanum nigrum) i kužnjaku (Datura stramonium). Prema podacima iz dostupne literature vrsta Epitrix tuberis u pravilu ima dvije generacije godišnje ovisno o dostupnosti hrane za ličinke i datumu izlijetanja odraslih oblika iz tla u proljeće. Epitrix cucumeris ima jednu generaciju godišnje. Pretpostavlja se da je životni ciklus vrste Epitrix similaris sličan kao i kod ostalih Epitrix spp., a pri povoljnim klimatskim uvjetima može razviti dvije generacije godišnje.

Štetnici prezimljavaju u tlu kao imaga (odrasle jedinke), a od svibnja do početka srpnja izliječu iz tla. Smatra se da preživljavanje ovih štetnika tijekom zime ovisi o dubini i kvaliteti tla.

Imaga Epitrix cucumeris ne lete, za razliku od imaga Epitrix tuberis koji može preletjeti značajne udaljenosti u potrazi za biljkama domaćinima. Svaka ženka u prosjeku može odložiti u tlo 187 jaja. Jaja odlažu u skupinama od 11-15 jaja u blizini korijenovog sustava biljke domaćina, obično na dubinu od 12-20 mm. Kukuljenje se odvija u tlu i traje 4-10 dana kod vrste Epitrix tuberis i 7-10 dana kod vrste Epitrix cucumeris. Nakon izlaska iz kukuljice, imaga Epitrix cucumeris nastavljaju se hraniti na lišću, a potom se vraćaju u tlo na prezimljenje. Prva generacija imaga Epitrix tuberis javlja se od početka srpnja do početka rujna i hrane se na lišću. Drugo kukuljenje vrste Epitrix tuberis započinje početkom kolovoza i može potrajati do početka studenog. Nakon izlaska iz kukuljice, imaga druge generacije se vraćaju u tlo na prezimljenje.

Nakon inkubacije u trajanju od 3-14 dana, iz jaja izlaze ličinke koje se hrane na korijenju odnosno na gomoljima krumpira. Ličinke se na korijenju odnosno gomoljima krumpira hrane 2-4 tjedna.

Štetnost

Odrasli oblici krumpirovih buhača hrane se na lišću, a simptomi napada očituju se u obliku karakterističnih rupica nepravilnog oblika, promjera 1-1.5 mm. Ličinke se, nakon izlaska iz jaja, ubušuju u gomolje i buše pukotine ispod epiderme oštećujući pokožicu gomolja. Jedna ili dvije ličinke mogu izazvati oštećenja gomolja koja rezultiraju njihovim odbacivanjem te s gospodarskog stajališta takvi gomolji nisu prikladni za tržište. Odrasli oblici druge generacije Epitrix tuberis mogu uzrokovati defolijaciju srednje kasnih i kasnih sorti krumpira. Prema EPPO podacima, uslijed napada vrste Epitrix similaris na usjeve krumpira u Portugalu, oštećenja nisu imala utjecaja na prinos krumpira, no komercijalna vrijednost gomolja bila je značajno smanjena.

Na vece udaljenosti šire se trgovinom krumpira kao ličinke, kukuljice ili imaga u razdoblju dijapauze u ostacima tla na gomoljima.

Mogućnosti prenošenja i širenja

Praćenje (monitoring) navedenih štetnika obavlja se vizualnim pregledima cime i gomolja krumpira te uporabom žutih ljepljivih ploča. Žute ljepljive ploče postavljaju se u usjev krumpira u svibnju, na visinu od oko 1 metra iznad cime krumpira. Vizualni pregledi cime obavljaju se od sredine svibnja kada je moguće uočiti imaga koji se hrane na cimi. Vizualni pregled gomolja obavlja se prilikom vađenja krumpira radi utvrđivanja mogućih šteta od ličinki. Odrasli oblici Epitrix similaris i Epitrix tuberis pokretni su kukci koji se lokalno mogu širiti letom i ostacima tla na strojevima za obradu.

Mogućnosti suzbijanja

U zaštiti protiv krumpirovih buhača koriste se preventivne i kurativne mjere zaštite. Preventivne mjere uključuju agrotehničke i mehaničke mjere te monitoring usjeva krumpira upotrebom vizualnih atraktanata, u ovom slučaju žutih ljepljivih ploča. Agrotehničke mjere obuhvaćaju sadnju certificiranog sjemenskog krumpira, trogodišnji plodored u koji nisu uključene biljne vrste koje pripadaju porodici pomoćnica te suzbijanje korova domaćina, posebice kužnjaka (Datura stramonium L.) i crne pomoćnice (Solanum nigrum L.). Mehaničke mjere uključuju četkanje ili pranje gomolja kako bi se uklonili ostaci tla, a s njima i imaga, ličinke i kukuljice krumpirovih buhača. Četkanje i pranje gomolja prije puštanja u prodaju uobičajena je praksa u nekim zemljama koja se postupno primjenjuje i u Hrvatskoj. Kurativne mjere zaštite uključuju upotrebu učinkovitih insekticida koji smanjuju brojnost štetnika. U Portugalu se za suzbijanje krumpirove zlatice (Lepinotarsa decemlineata) primjenjuju 2-3 tretmana insekticidima u vegetacijskoj sezoni. Smatra se da bi ovi tretmani bili učinkoviti i za kontrolu krumpirovih buhača uz jedan dodatni tretman u vrijeme izlaska prezimljujućih odraslih oblika iz tla. Za suzbijanje ovih štetnika u Sjevernoj Americi registrirani su insekticidi iz skupine neonikotinoida (tiametoksam, imidakloprid, klotianidin) za tretiranje sjemenskog krumpira te insekticidi za primjenu u brazdu na osnovi tiametoksama, fipronila i imidakloprida. Prema navodima iz američke literature, navedene aktivne tvari učinkovite su za kontrolu prve generacije krumpirovih buhača, krumpirove zlatice i lisnih uši. U Portugalu su za folijarno suzbijanje krumpirovih buhača od 2009. godine registrirani pripravci na osnovi acetamiprida. Prisutnost krumpirovih buhača u Hrvatskoj još nije potvrđena, a u slučaju utvrđivanja njihove prisutnosti dodatno će se istražiti biologija, ekologija i mogućnosti suzbijanja.

Ocijenite članak:

Zrinka Pavunić Miljanović, dipl. ing. agr.
Djelatnica Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Zavoda za zaštitu bilja od 2011. godine. Radi kao dijagnostičar u Laboratoriju za zoologiju, na poslovima registracije sredstava za zaštitu bilja te na izvještajno-prognoznim poslovima.
Ramstek s mahunama
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.