Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Klice – malo sjeme velike moći

Stranice u tiskanom izdanju: 62 - 63

Klice su kao hranu i lijek upotrebljavali već stari Kinezi prije 5000 godina, a kroz povijest su bile poznate u svim dijelovima svijeta. Proklijale žitarice stoljećima su se koristile kao namirnica za pomlađivanje organizma, sirovina za proizvodnju piva, a engleski moreplovci u 18. stoljeću izdanke su zbog bogatstva C vitamina koristili u prevenciji skorbuta. Klice ječma poznate su kao nadomjestak za kavu, a neplodnost životinja otklanjala se pojačanom prehranom s klicama zobi. Bulgur, koji se tradicionalno koristi na Bliskom istoku, radi se od grubo mljevene proklijale pšenice. Dr. Edward Howell (1898.- 1988.), stručnjak za enzime, smatrao je da se većina žitarica nekada jela u proklijalom stanju jer je žito stajalo u snopovima i stogovima na otvorenom polju i uslijed vlage i topline počelo klijati prije spremanja u spremišta. Zagovarao je korištenje sirove hrane i vjerovao da kuhanje hrane i uništavanje enzima rezultira kraćim životnim vijekom i pojavom brojnih bolesti. S klicama smo se gotovo svi sreli pri sadnji pšenice na Sv. Luciju, ali ne sa svrhom da pojedemo klice već da se pšenica do Božića što ljepše zazeleni.

Klijanje

Sjeme može proklijati kad se stvore povoljni uvjeti za pokretanje iz stanja mirovanja, a to je temperatura između 20-25 oC i odgovarajuća količina vlage. Za klijanje treba koristiti sjeme iz biološko-organskog uzgoja, a nikako sjeme iz sjemenarni namijenjeno za sjetvu. Zdrave i ukusne klice možemo pripremiti od sjemenki žitarica, mahunarki, kupusnjača, začinskog bilja, orašastih plodova itd. Najčešće se koriste sjemenke alfa-alfa, kres, pšenica, mungo grah, soja, rotkvica, rikula, grašak, heljda, leća, brokula, potočarka, proso, sezam, slanutak, suncokret itd. Prije klijanja sjemenke treba prebrati i odstraniti one koje su oštećene ili su promijenile boju, oprati ih i namočiti u vodu kako bi upile potrebnu količinu. Duljina namakanja ovisi o vrsti sjemena i njegovoj starosti. Sjemenke kresa nije potrebno namakati, dovoljno ih je staviti na vlažnu podlogu, alfa-alfa, rotkvica i sezam namaču se oko 4 sata, leća, proso, suncokret oko 8 sati, a pšenica, raž, grah, slanutak i mungo grah oko 12 sati. Klijanje se može obavljati u staklenci, plitkoj posudi ili posebno izrađenom klijalištu. U staklenci može klijati većina sjemenki. Dovoljno je namočene sjemenke staviti u staklenku, otvor staklenke prekriti gazom, pričvrstiti gumicom i staklenku postaviti u nakošeni položaj da bi se ocijedio višak vode i da klice imaju dovoljno zraka za razvoj. Klice je potrebno ispirati najmanje dvaput dnevno kako se ne bi pokvarile. U plitkoj posudi klijaju samo neke sjemenke, npr. kresa i zobi. Na dno posude ili poslužavnik stavi se papirnati ubrus namočen vodom i po njemu se rasprostru sjemenke koje se više puta tijekom dana špricaju vodom. Najjednostavniji način uzgoja je u klijalištima. Klijališta se mogu nabaviti u trgovinama zdrave hrane, a sastoje se od nekoliko okruglih ili četvrtastih posuda probušenog dna koje se slažu jedna iznad druge pa u njima istovremeno može klijati nekoliko vrsta sjemenki. Sjemenke klijaju različitom brzinom. Sjeme je postalo klica kada pusti izdanak i tada se može koristiti u pripremi jela. Pšenica, raž i sezam isklijat će već za dva dana, dok neke sjemenke puste klicu tek za tri ili četiri dana. Svi izdanci ne trebaju biti iste dužine da bi se počeli jesti. Izdanci pšenice, raži i graha koriste se sasvim mali, dok izdanci alfaalfe, mungo graha ili leće mogu biti dugi od tri do pet centimetara. Kres se koristi tek kad izraste u biljku, za što je potrebno oko 10 dana. Prije konzumiranja klice se operu u hladnoj vodi da bi se s njih odstranila sluz, omotač sjemenke, vlaknasto korijenje i druge nečistoće. Najbolje ih je odmah potrošiti, no mogu se u odgovarajućoj zatvorenoj posudi čuvati u hladnjaku par dana. ALFAALFA (Medicago sativa) je vrsta lucerne, a njeni izdanci su među najomiljenijima, osobito za početnike u svijetu klica. Sjemenke se namaču u vodi 4-5 sati. Klijanje se provodi 4-6 dana, dva dana na tamnome mjestu, a nakon toga na svjetlu. Izdanci se konzumiraju nakon 4-6 dana, kada narastu 3-5 cm, tj. kada se na vrhu pojavi maleni zeleni listić. Imaju hrskavu strukturu i najčešće se jedu svježi u sendvičima, salatama, juhama, namazima, sokovima i umacima od povrća. PŠENICA (Triticum sativum) daje sočne izdanke koji su okusom slični mladom kukuruzu. Sjemenke se namaču 12 sati, a koriste se nakon 2-3 dana klijanja, pri dužini izdanka od 0,7 do 1,2 cm. Mogu se jesti sirove, kratko prokuhane ili popržene na tavi. Ako se osuše u pećnici, postaju hrskave pa samljevene mogu zamijeniti orahe u kolačima.

MUNGO GRAH ili „zelena soja“ (Phaseolus radiatus, P. aureus) Sjemenke se namaču u vodi oko 12 sati, klijanje se provodi u staklenci ili u klijalištu. Ispiranje se provodi dva puta dnevno. Klijanje traje 2-4 dana, a izdanci se koriste kada dostignu dužinu od 1-4 cm. Kratko se termički obrađuju, oko 3-5 minuta. Okusom podsjećaju na grašak.

PROSO (Panicum miliaceum) Sitna žuta zrnca prosa namaču se u vodi oko 8 sati (pola šalice na litru vode). Izdanci se dobiju nakon tri dana. Treba ih ispirati tri puta dnevno. Koristimo ih kad narastu oko 2 mm. Odlično su sredstvo kod različitih kožnih bolesti. Slatkastog su okusa pa se mogu koristiti u kolačima, slatkim kremama, voćnoj salati, muslima, ili kao dodatak tjestenini i kruhu.

BROKULA (Brassica oleracea var. italica) Klice brokule imaju jak, ljut okus i odličan su dodatak salatama, sendvičima i jelima s rižom. Sadrže čak 50 puta više sulforafana nego brokula kao povrće. Terapijski potencijal sulforafana danas je predmet brojnih kliničkih ispitivanja, a osobito se istražuje njegov antikancerogeni učinak. Prema jednoj studiji japanskih znanstvenika konzumiranje 70 grama klica brokule tijekom 2 mjeseca štiti od niza želučanih tegoba povezanih s Helicobacter pylori.

KRES ILI GRBICA (Lepidium sativum) Klijanje se provodi u plitkoj posudi uz prskanje vodom 3-4 puta dnevno. Zeleni izdanak se konzumira nakon 7-10 dana kada izraste 3-4 cm.

LJEKOVITOST KLICA

Klijanje sjemena je pravo čudo prirode jer se iz malenog dijela sjemenke, klice, rađa nova biljka, koju u početku rasta također zovemo klica. Fascinira energija i sposobnost pohranjena u klici koja omogućuje da se proizvede čitav niz tvari, prvenstveno vitamina i minerala, kojih u sjemenci prije klijanja uopće nema ili su prisutni u vrlo malim količinama. Klijanjem se proizvodi C vitamin, povećava sastav B vitamina, osobito B2, B5 i B6, a sadržaj karotena može porasti i do 8 puta. Povećava se količina kalija, kalcija, natrija, željeza, fosfora i drugih minerala. U sjemenkama zahvaljujući enzimima dolazi do razgradnje ugljikohidrata u jednostavne šećere, enzimske hidrolize bjelančevina koje se razgrauju na aminokiseline, a stvara se i ogromna količina energije i klica započinje svoj rast. Enzimi i nukleinske kiseline unešeni u naš organizam poboljšavaju izmjenu tvari, jačaju imunološki sustav i regeneriraju stanice. Klice su lako probavljive, a iskoristivost vitamina i minerala u organizmu daleko je veća nego konzumiranjem pripravaka dobivenih sintetičkim putem. Klijanje neutralizira fitinsku kiselinu koja je prisutna u opnama žitarica i koja onemogućuje apsorpciju kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka u organizmu. S produljenjem vremena između ubiranja i konzumiranja izdanka opada i količina vitamina u izdanku, osobito C vitamina. C vitamin se uništava i dugotrajnim izlaganjem toplini. Izdanke je zato najkorisnije jesti sirove. Izuzetak su izdanci mahunarki (soja, leća, mungo grah, grah) koje treba kratko termički obraditi.

Savjeti i mjere opreza

Vlažni i topli uvjeti potrebni za klijanje pogoduju razvoju brojnih mikroorganizama pa sirove klice mogu biti uzrok trovanja hranom (Echerichia coli, Salmonella). Da bi se izbjegle neželjene posljedice, klice koje se uzgajaju kod kuće redovito treba prema uputi ispirati vodom, a ukoliko se kupuju već uzgojene klice uvijek treba provjetiti rok trajanja. Obavezno se moraju čuvati u hladnjaku, a ukoliko se osjeća miris plijesni ne smiju se konzumirati. Prije konzumiranja uvijek ih treba isprati hladnom vodom.

Klice u kuhinji

Klice dodajte u jogurt, ubacite u zdjelicu sa zobenim pahuljicama, posipajte po krem juhama, varivima i pizzama, dodajte u umake, palentu, palačinke, salate, ubacite u svježe izmiksan sok od povrća.
Sendvič s kravljim sirom i klicama
Sastojci (za 4 osobe): 10 dag svježeg kravljeg sira, 1 dl kiselog vrhnja, 1 režanj češnjaka, 0,5 dl maslinovog ulja, sol i papar po ukusu, 10 dag alfaalfa klica.
Kravlji sir pomiješati s vrhnjem, maslinovim uljem i usitnjenim češnjakom. Začiniti po ukusu. Namazom premazati šnite kruha, posuti klicama i poslužiti.
Salata s jabukama i klicama brokule
Manju jabuku narezati na kriške. Dodati klice brokule i usitnjene lješnjake. Začiniti maslinovim uljem, limunovim sokom, malo soli i papra po ukusu.
Palačinke nadjevene piletinom i sojinim klicama
Sastojci za palačinke: 2 jaja, 10 dag brašna, 2 do 2,5 dl mlijeka, malo soli, ulje za pečenje. Sastojci za nadjev: 15 dag pilećeg filea, 15 dag klica, 1 žlica sezama, 10 dag sira gaude, 15 dag tofua, 1 svježa crvena paprika, pola glavice luka.
Priprema: na vrućem ulju popržiti nasjeckani luk, dodati piletinu narezanu na trakice i papriku narezanu na kockice. Posoliti i popapriti. Pred kraj pirjanja dodati tofu, sezam i klice. U nadjev dodati 5 dag sira. Palačinke puniti nadjevom, posuti ostatkom ribanog sira i kratko zapeći u pećnici.

Ocijenite članak:

Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.