Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva
Izdanje 20.12.2015.
Izdanje 20.12.2015.Darivanje dobre djece, ukrašavanje doma i kićenje božićnog drvca, svečano uređenje blagdanskog stola i priprema obilja hrane, već su uobičajeni božićni običaji u hrvatskim domovima. Božić je dan, kada se s puno radosti, nade i žara u svečanom, veselom raspoloženju slavi Isusovo rođenje. Proslavlja se u krugu obitelji, a sljedeći dan, na dan sv. Stjepana posjećuju se rođaci, prijatelji i susjedi i s njima se svečano proslavlja uz bogatu trpezu. Božić je, bez sumnje, najljepši obiteljski blagdan.
Pročitaj više...
Izdanje 01.12.2015.
Izdanje 01.12.2015.Bilje je u uređenju interijera prisutno već desetljećima, a uglavnom ga se doživljava kao ukras. Međutim, osim dekoracije prostora, biljke imaju i druge funkcije. Kao što je poznato, bilje obogaćuje zrak kisikom i, u presuhim suvremenim prostorima, povećava relativnu vlagu zraka, te smanjuje količinu prašine. Nadalje, zabilježeno je da ukrasno bilje zajedno s mikroorganizmima tla znatno doprinosi snižavanju koncentracije brojnih otrovnih i kancerogenih spojeva koji se pojavljuju u interijerima, a poznati su kao uzročnici stanja poznatog kao ‘sindrom bolesnih zgrada’. U interijerima bilje ima tehničke funkcije poput usmjeravanja kretanja, otkrivanja vizura, odbijanja odbljesaka, prikrivanja arhitektonskih nedostataka, odijeljivanja prostora, reguliranja akustike.
Pročitaj više...
Izdanje 15.11.2015.
Izdanje 15.11.2015.Za uspješnu organizaciju proizvodnje povrća u kućnom vrtu ili na većim površinama, potrebno je poznavati biološke i ekološke zahtjeve uzgajanih vrsta, duljinu vegetacije, mogućnost uzgoja u monokulturi ili potrebu za plodoredom itd. Biološki i ekološki zahtjevi se odnose na potrebne klimatske uvjete, potrebe za vodom i biljnim hranivima, zahtjeve za određenim fizikalnim i kemijskim značajkama tla. Potrebni klimatski uvjeti određuju vrijeme i način uzgoja, te izbor vrste povrća.
Pročitaj više...
Izdanje 01.11.2015.
Izdanje 01.11.2015.Prestižna nagrada Traktor godine dodjeljuje se svake godine po izboru specijaliziranih novinara iz više od 20 zemalja. Ove godine, kao i svake do sada, komisija provjerava karakteristike svih finalista kako bi odlučili koji je najbolji u svakoj pojedinoj kategoriji. Uz 7 kandidata za titulu najboljeg traktora u glavnoj kategoriji, te 3 predstavnika iz kategorije najboljih specijaliziranih, ove godine uvedena je i kategorija najboljih višenamjenskih; svestranih, okretnih traktora, te je tako u finalu ukupno 17 modela. Koji traktori će biti najbolji znat će se sredinom 11. mjeseca ove godine, a u ovom broju predstavljamo sve kandidate.
Pročitaj više...
Izdanje 15.10.2015.
Izdanje 15.10.2015.U svijetu uzgoj trešnje poprima sve veće značenje zahvaljujući dostignućima u selekciji podloga i sorti, te uvođenju novih tehnologija. Trešnja se uglavnom uzgaja u srednje gustom (500-800 stabala/ha) i gustom sklopu (1.000-2.000 stabala/ha), a pokusno i vrlo gustom sklopu (< 2.000/ha). U gustom sklopu najzastupljeniji uzgojni oblik je vitko i vrlo vitko vreteno. U novije vrijeme, u proizvodnju je uveden veći broj gospodarski vrlo interesantnih sorata. Hrvatski voćari također slijede ovaj trend širenja uzgoja trešnje.
Pročitaj više...
Izdanje 01.10.2015.
Izdanje 01.10.2015.Naziv Shii take ili mirisna aniska, latinskog imena Lentinus edodes, označava visoko cijenjenu gljivu na Orijentu, a ime „shii“ dolazi iz japanske riječi što bi značilo tvrdo drvo pasaniju. Naime, sam uzgoj Shii take odvija se na drvenim oblicama ili na supstratu u vrećama. Shii take kao tipični saprofit je gljiva koja raste na odrezanom drvu i u vlažnim uvjetima. Gljiva je cijenjena radi svoje hranjivosti, arome i medicinske vrijednosti, radi kojih se kontrolirano uzgaja u Kini i Japanu već 500 godina. Prije nekih pedesetak godina uzgoj je započeo i u Europi i Americi. Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu, sukladno zahtjevima lokalnog tržišta, planirati proizvodnju Shii take gljiva kao dodatak kućnom budžetu. Proizvodnja može biti na drvenim oblicama ili na supstratu u vrećicama, razlika je u tehnologiji proizvodnje.
Pročitaj više...
Izdanje 15.09.2015.
Izdanje 15.09.2015.Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.
Pročitaj više...
Izdanje 01.09.2015.
Izdanje 01.09.2015.Meso goveda čovjek je u svojoj prehrani koristio od davnina, i prije no što ih je udomaćio. Nakon udomaćivanja, goveda su čovjeku činila živu rezervu vrijednih namirnica, mesa i mlijeka, pomagala mu u svakodnevnom radu kao vučne životinje, osiguravala stajnjak za popravljanje plodnosti tla i dr. Do prije jednog stoljeća ondašnji farmeri uglavnom su svoju proizvodnju temeljili na lokalnim (autohtonim) pasminama goveda stvarajući pritom skromne viškove proizvoda za prodaju.
Pročitaj više...
Izdanje 15.08.2015.
Izdanje 15.08.2015.Početak berbe ovisi o mnogim okolnostima među kojima su najvažniji stupanj zrelosti i zdravstveno stanje grožđa, te vremenske prilike u razdoblju berbe. Vrijeme berbe grožđa je u neposrednoj vezi s nastupanjem pune zrelosti, a stupanj zrelosti grožđa se može ocijeniti po njegovom vanjskom izgledu. No, najbolji način je na osnovu kemijskog sastava mošta, odnosno određivanjem sadržaja šećera, ukupnih kiselina i pH vrijednosti mošta dobivenog od reprezentativnog uzorka grožđa. Berba grožđa je vrlo odgovoran posao, jer i o načinu berbe ovisi kvaliteta budućeg vina.
Pročitaj više...
Izdanje 20.07.2015.
Izdanje 20.07.2015.Diljem svijeta siliranje je rastući način konzerviranja krme. Pojednostavljeno, siliranje je pretvaranje svježe zelene voluminozne krme, koju ne možemo dugo čuvati, u kiselu, kojom možemo hraniti domaće životinje kroz cijelu sezonu hranidbe u štali. To se odvija pomoću anaerobnih bakterija koje normalno obitavaju na biljkama, a možemo ih dodati i aditivima. Ove bakterije kao hranu koriste biljne šećere (ugljikohidrate) i proizvode kiseline koja konzerviraju biljni materijal i tako nam omogućuju čuvanje i korištenje silaže na duže razdoblje. Sličnu stvar radimo i u domaćinstvu kad kiselimo kupus, paprike, krastavce...
Pročitaj više...
Izdanje 01.07.2015.
Izdanje 01.07.2015.Magarac je zadnjih desetljeća bio u značajnoj mjeri zapostavljena i zaboravljena domaća životinja, i često se s podsmjehom govorilo o magarcima, kao nevažnim domaćim životinjama. Minulih je stoljeća magarac bio uglavnom u „službi” siromašnijeg puka, posebice u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani spomen magarca u našim krajevima datira iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korčule, no spominje se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Međutim, magarci su nazočni u cijelom svijetu, ponajviše europskom Sredozemlju, Aziji i Africi.
Pročitaj više...
Izdanje 15.06.2015.
Izdanje 15.06.2015.Korištenjem biomase pruža se mogućnost ostvarivanja pozitivnih socio-ekonomskih učinaka te pozitivnih učinaka za okoliš. Izvori poljoprivredne biomase koja se koristi u energetske svrhe su otpad i ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, te energetski usjevi, dok su glavni oblici iskorištavanja biomase proizvodnja bioplina, biodizela i bioetanola.
Pročitaj više...
Izdanje 01.06.2015.
Izdanje 01.06.2015.Voćna vina se proizvode fermentacijom mošta dobivenog prešanjem raznih vrsta voća kao što je jabuka, kruška, trešnja, višnja, kupina, malina, ribiz, aronija itd. i imaju minimalni sadržaj prirodnog alkohola 1,2 %vol. U posljednje vrijeme sve je veći interes za proizvodnju voćnih vina i od drugih voćnih vrsta. Također je sve veća popularnost i potražnja za voćnim vinima ne tržištu, posebice vina od jabuka ili cidera, te vina od kupina kao vrijednog izvora antioksidansa i željeza.
Pročitaj više...
Izdanje 15.05.2015.
Izdanje 15.05.2015.Vrijeme je sadnje ljetnog cvijeća. Za sadnju odabiremo one vrste koje nam se sviđaju, no pritom moramo poštivati visinu biljaka, boju listova i boju cvjetova. Usklađivanjem ova tri osnovna čimbenika stvorit ćemo prekrasan sklad ili zadivljujuću cvjetnu kompoziciju u vrtu, na cvjetnim gredicama, balkonima i dr.
Pročitaj više...
Izdanje 01.05.2015.
Izdanje 01.05.2015.Hrvatski Sabor donio je novi zakon o poljoprivredi, koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 30/15 od 17.03.2015. godine. Navedeni zakon stupio je na snagu i primjenjuje se od 18.03.2015. godine, što je za temeljni propis unutar poljoprivrede relativno kratak rok. Koncepcijski, ovaj zakon predstavlja veliki iskorak u odnosu na prethodne zakone o poljoprivredi, jer je zakonodavac djelomično napustio koncepciju okvirnog zakona i upustio se u detaljnije normiranje pojedinih pravnih odnosa na području poljoprivrede. Napominjemo da je zakon donesen i u svrhu uređenja provedbe brojnih zakonodavnih akata Europske unije, koji će na taj način neposredno djelovati na poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj unutar Republike Hrvatske.
Pročitaj više...
Izdanje 15.04.2015.
Izdanje 15.04.2015.Postoji mnogo vrsta i još više sorti neobičnog povrća. Mnoge od tih vrsta uspijevaju i kod nas i prisutne su u ponudi trgovačkih centara. Kad se govori o egzotičnim vrstama, tada se misli na one koje u našem podneblju nisu uobičajene, za razliku od zemalja gdje su stvorene selekcijom, hibridizacijom ili na neki drugi način. Tako krastavci potječu iz vlažne, tropske Indije, pa su iz tog razloga poznate mnoge indijske vrste i sorte. Egzotični izgled i okus manje poznatih biljnih vrsta krije zapravo pravo bogatstvo vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem štite i jačaju naš organizam.
Pročitaj više...
Izdanje 01.04.2015.
Izdanje 01.04.2015.Područje Republike Hrvatske ističe se visokom klimatskom, reljefnom i pedološkom raznolikošću što omogućava uzgoj velikog broja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. U prilogu su navedene samo neke od vrsta čiji je uzgoj moguć na području kontinentalne, gorske i mediteranske Hrvatske.
Pročitaj više...
Izdanje 15.03.2015.
Izdanje 15.03.2015.Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.
Pročitaj više...
Izdanje 01.03.2015.
Izdanje 01.03.2015.U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.
Pročitaj više...
Izdanje 15.02.2015.
Izdanje 15.02.2015.Vinova loza je kultura čiji se uzgoj danas bazira na sortama koje su prikladne za određena uzgojna područja, ali i pojedine tehnologije proizvodnje. Svaka sorta vinove loze nastala je samo iz jedne sjemenke, iz koje je izrastao prvi trs. Svaki trs koji je nastao iz sjemenke je različit. Kod vinove loze koristi se tzv. vegetativno razmnožavanje kod kojeg se novi trsovi dobivaju iz vegetativnih dijelova (vegetativnih pupova), što znači da je svaki novi trs koji se dobije na ovaj način jednak ishodišnom trsu i ima istu genetsku osnovu (isti genom). Grupa (populacija) trsova koji su nastali na ovaj način u vinogradarskom smislu naziva se sorta. Ovakav način razmnožavanja u biološkom smislu nazivamo kloniranje.
Pročitaj više...
Izdanje 01.02.2015.
Izdanje 01.02.2015.Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neophodno je dobro tehnološko-tehničko i organizacijsko vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odluka što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vrijeme trajanja neusporedivo duže nego kod drugih gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost prebacivanja na neki supstitucijski proizvod u toku proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.
Pročitaj više...
Izdanje 15.01.2015.
Izdanje 15.01.2015.Prema broju zastupljenosti ovaca u RH, može se zaključiti da su one upravo zahvaljujući svojoj skromnosti, otpornosti te iznimnoj pokretljivosti i živahnosti dominantne u krškim područjima (priobalje, otoci), koja zauzimaju oko 50 % kopnenog dijela teritorija Hrvatske. Prirodna ispaša ovaca sastavni je dio sveukupnog sustava proizvodnje u tim krajevima, bez obzira na razinu intenzifkacije. Stoga je ovčarstvo grana poljoprivredne proizvodnje koja u ovim područjima ima najbolje preduvjete i koja može dati znatan doprinos gospodarskom razvoju tih područja. Osim toga, ispaša pomaže funkcioniranju pašnjačko- šumskih ekosustava i smanjuje mogućnost izbijanja šumskih požara, širenja šikare i /ili erozije tla.
Pročitaj više...
Accapulco
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.