Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Uzročnik brzog sušenja masline

Stranice u tiskanom izdanju: 38
Uzročnik bolesti brzog sušenja masline, bakterija Xylella fastidiosa (porodica Xanthomonadaceae), štapićasta je gram-negativna bakterija bez bičeva i obligatni aerob. Radi se o A1 karantenskoj štetočinji (EPPO, 1989). Prvi je put utvrđena 1892. na vinovoj lozi u južnoj Kaliforniji, a sindrom je nazvan Pierce-ova bolest (1987. godine).

Potvrđeno je da je u Italiji (Puglia, poluotok Salento) na maslini bakterija prenesena uvozom zaraženog ukrasnog bilja podrijetlom iz Kostarike. Bakterija je raširena u SAD-u na vinovoj lozi (kod koje razvija tzv. Pierce-ovu bolest). Osim toga, potvrđena je i na vinovoj lozi na Kosovu. Osim na vinovoj lozi, prisutna je i u Južnoj Americi na breskvi (u Brazilu).

Domaćini

Osim masline, domaćini bakterije su velik broj biljaka, prvenstveno vinova loza, razno voće (citrusi, breskva, badem i šljiva), lucerna, brijest, hrast, dud, javor, oleandar, kao i velik broj divljih vrsta i korova. Bakterija se razmnožava u ksilemu, korijenu, stabiljci i listovima ovih vrsta, te uzrokuje začepljenje provodnih snopova. Optimalne temperature za razvoj bakterije su od 26 do 28 °C, a razvija se u područjima gdje postoje blage zime, dok vlažne zime omogućavaju preživljavanje vektora i širenje bolesti i u područjima s vlažnim ljetima. Na početku bolesti na maslini dolazi do pojave rubne i vršne nekroze na listovima, odnosno dolazi do promjene boje i otpadanja listova, zatim venuća i sušenja vršnih mladica i izboja smještenih u gornjim dijelovima krošnje. Simptomi vršne nekroze lista masline na mladici ili grani, slični su simptomima nedostatka bora, pa treba to uzeti u obzir.

Talijanska sorta leccino pokazala se kao najotpornija sorta (u tkivu ksilema utvrđena 3-4 puta manja koncentracija bakterije u odnosu na osjetljive sorte, a zabilježen je samo manji broj suhih izboja).

Na oleandru se pojavljuju specifični simptom odnosno rubna nekroza, a biljke domaćini bakterije mogu biti zaražene i da ne pokazuju vidljive simptome zaraze. Za sigurno utvrđivanje ove bakterije potrebne su preciznije metode dijagnoze odnosno najsigurnije su molekularne metode detekcije.

Vektori – prenositelji bolesti

U razumijevanju epidemiologije bolesti, biologija vektora je vrlo važna. Vektori odnosno prijenosnici bakterije su kukci iz reda Hemiptera i podred Homoptera, odnosno vrste Cicadella viridis (Cicadellidae) i Philaenus spumarius (Cercopidae). Svi kukci koji se hrane sisajući sokove u ksilemu mogu biti potencijalni vektori ove bakterije. No, u istraživanju u Italiji (Salento) jedino je vrsta pjenuša Philaenus spumarius (natporodica Cicadoidea – cvrčci, cikade) u pokusima prijenosa potvrđena kao vektor, odnosno prenositelji ove bolesti. Ova vrsta stvara pjenaste nakupine na listovima ili stabljikama različitih vrsta korova ili kultiviranog bilja u kojima se razvijaju nimfe, a krajem proljeća, nakon završenog razvoja, odrasli se s korova sele na maslinu ili druge vrste poput mirte, oleandar ili vinovu lozu. Upotrebom entomološke mreže mogu se sakupiti vrste i pratiti populaciju kukaca. Mužjaci pjenuše se dobro love na žutim ljepljivim pločama, pa je upotrebom žutih ploča moguće praćenje gustoće populacije i disperzije kukaca. Osim žutih, moguće je koristiti i bijele ljepljive ploče, budući da neke vrste iz podreda Cicadomorpha ne privlači žuta boja.

Rizik širenja i mjere zaštite

U Italiji su nakon pojave bolesti poduzete drastične mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje bakterije u unutrašnjost zemlje i kontinenta, dijelom su uništena zaražena stabla, uveden je fitosanitarni kordon od 40 kilometara od Jadranskog mora do Tirenskog zaljeva s demarkacijskom linijom i tampon zonom u kojima se provodi intenzivan nadzor, česta testiranja, suzbijanje kukaca potencijalnih vektora, uništavanje svih biljaka domaćina na javnim površinama, suzbijanje korova i dr. Tijekom 2014. godine proveden je program posebnog nadzora u sklopu kojeg nije utvrđena nazočnost ove štetne bakterije u Republici Hrvatskoj, a trgovina i promet biljnog materijala s područja južne Italije mogao bi biti primaran način introdukcije u Republiku Hrvatsku.

Trenutno su jedine mjere zaštite od bakterioze proizvodnja nezaraženog sadnog materijala, suzbijanje vektora, uništavanje zaraženih biljki domaćina, te selekcija i uzgoj otpornih ili tolerantnih sorti (npr. sorta leccino).

Ocijenite članak:

dr. sc. Sara Godena
Poslijedoktorand na Institutu za poljoprivredu i turizam, Poreč. Uža specijalnost patologija masline, zaštita masline, maslinarstvo i ekološka poljoprivreda.
Omotana janjeća pečenka
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.