Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kupina – izvrstan izbor za uzgoj na OPG-u

Stranice u tiskanom izdanju: 12 - 13

Kao prednosti kupine ističu se njen rani ulazak u rod (već u drugoj godini), visoki i stabilni prinosi (do 30 tona po hektaru), dugi životni vijek (čak 20 godina, uz 12- 15 godina kao optimalno vrijeme iskorištavanja), bogat sadržaj ploda (vitamina, željeza, magnezija, fosfora, kalcija, šećera, tanina, pektina i boje), a cvijet kupine je izvrsna pčelinja paša. Od nepovoljnih svojstava najčešće se spominje naporna i dugotrajna berba, budući da plodovi kupine ne sazrijevaju istovremeno, pa tako berba traje i do četrdeset dana. Iako postoje strojevi koji olakšavaju berbu, u najvećem broju slučajeva u berbi je ljudski rad nezamjenjiv.
Osnovna podjela kupina je na uspravni tip (ima čvrste izbojke koji drže grm uspravno, te mu nije potrebna potpora) i puzavi tip (nužan sustav potpore). Sorte kupina se razlikuju i prema tome imaju li bodlje ili ne, te jesu li listopadne ili zimzelene. Većina sorti može se nabaviti sa i bez bodlji, ali za uzgoj su praktičnije varijante bez bodlji. Ipak treba napomenuti da su one (u odnosu na bodljikave sorte) nešto osjetljivije na nepovoljne vremenske uvjete.
Prema površinama pod kupinom u svijetu prednjače Europa i Sjeverna Amerika, a na razini pojedinih zemalja najveći svjetski proizvođač je Srbija koja daje 69% ukupne europske proizvodnje. Od većih europskih proizvođača tu su još Mađarska, Velika Britanija, Rumunjska, Poljska i Njemačka.

Uzgojni uvjeti

Kupina i malina pripadaju istom redu (Rubus L.), ali koliko su slične toliko imaju i različitosti. Rez kupine je sličan rezu maline, ali s obzirom na bujniji rast treba joj jače prorijeđivanje jednogodišnjih izdanaka. U vegetaciji se provodi i ljetna rezidba kojom se skraćuju rodni izdanci i odstranjuju bočna razgranjenja. S obzirom na nešto dublji korijenov sustav bolje podnosi sušu od maline, ali traži dublja i plodnija tla nego malina. Za uzgoj kupina valja izbjegavati topla pjeskovita tla, kao i hladna, teška i pretjerano vlažna tla. Kupini odgovaraju svijetli, topli do umjereno topli položaji, a osjetljiva je na velika proljetna toplinska kolebanja i tople vjetrove.
Ako nema opasnosti od vjetrova, uobičajen položaj za sadnju kupina je u pravcu sjever – jug. U toplijim područjima i na nižim nadmorskim visinama (200-300 m) treba izbjegavati topliji južni položaji, a u hladnijim područjima i na većim nadmorskim visinama (do 700 m) treba izbjeći sjeverne položaje, te odabrati terene s blagim nagibom prema južnoj strani, kako bi se kupina zaštitila od pretjerane hladnoće i mrazova.
Također, treba izbjegavati uzgoj kupina na tlima na kojima se prethodno uzgajao krumpir, rajčica, malina, paprika, grožđe, jabuka ili breskva, jer imaju slične bolesti i nametnike. U zadnje vrijeme proizvođači se žale na purpurnu pjegavost koja im radi probleme na mladim izbojima. Osim rezidbe zimi kod nas nema registriranih fungicida za tu gljivicu, ali u svijetu preporučuju bakrene fungicide dva puta godišnje, te neke na bazi bezimidazola (npr. preparat Zino KS), ali i neke tirazole.

Sklop sadnje

Preporučeni sklop sadnje je više od 2800 sadnica/ha, ali na manjim posjedima je moguć i gušći sklop (5000 sadnica/ ha). Gnojidba kupina obavlja se dva puta godišnje – u rano proljeće (tijekom ožujka), te u jesen nakon berbe (najbolje početkom listopada). Nakon jesenske gnojidbe tlo se treba uzorati na 10 cm dubine, zajedno s korovom kojemu se pred kraj vegetacije dopušta slobodan razvoj čime se dobiva dodatna, zelena gnojidba. Redovito prašenje ili plitko oranje doprinijet će očuvanju vlažnosti tla (prvo se obavlja u rano proljeće kada se tlo dovoljno prosuši, na dubini od 7-8 cm, a do kraja kolovoza trebaju uslijediti još barem 2-3 prašenja, u slučaju suše i više). Za uspješan uzgoj kupina nužna je umjerena vlažnost tla, a voda je posebno važna za razvoj jednogodišnjih izbojaka i ploda kupine.
Tijekom ljetnih mjeseci kupina treba oko 3 cm vode svakih 7-10 dana. Berba se organizira ujutro nakon rose i nakon podnevne vrućine, kada se plodovi lako odvajaju od peteljke. Norma berbe jednog berača je 8-10 kg plodova za sat vremena. Svježi plodovi se moraju isti ili drugi dan staviti na tržište i to u ambalaži u kojoj su nabrani (plastične posudice od 0,5 kg). Ukoliko se kupine zamrzavaju ili idu u preradu mogu se brati u drvene sanduke od 8 kg. Kupine ne dozrijevaju istovremeno, pa se beru jednom ili nekoliko puta tjedno u razdoblju od 40-50 dana, od kraja srpnja. Posebno treba paziti na organiziranje otkupa i čuvanje jer se plodovi lako kvare. Može se plasirati na tržište u svježem stanju, smrznuta ili se prerađuje u kupinovo vino, sokove i džemove.

Prikazana kalkulacija troška podizanja nasada rađena je na primjeru manjeg nasada (0,16 ha) u kojemu su kupine sađene u 8 redova sa 66 sadnih mjesta (528 sadnica), ali zbog dijela sadnica koje se nisu primile, računa se s 550 sadnica.
Već u drugoj godini nakon sadnje ostvaruje početni prirod (200-500 kg/ha), a u intenzivnoj proizvodnji preporučenih odlika kupine očekuju se prirod od oko 15 t/ha. U prikazanoj kalkulaciji cjelokupan urod kupine se prodao za preradu, pa je u berbi korištena ambalaža drveni sanduk (8 kg kupine po sanduku).

Prerada i dopunska djelatnost

Međutim, gospodarstvo može prerađivati cjelokupan urod u kupinovo vino, džemove ili sokove. U primjeru kalkulacije prihoda od prodanog vina računa se s proizvodnjom od 715 litara vina, prodanog u ambalaži od 1 litre (600 l), 0,5 litre (100 l) i simboličnih 15 litara u rinfuzi.
Kod proizvodnje vina utroši se dodatnih 45 sati ljudskog rada, što čini trošak koji je 3% od iznosa prihoda, a nastaju i dodatni materijalni troškovi (čak 23% iznosa prihoda). Osim kao izvor dodatnog prihoda, na taj način gospodarstvo može riješiti problem skladištenja i prodaje jer svježi plod kupine se ne može čuvati dulje od 4 dana od berbe.
Kupina je izvrsna kultura za obiteljska gospodarstva, jer visoke utroške rada (121 sat ljudskog rada samo u podizanju nasada) pokriju članovi obitelji, pa kao takva može osigurati dobar dohodak.

Primjer uspješnih i zadovoljnih uzgajivača kupina je OPG Jeger iz Slavonije, selo Šag, koji su na naslijeđenoj zemlji krenuli s obiteljskim poduhvatom, a danas se s površinom od 5 ha ubrajaju u veće individualne proizvođače kupina.

Ocijenite članak:

dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.