Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kupusna “bijela mušica” i štetne gusjenice

Stranice u tiskanom izdanju: 28 - 29

Zbog tako velikog broja štetnih organizama, većina tržnih proizvođača kupusa primjenjuje tehnologiju preventivne zaštite namakanjem presadnica pred sadnju u insekticidnu otopinu. Dopuštenje za takvu namjenu u našoj zemlji imaju pripravci na osnovi imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Kohinor, Dali, Congo SL). Time su tek posađene presadnice kupusa zaštićene od napada kupusnih buhača, kupusne muhe, kupusne brašnene lisne uši, kupusnih stjenica, a umanjen je početni napad od tripsa i kupusne bijele mušice. U početku formiranja glavica dodatno je potrebna biološka ili kemijska zaštita (vidi pripravke u tablici) od nekoliko vrsta štetnih gusjenica – kupusnih moljaca, kupusnih bijelaca i lisnih sovica! Sve navedene kategorije štetnika u ljetnoj proizvodnji kupusnjača pojavljuju se svake sezone u jakim populacijama, te su u prvih 40-tak dana vegetacije potrebni redoviti pregledi biljaka i preventivne mjere zaštite.

Kupusni štitasti moljac ili bijela mušica

No, jedan štetnik zadnjih 6-7 godina tijekom ljetnog razdoblja (srpanj, kolovoz) postaje sve veći problem u proizvodnji kupusa. Zašto? Klima kontinentalnog područja naše zemlje sve više tijekom ljeta poprima neka “tropska” obilježja (nesnosne vrućine i sparine), a kao posljedica toga pojavljuju se i “novije” kategorije vrste biljnih nametnika koje su u ranijim godinama opisivani samo kao povremeni štetnici. Poseban pristup u kemijskom suzbijanju zahtijeva u ljetnom razdoblju štetna vrsta kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella). U literaturi, ova vrsta se spominje samo kao povremeni nametnik povrtnih krstašica u našoj zemlji. U Italiji se kupusna bijela mušica kao jedna od važnijih štetnih vrsta u proizvodnji zelja navodi još prije 20-tak godina, dok se primjerice povrtlari u susjednoj Sloveniji na porast njegove štetnosti u proizvodnji kelja pupčara upozoravaju od početka novog milenija.

Kupusna bijela mušica pričinjava dvojake štete - sisanjem sokova uzrokuje slabiji razvoj napadnutih biljaka, a obilnim izlučivanjem tzv. “medne rose” omogućuje razvoj gljivica čađavica, čime se dodatno umanjuju asimilacijska funkcija lišća, uz onečišćenje do te mjere da napadnuto bilje potpuno gubi tržnu vrijednost.

Nije poznato da kupusna bijela mušica prijenosi virusne bolesti. Polifagna je vrsta, što znači da se može hraniti i održavani na većem broju biljnih. Među povrtnim vrstama napada kelj pupčar, kupus, cvjetaču, brokulu i kelj. Zbog većeg broja biljnih vrsta koje napada, otežan je nadzor radi sprječavanja proširenja u nova područja. Najčešće se širi prodajom zaraženog biljnog materijala nepokretnim i teško uočljivim ličinkama. Aktivno se širi letom unutar usjeva, a vjetar ih može prenijeti i na veće udaljenosti.

Razvoj na donjoj strani lišća

To je maleni kukac, veličine svega 1,5 mm. Tijelo i krila su mu pokrivena finim voštanim praškom, što im daje bijelu boju. Kad se zaražene biljke protresaju odrasli oblici živahno lete. Ličinka je plosnata tijela presvučena voskom, pa time sliči “lažnim” štitastim ušima. Razvoj ličinki prosječno traje 10 dana. Svi razvojni oblici bijele mušice se razvijaju na donjoj strani lišća. Ženke odlažu izduženo-ovalna jaja od sredine svibnja do kraja rujna u manjim skupinama ili pojedinačno na naličje lišća. Jaja su u početku blijede, a kasnije tamnije boje, a razvoj im u prosjeku traje 12 dana. Mužjaci su malobrojniji. Prezimljavaju odrasli oblici na alternativnim hraniteljima – korovima (npr. Sonchus arvensis, Brassica nigra i dr.) ili u plastenicima (npr. na matičnim biljkama za proizvodnju sjemena lokalnih eko-tipova varaždinskog zelja). Obično razvija 4-5 generacija godišnje, a brojnost (štetnost) ovisi o zemljopisnoj širini gdje se razvija, osjetljivosti biljaka domaćina i optimalnim temperaturama.

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena.

Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od +16odo +30oC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima +28 do +29oC. Pri stalnoj temperaturi +16oC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi +28oC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana. Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna.

Mjere zaštite

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. Većina proizvođača mjere zaštite počinje provoditi prekasno, a naknadno se greške teško ispravljaju. Dobro je već prije sadnje presadnice kupusnjača potapati u otopinu imidakloprida, a u prvim mjerama folijarnog tretiranja obavezno uključiti pripravak Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana), jer pokazuje dobar postrani učinak na ovog nametnika! Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida (npr. Silwett, Inex-A i slično). Poznati su i prirodni neprijatelji kupusne bijele mušice iz redova Coleoptera (Clitostethus), Diptera (Acletoxenus) i Hymenoptera (Encarsia i dr.), te se istražuje njihova moguća komercijalna uporaba. Osim kupusne bijele mušice tijekom ljetnog razdoblja su povrtne kupusnjače napadnute od različitih vrsta štetnih gusjenica, pa je potrebno odabrati i dovoljno učinkovita biološka ili kemijska sredstva za njihovo suzbijanje uz prikladnu karencu.

Ocijenite članak:

mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.