Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Bolja budućnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj

Stranice u tiskanom izdanju: 2 - 5
Kao medijski pokrovitelj brojnih sajmova, znanstvenih i stručnih skupova, vezanih za poljoprivredu, Gospodarski list u koraku s vremenom osluškuje potrebe i probleme tržišta i poljoprivrednih proizvođača, te aktualnim temama, zanimljivim i stručnim sadržajima educira proizvođače, ne samo na lokalnoj, nego i na regionalnoj razini.

(ne)Briga za povrćare

O potrebi organiziranja skupa na kojem bi se okupili proizvođači povrća, govori se već dugi niz godina, a po riječima Hrvoja Gregurića predsjednika Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP) jednog od suroganizatora, ovakav seminar trebao se održati još prije 20 godina. Mnogi sektori imaju svoja strukovna udruženja i godišnje sastanke i skupove, a povrćarstvo u Hrvatskoj, iako jedna od najdohodovnijih grana poljoprivredne proizvodnje, nikad nije dobilo značaj kakav zaslužuje, niti podršku odgovornih, koji su mogli poduzeti potrebne mjere i korake, kako bi proizvodnja povrća postala perjanica hrvatske poljoprivrede, kao što je uostalom u razvijenijim državama EU. Gospodarski list, prepoznavši značaj proizvodnje povrća u Hrvatskoj kao temeljnog sektora daljnjeg razvoja ne samo prerađivačke industrije već i turizma , a time i zapošljavanja većeg broja ljudi u poljoprivredi, industriji i turizmu, što u konačnici ima utjecaj na rast BDP-a, te smanjenje deficita i negativne vanjskotrgovinske bilance, odlučio je organizirati 1. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća. Uz Gospodarski list, glavnog inicijatora i organizatora ovog seminara, kao suorganizatori, uključile su se i najvažnije znanstvene i stručne poljoprivredne institucije u Hrvatskoj, Agronomski fakultet u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Savjetodavna služba, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu i već spomenuta Zajednica udruga hrvatskih povrćara.

Više povrća uvozimo, nego što proizvedemo

Kao posljedica nekonkurentnosti, ne samo u povrćarskom sektoru proizvodnje, javio se problem uvoza poljoprivrednih proizvoda, između ostalog i gotovo svih vrsta povrća, koji zbog lošije kakvoće uvezenog povrća i neorganiziranosti tržišta svježeg povrća, ide na štetu i proizvođača i potrošača u Hrvatskoj. Znanje i nove tehnologije, preduvjet su konkuretnosti i razvoja svake poljoprivredne proizvodnje, stoga je cilj ovog skupa bio prenošenje najnovijih informacija, dostignuća i iskustava hrvatskim povrćarima, kako bi pospješili svoju proizvodnju, usvojili nova saznanja i unaprijedili tehničku opremljenost. Boljom educiranošću proizvođača povrća u Hrvatskoj, omogućit će se veća ekonomska isplativost domaće proizvodnje, uz manji i prihvatljiviji utjecaj na okoliš i konkurentnije dobivanje kvalitetnijeg povrća. Budući da je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske bilo pokrovitelj seminara, u ime ministra, seminar je svečano otvorio pomoćnik ministra Zoran Vasić, koji je tom prilikom naglasio važnost i potrebu održavanja ovakvog stručnog skupa, ali i proizvodnje povrća koja uz znatan razvoj i napredak može preokrenuti trenutno negativan trend uvoza poljoprivrednih proizvoda. Zahvalio je organizatoru Gospodarskom listu na inicijativi i istaknuo da će, uz prisustvo tolikog broja sudionika i svih znanstvenih i stručnih institucija, seminar „Hrvatsko povrće“ biti važan dio napretka hrvatskog povrćarstva. Seminar, koji je prvenstveno namijenjen vrijednim, ali nerijetko nedovoljno priznatim proizvođačima povrća, koji svojim cjelogodišnjim trudom i napornim radom proizvode i donose domaće i kvalitetno povrće na stolove hrvatskih obitelji, na jelovnike svih nas potrošača, odvijao se kroz nekoliko sekcija koje su obuhvatile sve segmente proizvodnje povrća (sjemenarstvo, načini uzgoja, gnojidba, berba i dorada, zaštita od bolesti i štetnika). Seminar je imao i svoj komercijalni značaj, jer su raspravama i stručnim referatima, i svojim izložbenim prostorima na seminaru sudjelovali svi relevantni dobavljači repromaterijala za povrćarsku proizvodnju u Hrvatskoj. Na seminaru je izloženo oko 70 zanimljivih stručnih radova, a moglo se doznati i mnoštvo zanimljivih podataka iz provedenih istraživanja i analiza.

Zašto se u Hrvatskoj ne proizvodi više (povrća)?

Ljudi u Hrvatskoj mogu biti sretni što imaju bogomdane uvjete za proizvodnju velike većine vrsta povrća. U odnosu na većinu država EU, Hrvatska ima plodno i nezagađeno tlo, prirodne izvore vode u izobilju, pogodne klimatske uvjete za proizvodnju povrća tijekom cijele godine, no i uz sva ta prirodna bogatstva, ljudi u Hrvatskoj ipak nisu sretni. Potrošači nisu sretni, jer nema dovoljno domaćeg kvalitetnog povrća, a proizvođači nisu sretni, jer ne mogu konkurirati cijenom uvezenom povrću. Vozeći se seoskim cestama, sve se manje mogu primijetiti table uz put na kojima stoje natpisi „prodajem krumpir, kupus, luk, papriku... No, istovremeno, otvaraju se suvremeni pogoni, distributivni centri, na tisuće kvadrata najmodernijih staklenika.... Da se ne radi samo o subjektivnom doživljaju, govore i podaci „Zelenog izvješća“ Ministarstva poljoprivrede iz ožujka ove godine, a koje se odnosi na stanje u sektoru povrćarstva u 2013. godini. U proizvodnji povrća veći dio proizvodnje (na otvorenom, u staklenicima i plastenicima) zauzimala je intenzivna proizvodnja (8.137 ha), dok je manji dio proizvodnje ekstenzivna proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (2.250 ha) Zastupljenost povrća u ukupnoj vrijednosti outputa biljne proizvodnje u 2013. godini svega je 5,9 %, što je nedovoljno u odnosu na potrebe stanovništva, turizma, prehrambene industrije, izvoza i mogućnosti zapošljavanja. Hrvatska ne proizvodi dovoljno povrća za svoje potrebe. U 2012. godini samodostatnost u proizvodnji povrća iznosila je svega 61 % svih potreba domaćeg tržišta (niti jedna vrsta povrća nije dostatna za potrebe domaćeg tržišta). U 2013. na površini od 10.387 ha, koliko je korišteno za proizvodnju povrća, a što čini svega 0,8 % ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta, proizvedeno je ukupno 215.826 t povrća, a u razdoblju od 2009. do 2013. godine smanjene su i površine koje se koriste za proizvodnju povrća. Prosječna veličina gospodarstva je 1,9 ha, što je za 66 % manje u odnosu na prosječnu veličinu gospodarstva na razini Republike Hrvatske i ima izravan utjecaj na nizak urod po hektaru od 20,77 t i nižu kvalitetu proizvoda, te slabiju konkurentnost, koja niti ne može biti na zavidnoj razini bez visokog stupnja organiziranosti proizvođača u sektoru povrća. U Hrvatskoj je po pitanju udruživanja sve ostalo samo na riječima i činjenici da je udruživanje potrebno, no još proizvođačke organizacije nisu zaživjele. To je bio i povod organiziranju prvog okruglog stola s vrlo aktualnom temom: proizvođačke organizacije i natječaji iz europskih fondova.

Okrugli stolovi

Na okruglom stolu govorili su Andreja Martonja Hitrec, iz Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede RH, Mario Arnaut, pomoćnik ravnatelja u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Vesna Bartolović, predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvoje Bunjevac - predstavnik proizvođačke organizacije i direktor Distributivnog centra za voće i povrće, a mlade snage poljoprivrede predstavljao je Jan Marinac – predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika. Egon Mudrinić, konzultant iz tvrtke Core Consulting, održao je uvodno izlaganje o aktualnom natječaju iz Mjere 6.1. namijenjenom mladim poljoprivrednicima. Zaključak na kraju rasprave bio je da je udruživanje povrćara neophodno, kako bi se postigla veća konkurentnost, a najviše zanimanja i pitanja bilo je vezano uz natječaj za Mjeru 4.1. kojim proizvođači nisu izrazili zadovoljstvo. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prema podnesenim jedinstvenim zahtjevima za 2015. godinu, neki oblik povrća ima prijavljeno ukupno 33.512 gospodarstava, s ukupno 19.387,94 ha prijavljenih površina. Ako se na zahtjevu promatraju samo proizvodno vezana plaćanja za povrće, onda je potporu zatražilo 6.722 gospodarstava s ukupno 9.491,64 ha prijavljenih površina. Sve ove brojke i statistika su kao kupaći kostimi. Pokazuju mnogo, ali skrivaju najbitnije. Svaki proizvođač povrća ima svoju priču, ali mnogo njih dijeli iste probleme. To je posebno istaknuto i na drugom okruglom stolu, na kojem se govorilo o putu poljoprivrednog proizvoda od polja do stola. Na okruglom stolu sudjelovali su Zlatko Đelekovčan, direktor Nabave primarnih sirovina Podravka, koji je održao i uvodno izlaganje o potrebama Podravke za otkupom povrća. Denis Matijević, vlasnik tvrtke Agrofructus, jednog od najvećih otkupljivača povrća u Hrvatskoj, objasnio je modele suradnje s dobavljačima i istaknuo problem nekonkurentnosti domaće proizvodnje. Na okruglom stolu sudjelovali su i Melita Banek, predstavnica tvrtke TÜV Croatia d.o.o., Hrvoje Gregurić, kao predstavnik proizvođača povrća i Ivana Rukavina iz Osatina grupe. Zaključke okruglih stolova, kao i iskustva sudionika, organizator će predstaviti u Ministarstvu poljoprivrede. Kroz trodnevni bogati sadržaj na seminaru su otvorena mnoga pitanja koja zanimaju proizvođače povrća, te su predstavljene nove informacije, saznanja, uz razmjenu mišljenja i iskustva koja su proizvođači povrća ponijeli s ovog seminara, što će pridonijeti boljem organiziranju proizvođača i tehnološkom podizanju proizvodnje na viši stupanj, te smanjenju nepovjerenja proizvođača prema udruživanju.

Seminar „Hrvatsko povrće“ imao je i međunarodni značaj, jer su na seminaru sudjelovali i predavači iz više država, a poseban doprinos i suradnja ostvarena je s Veleposlanstvom Kraljevine Nizozemske, čiji je ataše za poljoprivredu i hranu u pozdravnom govoru na svečanom otvaranju Maarten Wegen istaknuo kako je Nizozemska drugi najveći svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, nakon SAD-a. Zajedno sa SAD i Francuskom, Nizozemska je jedan od tri vodeća svjetska proizvođača povrća i voća. Zbog razvijene trgovinske prakse, dobrog položaja, ali i stvaralačkog i radnog mentaliteta, Nizozemci danas opskrbljuju povrćem mnoga tržišta u Europi. Ataše Wegen naglasio je kako je poljoprivreda jedna od pokretačkih sila nizozemskog gospodarstva. U isto vrijeme, to je izazov za okoliš, jer su u posljednjih nekoliko desetljeća, farme postale veće i proizvodnja intenzivnija. Danas, nizozemski poljoprivredni sektor snažno je usmjeren na održivost: to je izvor zdrave, sigurne hrane koja se proizvodi uz poštivanje okoliša. Proizvodnja povrća je važan dio poljoprivrede u Nizozemskoj. Većina kultura se uzgaja u zaštićenim prostorima. Od ukupnih 10 000 ha nizozemskih staklenika i plastenika, polovica se koristi za proizvodnju povrća, a najvažnije kulture su rajčica, krastavci, paprike, patlidžan, grah, salata i dr. Budući da je u Nizozemskoj gospodarenje u poljoprivredi na najvišim standardima, a za daljnji napredak važna im je prisutnost i u drugim državama EU i na što više tržišta, nizozemski stručnjaci rado sudjeluju u radu i proizvodnji i u Hrvatskoj, gdje kombinacijom znanja i napredne tehnologije, dugogodišnjeg iskustva, i vrhunskih inovacija, već osiguravaju optimalnu učinkovitost proizvodnje hrvatskih proizvođača s kojima surauju. Lies van Geest, konzultant tvrtke Growers for growers, održao je zanimljivo izlaganje o mogućnostima proizvodnje rajčice u hidroponskom uzgoju, a Aleksandar Stojkov, u radnom dijelu seminara predstavio je rad trening centra za uzgoj u zaštićenom prostoru, koji se nalazi u Makedoniji i u kojem se polaznici tečaja uče proizvoditi povrće po uzoru na naprednu nizozemsku tehnologiju.

Dodijeljena priznanja

Na sjednici stručnog odbora, koja je održana u rujnu, odlučeno je da će se na seminaru dodijeliti tri povelje osobito zaslužnim osobama koje su doprinijele razvoju povrćarstva u Hrvatskoj. Dobitniku povelje za životno djelo u povrćarstvu, prof.dr.sc. Josipu Borošiću odano je priznanje za cjeloživotna dostignuća u znanstvenom radu, kao i za poseban doprinos obrazovanju i odgoju brojnih naraštaja studenata i uspješno promicanje i doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva, a povelju je uručio, uz prigodni govor, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Zoran Grgić. Za iznimne uspjehe u povrćarskoj znanosti i struci, te poseban doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva, prof.dr.sc. Nadi Parađiković, povelju je uručio dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, prof.dr.sc. Vlado Guberac, kojem je organizator čestitao i na značajnom jubiljeu, 55. obljetnici rada matičnog fakulteta. Na seminaru je dodijeljena i povelja „Uzorni povrćar“ , Za uspješno promicanje i dugogodišnji doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva, te zasluge u udruživanju hrvatskih povrćara, dugogodišnjem predsjedniku Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Zlatku Zagorcu, koju je uručio novoizabrani predsjednik zajednice, Hrvoje Gregurić.

Seminar „Hrvatsko povrće“ održan je zahvaljujući suorganizaciji svih najvažnijih poljoprivrednih akademskih i znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj, uz sponzorstvo i podršku svih najznačajnijih tvrtki u sektoru proizvodnje povrća, te uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede. Stoga se svima, koji su doprinijeli održavanju ovog skupa, ovom prilikom najiskrenije zahvaljujujemo.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.