Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu!

Stranice u tiskanom izdanju: 56 - 57

Na pitanje pretplatnika iz Koprivnice koji obrađuje mali vinograd (400 trsa) i moli za komentar i mišljenje struke o “starinskim” preparatima za zaštitu vinove loze kao što je bordoška juha i tekući sumpor, jer pokušava izbjegavati primjenu organskih pripravaka, odgovara naš stručni suradnik, mr.sc. Milorad Šubić.

Premda je jedna od najopasnijih bolesti vinove loze plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) prvo opisana još davne 1834. u Sjevernoj Americi, najveće štete su zabilježene nakon njena unosa krajem 19. stoljeća u Europskim vinogradima (prvo u Francuskoj, a vrlo brzo u svim ostalim vinorodnim krajevima starog kontinenta). Bakarni pripravci – nekad jedina mjera zaštite Ove godine se navršava 130 godina od kada je u časopisu “Journal d’ Agriculture Pratique” francuski botaničar Millardet objavio trogodišnje rezultate slučajnog otkrića djelotvornosti mješavine bakarnog-sulfata i gašenog vapna na plamenjaču vinove loze (1885.) (kasnije je navedena fungicida mješavina popularno nazvana “bordoška juha”). Sve do sinteze prvih površinskih organskih fungicida 1940-tih godina (npr. ziram, a kasnije kaptan, metiram, maneb, mankozeb, propineb, kaptafol, folpet i diklofluanid) i njihove šire primjene u našim krajevima nakon 1960tih, upravo su bakarni pripravci (osobito bakarni-sulfat) bili jedina mjera kemijske zaštite vrlo osjetljive europske vinove loze protiv plamenjače! Osim bakarnog sulfata za spravljanje “bordoške juhe” danas postoji još nekoliko desetaka različitih spojeva bakra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji diljem svijeta. U našoj zemlji imamo za primjenu u vinogradarstvu 13 različitih trgovačkih pripravaka na osnovi bakarnog sulfata, bakarnog oksida, bakarnog oksiklorida, bakarnog hidroksida (+hidroksidkalcij sulfat kompleks i hidroksid-kalcij klorid kompleks+cinkov sulfid). Postoji dva pripravka kao gotova tvornička mješavina tribazičnog bakarnog sulfata sa organskim fungicidom (zoksamid).

Bakarni pripravci su osim suzbijanja plamenjače (Plasmopara) u našoj zemlji registrirani i protiv drugih važnijih bolesti vinove loze: crvene paleži (Pseudopezicula), crne pjegavosti (Phomopsis) i crne truleži (Guignardia)!

Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u vinogradarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih drugih važnijih bolesti: npr. sive plijesni (Botrytis), kisele truleži (Acetobacter) i apopleksije (“esca”, Petrijeva bolest). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji! Unatoč tome da bakarni fungicidi mogu biti fitotoksični u prohladnovlažnim uvjetima, a osobito ako se primjenjuju u početnim stadijima rasta i razvoja vinove loze, zbog specifična načina djelovanja na mikroorganizme u proteklih 130 godina njihove primjene nigdje i nikad nije zabilježena pojava otpornosti ili rezistentnosti uzročnika bolesti! Poznato je da bakarni fungicidi pokazuju i određeno baktericidno djelovanje!

Zbog stoljetne primjene bakra zadnjih nekoliko desetaka godina bilježi se porast njegove koncentracije u zemljištu, a osobito u nekim europskim vinorodnim područjima gdje su lokalno izmjerene vrijednosti iznad tolerantnih 100-150 mg Cu/ kg tla!

Premda je bakar u manjim količinama neophodan većini organizama, njihove potrebe za normalan rast i razvoj su toliko male da ne mogu značajno utjecati na stanje zaliha bakra u tlu! Povišene koncentracije bakra u zemljištima negativno utječu na razvoj mnogih biljnih i životinjskih mikro- i makro- organizama, a istraživanja u Švicarskoj još su 1980-tih potvrdila da smanjenje populacije kišnih glista što dugoročno negativno utječe na plodnost tla. Postoji opasnost da ispiranjem iz tako onečišćenih poljoprivrednih površina bakar dospijeva u površinske i podzemne vode.

Ublažavanje negativnih posljedica

Kako bi se što više ublažile negativne ekološke posljedice stoljetne primjene bakarnih fungicida u vinorodnim područjima predlažu se slijedeće mjere:
1. smanjivanje najvećeg broja dopuštenih godišnjih primjena klasičnih bakarnih fungicida na istim površinama,
2. kombiniranje smanjene uporabe klasičnih kemijskih fungicida s povećanjem primjene bioloških pripravaka (npr. Trichoderma sp., Bacillus subtillis, Trichoderma sp. + Clonstachis rosea, Pseudomonas aureofaciens i dr.),
3. uvođenje novih formulacija bakra sa značajno većom djelotvornošću uz smanjenje količina po jedinici površine (npr. Cu-oktanoati, Cu-pektinati, Cu-glukonati, Cu-EDTA kompleksi, Cu-petidati) i
4. povlačenje s tržišta i zabrana primjene bakarnih pripravaka u poljoprivrednoj proizvodnji!
Stoga je danas u integriranoj proizvodnji grožđa primjena bakarnih fungicida ograničena na najviše 3.000 g djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno temeljem propisane koncentracije i prosječne doze ili količine za primjenu u vegetaciji bakarni se fungicidi smiju tijekom jedne sezone koristiti najviše dva puta! U integriranoj je proizvodnji grožđa zabranjeno tzv. “zimsko tretiranje” vinograda povišenim koncentracijama bakarnih pripravaka pred početak vegetacije! Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja! U našoj zemlji svi bakarni fungicidi dopušteni u vinogradarstvu za vinske sorte imaju propisanu karencu 35 dana, ali u nekim drugim državama ovisno o vrsti i formulaciji bakra različiti pripravci imaju karencu za vinske sorte u rasponu od 21 do 35 dana (npr. u susjednoj Republici Sloveniji).

Bakar u ekološkoj proizvodnji

U ekološkoj se vinogradarskoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini 6.000 g djelatne tvari/ha (pojedine se godine može dopuštena granica prekoračiti, ali pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja ne prelazi 6.000 g/ha)! Mogućom zabranom primjene bakarnih fungicida na području Europske Unije u integriranoj proizvodnji grožđa imamo dovoljno organskih fungicida za suzbijanje najvažnijih bolesti vinove loze (Plasmopara, Pseudopezicula, Phomopsis, Guignardia), ali bi značajno porasla štetnost kisele truleži i apopleksije! Naprotiv, zabranom bakarnih pripravaka u ekološkoj proizvodnji grožđa štete od plamenjače (Plasmopara) bi prema dosadašnjim pokusnim istraživanjima u epidemijskim sezonama iznosile čak 30-50 %!

Ocijenite članak:

mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.