Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Čuvajmo tlo kao najveće blago hrvatskog naroda!

Stranice u tiskanom izdanju: 2 - 4

Nadahnute riječi ispod naslova vrijede posvuda na globusu, jer tlo kao kompleksni entitet i više od «obične», prirodne sastavnice biosfere zbog brojnih uloga daje pečat „kakvoći života“ svake nacije. Premda su kriteriji za ocjenu „kakvoće života“ rastezljivi i ovisni o socijalno-gospodarskim i povijesnim datostima, dobnoj pripadnosti, spolu, stupnju obrazovanja, posvuda bi se lako postigla suglasnost oko tri zahtjeva, od kojih su svi zavisni o tlu: dovoljno zdrave i ukusne hrane, čista voda i ugodan okoliš.

Održivo gospodarenje

Zbog toga je održivo gospodarenje talnim resursima i djelotvorna zaštita tla zahtjev trenutka i odlučan čimbenik, točnije conditio sine qua non opstanka i gospodarskog napretka svakog društva i globalne socijalno-gospodarske stabilnosti. Ako je tako, logično je postaviti pitanje o odjeku nadahnute poruke ispod naslova, kao zapis našeg znamenitog prirodoslovca iz prve polovice proteklog stoljeća. Za tu poruku znaju donositelji ključnih odluka u mladoj nam državi. No, tloznanstveni djelatnici Hrvatske i danas od nadležnih državnih tijela čekaju toliko potrebit zaokret u odnosu prema „najvećemu blagu hrvatskog naroda, nepresušivom izvoru njegovih snaga…“

Brojke su neumoljive; izuzmu li se golf tereni (!!!) od osamostaljenja Hrvatske do danas nije dreniran niti jedan hektar poljoprivrednog zemljišta, a na prije dreniranim površinama u kanalima melioracijskih sustava za odvodnju, stabla joha i vrba već su prispjela za sječu, napušteno zemljište kao rasadnik korova čeka privatizaciju, a u „čekaonici“ će počekati, jer, nastavi li se ovim tempom, privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta završit će za nekoliko desetljeća!

Što tek reći na podatak kako je prema udjelu navodnjavanih površina, obilju čiste vode usprkos, Hrvatska na posljednjem mjestu u Europi. Taj odnos dolazi na naplatu; umjesto da, kao i u svim razvijenijim zemljama, proizvodnja hrane bude motor razvoja i čimbenik gospodarske stabilnosti, a Hrvatska kao siguran izvoznik hrane vrsne kakvoće bira tržište na koje želi izvoziti, ona uspješno „utvrđuje“ svoj status uvoznika hrane. Danas (prosinac 2015.) svjetska populacija broji 7,38 milijardi, a 1945. god., bilo nas je manje od 2,5 milijarde! Dakle, za mog života utrostručen je broj usta koje treba namiriti hranom, vodom i drugim potrepštinama ovisnim o tlu! Oba aspekta prehrane – sigurnost (Food security) i zdravstvena ispravnost hrane (Food safety) već se dugo nalaze u središtu zanimanja odgovornih, šire javnosti, poljoprivrednih znanosti i prakse, baš zbog ovisnosti o tlu i pritiska na tlo. S aktualnim populacijskim trendom svaki naraštaj mora udvostručiti proizvodnju hrane, i pri tome naravno opteretiti resurse na kojima i s kojima će se taj cilj postizati! Dimenzije problema vide se iz podataka: danas je preko 800 milijuna gladnih, a 1,14 milijardi osoba s prekomjernom težinom. Bez holističkog pristupa o bioetanolu kao zamjeni za naftu dobila bi se skoro idilična slika; obnovljiva i trajno održiva proizvodnja goriva na oranicama oslobađa nas od zavisnosti o fosilnim gorivima, a dobiva se „environmental friendly“ gorivo. To je jedna strana medalje, a druga? Istina, izuzme li se emisija CO2 kao plina staklenika, „terenac“ ne onečišćuje okoliš, ali će cjelovita raščlamba pokazati da se onečišćenja događaju u svim stadijima koji prethode punjenju spremnika bioetanolom; u uzgoju kukuruza kao sirovine (obrada, sjetva, njega, zaštita, žetva, skladištenje), transportu zrna kukuruza do tvornice za proizvodnju bioetanola i transportu bioetanola do crpke. Poslije žetve kukuruza ostalo je najmanje 8 t/ha kukuruzovine, koju treba zbrinuti, a ona će u svim varijantama emitirati CO2. Previsoka zastupljenost kukuruza na hrvatskim oranicama već uzrokuje eroziju vodom kao „side-effect“ preko tolerantne razine. Dakle, samo cjelovit uvid u sve karike u lancu; od nabave sjemena i gnojiva, oranje, dopunska obrada, sjetva kukuruza do razgradnje kukuruzovine i točenja biogoriva u spremnik, može dati pravu sliku. Pritisak na sve sastavnice okoliša, napose na tlo sve je veći, a za neke i zlokoban. Neki autori argumentiraju tvrdnju koja se danas ostvaruje - da su semiaridna područja na Zemlji upravo na tom rubu, a da će zbog nedostatka vode za natapanje do 2025 god. biti ugrožena populacija od 4,6 milijarde ljudi Afrike i Azije. Dakle, izbjeglice koji ovih mjeseci naviru u Europu, tek su prethodnica onoga što dolazi.

Posebnosti tla

Tlo je vrlo složen, živi sustav, koji ima sve odlike organizma, ono nastaje, razvija se iz stadija u stadij, dakle podliježe evoluciji (pedoevolucija), čija brzina zavisi o matičnom supstratu iz kojega nastaje mineralna sastavnica tla, općenito je brža na rastresitim, a sporija na tvrdim stijenama. Premda je tlo obnovljiv prirodni resurs, jer se neprekidno stvara, zbog sporosti te tvorbe praktički je neobnovljivo pa ga svrstavamo u uvjetno obnovljive resurse. Sporost tvorbe tla oslikava podatak da je za tvorbu sloja od 2 cm tla prirodi potrebo čak 500 godina, odnosno da je za tvorbu sloja tla 30 cm debljine potrebno 1 000 do 10 000 godina, pa ga treba smatrati neobnovljivim. Najsporija je tvorba tla na vapnencu, gdje tvorba sloja crvenice (terra rossa) od 50 cm traje do 2 milijuna godina, a pri tome se otapa 50 m visoka stijena krednog vapnenca. Logična su općeprihvatljiva pravila u gospodarenju tlom i njegovoj zaštiti na načelima koja vrijede za vodu i zrak. Zalažemo se za ravnopravno tretiranje svih članova ekološke trijade: tlo-voda-zrak. Bjelodano je jasno, da su ta dobra jednako važna, ali tlo opterećuje „sindrom vlasništva“. Brojne probleme generira neprikladno gospodarenje tlom koje nosi „lokalna obilježja“, a posljedice se reflektiraju na regionalnu, zatim kontinentalnu, u konačnici na globalnu razinu. Prema povijesnim i socijalno političkim stečevinama suvremene uljudbe vlasnička prava su neupitna, a problemi koje generira gospodarenje tlom u privatnom vlasništvu javni. Ukratko: ishodište problema lokalno – iz „privatnih“ izvora, posljedice globalne, troškovi sanacije javni. U aktualnim prilikama Hrvatske, čak 18 milijuna parcela poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu su više od 400 000 poljoprivrednih domaćinstava, tvrtki i vlasnika koji ne žive od poljoprivrede, ali im je vlasničko pravo neupitno. Kako, i da li je uopće moguće nadzirati gospodarenje na tim tlima, usmjeriti ga u željenom smjeru, a pri tome pomiriti prava koja proistječu iz privatnog vlasništva s jedne, a javnoga interesa s druge strane? A kako postupiti ako se, i kada se ona nađu u suprotnosti? Primjerice; na tlima vodozaštitnih i drugih zaštićenih i osjetljivih područja (nacionalni parkovi, krška polja), čija je površina veća od ogromnih 600 000 ha, Hrvatska bi u javnom interesu trebala ograničiti upotrebu agrokemikalija kao suvremenih sredstava u uzgoju bilja, jer njihova primjena donosi rizik onečišćenja iz tla (nitrati, ostaci pesticida).

ULOGE TLA

Tlo je višenamjenski resurs, a proizvodnja hrane samo je jedna, neupitno najvažnija namjena. Suvremeni koncept Višenamjenskog Obilježja Tla – VOPT unio je radikalnu promjenu stoljećima prakticiranih, neupitnih kriterija vrednovanja uspješnosti poljoprivrede i opravdanosti svakog zahvata prema visini i kakvoći prinosa. Umjesto toga, pritisak podataka o stanju okoliša i učincima gospodarenja u agrosferi na druge sfere preusmjerava fokus na „non-food“ uloge tla; najprije ekološko-regulacijske; emisija „plinova staklenika“, transformaciju štetnih tvari, filtracijska sposobnost, zaštitu vode od onečišćenja, i dr. Važna je i prostorna uloga – smještaj naselja, prometnica, industrijskih pogona i odlagališta otpada, ekološki, estetski i gospodarski prihvatljivo oblikovanje i zaštita krajobraza, uloga tla u zaštiti biološkog bogatstva, kao izvora sirovina i u zaštiti arheološke baštine. U gospodarenju tlom, zavisno o okolnostima, svaka od tih uloga može dobiti primat, sve ostale biti marginalizirane, a neke od njih međusobno se isključuju.

Proizvodno gospodarska uloga tla

Najvažnija, nezamjenjiva i primarna uloga tla je proizvodna uloga, koju tlo obavlja kao važna, početna i završna karika u lancu biotransformacije, odnosno opskrba biljke vodom, zrakom i hranjivima, što omogućuje fotosintezu kao ključni proces za život na Zemlji. Za opskrbu vodom ključno je pitanje sadržaja u tlu, jer on određuje snagu držanja vode za tlo koju korijen treba savladati. U tom procesu sudjeluje cijeli korijenski sustav, a s osobitim učinkom, s obzirom na ogromnu površinu korijenove dlačice, o čijoj brojnosti govori podatak da se na 1 mm dužine korijena kukuruza nalazi čak 422 korijenove dlačice. Prema rezultatima istraživanja u Iowi površina korijena jedne biljke raži uzgojene u vegetacijskoj posudi 130 puta je veća od površine nadzemnog dijela iste biljke. Korijen joj ima ukupnu površinu od 638,7 m2, a dužinu 623 km. Kada potroše vodu iz najbliže mikrozone tla, dlačice obamiru, stvaraju se nove, koje (ako nema zapreka) penetriraju u nove, vlažnije zone tla pa se svaki dan razvija čak 100 000 novih korijenovih dlačica ukupne dužine impresivnih 4,8 km! Da je rast raži na oranici isti, pri uobičajenom sklopu od 350 biljaka/m2 površina korijena kojom bi taj usjev primao vodu na samo jednom m2 iznosila bi 22,35 ha/ m2 ili čak 223 500 ha po jednom hektaru poljoprivrednog zemljišta! Svaki dan punog vegetacijskog rasta na površini 1 ha stvaralo bi se novih 16,8 milijuna km korijenovih dlačica. U toj ulozi tlo je nezamjenjiv čimbenik održavanja prirodne i kulturne vegetacije, dakle poljoprivrede i šumarstva - gospodarskih grana koje su oslonac održivog razvitka. Svekolikom napretku usprkos, danas su sve namjene tla, od sigurnosti opskrbe hranom (Food security) i zdravstvene ispravnosti hrane (Food safety), do utjecaja poljoprivrede na okoliš u fokusu zanimanja znanstvenika diljem svijeta. Oko 95 % hrane koja stiže na stol ljudskom društvu proizvodi se na tlu. Stanje prehrambene sigurnosti čovječanstva daleko je od zadovoljavajućeg, još je daleko od izglednog i djelotvornog rješenja, a od tla u ovoj ulozi očekuje se i obnovljiva, gospodarski, socijalno i ekološki održiva proizvodnja biogoriva. A ta, zahtjevna zadaća - „gorka čaša“ povećava ionako velik pritisak na tlo, jer je i bez toga „čaša puna“.

U obilježavanju Svjetskog dana tla, 5. prosinca i završetka Međunarodne godine tla, diljem svijeta održat će se više događaja i skupova kojima je cilj podići svijest stanovnika i donositelja odluka o važnosti zaštite tla. U Europskom parlamentu održana je zajednička sjednica triju nadležnih parlamentarnih odbora posvećena ovoj temi na kojoj je uz podatke o stanju tla u svijetu posebno naglašena važnost i briga seljaka da budu vlasnici poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju. „To upravo potvrđuje primjerenost europskog modela poljoprivrede. Vlasnik poljoprivrednog zemljišta će taj vrijedan resurs sačuvati za svoje potomstvo i generacije koje dolaze i nastojat će ga predati u stanju boljem nego što ga je primio“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Pod reflektorima Konferencije o klimi u Parizu francuski ministar poljoprivrede Stéphane Le Foll predstavio je inicijativu „4 promila“. Ta inicijativa temelji se na potencijalu koji ima kapacitet tla da upija ugljik i tako ublažava klimatske promjene. U znanstvenoj zajednici koja se bavi tlom poznata je činjenica da tlo može pohraniti mnogo ugljika. S kapacitetom od 2.400 milijardi tona ugljika tlo je najveći nadzemni bazen ugljika. Stupac tla visok 2 metra može sadržavati četiri puta više ugljika od onog pohranjenog u biomasi na njenoj površini, a također ta pohrana ugljika je dugotrajnija i dobro zaštićena prirodnim zaštitnim mehanizmima.

Tlo kao izvor sirovina

Tlo je značajan izvor sirovina, napose za građevnu industriju, kao što je proizvodnja cigle, zatim iskop gline za keramičarski obrt i industriju, korištenje pijeska i šljunka kao građevinskog materijala, boksita iz crvenice (terra rossa), ili korištenje treseta kao sirovina za proizvodnju supstrata za zatvorene prostore (staklenici, plastenici, lončanice). Eksploataciju tih sirovina neizbježno prati oštećenje tla otvorenim kopovima, odnosno prekrivanjem plodnih tala tim materijalima. Računa se da je približno 0,05 do 0,1% površine tala Europe uništeno otvorenim kopovima za potrebe rudarstva, a to nisu male površine. U nas se u rudarstvu koristi 593 eksploatacijska polja koja se prostiru na površini od 4054 ha, ili 0,07% ukupne površine.

(nastavlja se)

Ocijenite članak:

Ferdo Bašić, prof. emeritus
Četiri i pol desetljeća posvetio je istraživanju tla, gospodarenja tlom i zaštiti tla. Slušali su ga studenti najstarijeg u nas poljoprivrednog učilišta u Križevcima; Mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu; agronomije Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta u Sarajevu. Autor je više stotina znanstvenih i stručnih radova radova i sudionik znanstvenih skupova na svim kontinentima.
Tortille sa zimskom salamom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.