Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Rano odvajanje janjadi i jaradi – preduvjet veće dohodovnosti u proizvodnji

Stranice u tiskanom izdanju: 68 - 69

U posljednje vrijeme, uzgajivači i stručnjaci nastoje iznaći najpovoljnija genetska, odnosno selekcijska rješenja za što učinkovitiju proizvodnju ovčjeg i kozjeg mlijeka. Osim toga, cjelokupna tehnologija uzgoja sve više se prilagođava proizvodnom cilju - organizacija ranijeg pripusta, janjenje/jarenje krajem i početkom kalendarske godine, itd. U ekstenzivnim sustavima uzgoja ovaca i koza, ponajviše u onima namijenjenim proizvodnji mesa, uobičajen je prirodni uzgoj mladunčadi (uz majku i sisanje) pri čemu se mladunčad odbija i odvaja od majki poprilično kasno (sa 4-6 mjeseci), a često uz majku ostaje sve do klanja ili zasušenja. Međutim, u stadima gdje je mlijeko cilj proizvodnje (prodaja mlijeka, proizvodnja sira) poželjno je mladunčad (barem onu ne rasplodnu) prije odvojiti od majke (odmah nakon partusa i/ili posisanog kolostruma) i napajati mliječnim nadomjestkom. I upravo je tema ovog članka proistekla iz činjenice da se i danas u velikom broju stada ovaca i koza u Hrvatskoj, u kojima je mlijeko primarni proizvodni cilj (ili bi barem trebao biti), još uvijek iz različitih razloga primjenjuje relativno kasno odvajanje mladunčadi. Poznato je da se dnevna količina proizvedenoga mlijeka nakon partusa postupno povećava negdje do polovice drugog mjeseca laktacije (do 5. ili 6. tjedna laktacije). Tako mliječne pasmine ovaca u prvih 30 dana laktacije izluče oko 25% ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji. Međutim, većina proizvođača ovčjeg i kozjeg mlijeka još i danas (izuzev nekih, osobito onih na otoku Pagu), prekasno odvajaju mladunčad od majki, odnosno počinju musti tek nakon što je mladunčad konzumirala velike količine mlijeka. Slično kao i u krava, proizvodnja mlijeka mliječnih ovaca i koza u prvom mjesecu laktacije je u visokoj pozitivnoj korelaciji s ukupnom laktacijskom proizvodnjom Rano odvajanje janjadi i jaradi – preduvjet veće dohodovnosti u proizvodnji mlijeka te pozitivno utječe na proizvodnju mlijeka u sredini i krajem laktacije. Primjerice, smatra se da uz maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeku od 1,7 kg, koza u laktaciji proizvede ukupno 300-350 kg mlijeka, dok pri maksimalnoj dnevnoj proizvodnji od 3,5 kg, koza u laktaciji proizvede 700-750 kg mlijeka. Budući da u većini mliječnih stada ovaca i koza (i to ne samo u Hrvatskoj, nego i na cijelom području Mediterana), mladunčad posiše mlijeko proizvedeno u prvom mjesecu laktacije, vrlo je malo pouzdanih podataka o proizvodnji mlijeka u ranoj laktaciji, već se dostupni podatci pretežno temelje na više ili manje preciznim procjenama. Prema nekim autorima, smatra se da sisajuće janje u dobi od mjesec dana treba oko 5 kg ovčjeg mlijeka za 1 kg prirasta.

Odvajanje mladunčadi mliječnih ovaca i koza

U ovčarstvu i kozarstvu je vrijeme (dob, trenutak) odvajanja mladunčadi općenito je određeno:
• proizvodnim ciljem;
• mliječnošću stada i proizvodnog grla;
• ekonomičnošću proizvodnje (i prerade) mlijeka;
• ekonomičnošću uporabe zamjene za mlijeko;
• raspoloživom radnom snagom, i dr.
S obzirom da je trajanje laktacije, osobito ovaca, znatno kraće nego u visokomliječnih krava (što umnogome doprinosi sezonalnosti proizvodnje ovčjeg mlijeka) na razne se načine, selekcijski i tehnološki, nastoji produžiti trajanje laktacije, a samim time i povećati ukupnu proizvodnju mlijeka. Na taj način ostvaruje se i preduvjet kontinuirane proizvodnje sira tijekom cijele godine. Stoga, u svijetu danas postoji široki varijetet sustava odvajanja janjadi/jaradi u muznim stadima ovaca i koza, a koji su primarno usmjereni na:
• optimalan (pri)rast mladunčadi; ili
• veću (komercijalnu) proizvodnju mlijeka; ili
• kompromis između zadovoljavajućeg (pri)rasta mladunčadi i proizvodnje mlijeka namijenjenog tržištu (prodaja sirovog ovčjeg mlijeka i/ili prerada u sir i druge mliječne proizvode).
U zemljama s razvijenim mliječnim ovčarstvom i kozarstvom (primjerice zemlje Mediterana, ponajviše Italija, Španjolska, Grčka i Cipar) često se primjenjuje odvajanje mladunčadi nakon otprilike 30-dnevnog razdoblja sisanja, pri čemu se u prvom mjesecu nakon partusa ne prakticira mužnja, dok se odbiće (koje se najčešće poklapa s klanjem mladunčadi - slično kao kod nas na otoku Pagu) provodi pri prosječnoj dobi janjadi od oko trideset dana. Međutim, sustav kojim se potiče maksimalna komercijalna proizvodnja mlijeka karakteriziran je odvajanjem mladunčadi neposredno nakon partusa (isti dan) ili, eventualno, nakon kolostralnog razdoblja (3-4 dana nakon partusa) i izravne konzumacije kolostruma sisanjem. Na taj način ovce i koze se muze tijekom cijele laktacije, dok se mladunčad do odbića othranjuje mliječnom zamjenom. Tijekom posljednjeg desetljeća na sve više farmi mliječnih ovaca (osobito u Americi), tijekom dojnog razdoblja mladunčad boravi zajedno s ovcama 8 do 12 sati dnevno (preko dana) i hrani se mlijekom (sisanjem), dok je tijekom noći odvojena od ovaca, konzumira čvrsta krmiva i ponovno ih se pusti ovcama nakon jutarnje mužnje.

Mogućnosti povećanja količine mlijeka namijenjenog tržištu

Iz podataka u dolje prikazanim tablicama je razvidno da su mogućnosti povećanja proizvedenih količina ovčjeg i kozjeg mlijeka namijenjenog tržištu (prodaja sirovog mlijeka, prerada mlijeka u sir, skutu i druge proizvode) u Hrvatskoj znatno veće od onih trenutačno ostvarenih. Naime, s obzirom na dob odvajanja mladunčadi, osobito one u stadima mliječnih pasmina ovaca, neupućeni promatrač bi mogao zaključiti da se one u Hrvatskoj uzgajaju primarno radi mesa. Naime, prosječno trajanje razdoblja sisanja janjadi u stadima istočnofrizijskih ovaca je 68 dana, a janjadi istarskih ovaca 55 dana, dok janjad u stadima paških ovaca prosječno siše 35 dana. Odnosno, 34% ukupnog trajanja laktacije istočnofrizijske ovce čini razdoblje sisanja, u istarske ovce, kao najmliječnije hrvatske izvorne pasmine, 29%, a u paških ovaca 21%. Izraženo u količinama proizvedenoga mlijeka, janjad istočnofrizijske ovce prosječno konzumira (potroši) u dojnom razdoblju 78 kg mlijeka, janjad istarske ovce 66 kg, a janjad paške ovce 28 kg ovčjeg mlijeka. Navedene količine mlijeka su utvrđene provedbom redovitih kontrola mliječnosti uzgojno valjanih grla, pri čemu je količina mlijeka u razdoblju sisanja izračunata na način da je broj dana razdoblja sisanja pomnožen s količinom mlijeka koja je utvrđena pri prvoj kontroli mliječnosti. Prvu kontrolu mliječnosti za pojedinu ovcu (sukladno propisanim uputama) mora se obaviti unutar 35 dana od odvajanja ili odbića (s mogućnošću odstupanja od 17 dana) pa se može pretpostaviti, s obzirom da se vrhunac laktacijske proizvodnje mlijeka događa znatno ranije, da su stvarne količine posisanog mlijeka još veće. U stadima koza namijenjenih proizvodnji mlijeka jarad ostaje uz majke i siše znatno kraće. Tako je razdoblje sisanja u alpina i sanskih koza (jaradi) znatno kraće nego u ovaca, pa s obzirom na znatno duže trajanje laktacije u koza nego u ovaca, na sisanje otpada znatno manji dio laktacije. Naime, jarad alpina koza u našim stadima prosječno siše 32 dana, dok jarad sanskih koza siše 43 dana. Tako, jarad alpina pasmine prosječno posiše 14% ukupno proizvedenoga mlijeka u laktaciji, dok jarad sanskih koza posiše prosječno 17% mlijeka od ukupne količine mlijeka proizvedenog u laktaciji.

Ocijenite članak:

prof. dr. sc. Boro Mioč
Sveučilišni je profesor na Agronomskom fakultetu u trajnom zvanju. Kao autor ili koautor objavio više od 220 indeksiranih radova, te sedamdesetak stručnih i popularnih članaka, nekoliko udžbenika, knjiga i dr. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata, član nekoliko stočarskih udruženja, te predsjednik Savjeta uzgojnog programa iz ovčarstva i kozarstva.

doc. dr. sc. Zvonimir Prpić
Rođen je u Bjelovaru 1979. godine. Kao autor ili koautor objavio je više od 40 znanstvenih i stručnih radova od kojih je 15 indeksirano u skupini A1. Član je Hrvatske mljekarske udruge, Povjerenstva za zaštitu životinja (Ministarstvo poljoprivrede RH) i Odbora za ovčarstvo i kozarstvo (Hrvatska poljoprivredna komora). Bio je suradnik na dva znanstvena nacionalna projekta i na dva VIP projekta.
Zec na kraljevski način
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.