Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Novi zakonski propisi o poljoprivrednom zemljištu

Stranice u tiskanom izdanju: 2 - 4
U travnju je Hrvatski sabor donio dva vrlo važna zakona koja se tiču poljoprivrednog zemljišta, pa smo tim povodom razgovarali s ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište mr.sc. Blaženkom Mičević.

Koje su najvažnije izmjene i odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 17. travnja 2015. godine?

Izmjene Zakona donose veliki broj novosti, jer smo provodeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je izglasan 2013. uočili određene poteškoće koje je trebalo riješiti. Najvažnije za naše poljoprivrednike bi sigurno bile izmjene bodovanja na javnom pozivu za zakup na način da Gospodarski program nosi 60 bodova, mirni posjed prema pravovaljanom ugovoru koji je istekao 20 bodova, mirni posjed bez ugovora 10 bodova, mladi poljoprivrednici do 40 godina koji su 2 godine upisani u upisnik i nemaju državnog zemljišta upisanog na sebe 10 bodova i domicilnost 10 bodova. Tu je i dodjela zemljišta stočarima bez javnog poziva i prodaja malih čestica državnog zemljišta putem javnog poziva od čega su prihodi u 100%-nom iznosu prihodi jedinica lokalne samouprave.

Izravna dodjela zemljišta stočarima

Kao što ste spomenuli, u Zakonu je omogućena dodjela zemljišta stočarima bez javnog poziva. Koji su razlozi mogućnosti izravne dodjele poljoprivrednog zemljišta stočarima?

Prema podacima koji su nama bili dostupni veliki broj poljoprivrednika koji se bave stočarstvom nema minimalnu površinu poljoprivrednog zemljišta propisanu prema broju uvjetnih grla, pa se ovakva mjera sigurno može smatrati interventnom mjerom Vlade RH u sektoru stočarstva. Ipak, sada smo se već uvjerili da bez poljoprivrednog zemljišta nije moguće organizirati proizvodnju koja će donositi prihode bez obzira radi li se o proizvodnji mlijeka, uzgoj bikova, ovaca ili koza.

Koliko je transparentan postupak izravne dodjele zemljišta?

Temeljem izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu postupak dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima bez javnog poziv na rok od deset godina zajednički provode Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za poljoprivredno zemljište, Hrvatska poljoprivredna agencija, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Savjetodavna služba. Postupak je posve transparentan jer se temelji na službenim podacima s kojima raspolažu Agencija za poljoprivredno zemljište, Hrvatska poljoprivredna agencija i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Katastarske čestice koje su obuhvaćene ranije raspisanim javnim pozivima za zakup neće biti predmet dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta bez javnog poziva. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunala je za svaki MIBPG upisan u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) broj upisanih uvjetnih grla (UG) po svim vrstama stoke (UG za krave, koze i ovce koje su u kontroli mliječnost, UG za ostala goveda (sustav krava tele), UG za sve ostale životinje upisane u JRDŽ - kopitari, ovce, svinje, koze). UG se računa prema Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/13.). U izračun HPA prema JRDŽ ulaze samo vlasnici stoke. Predmetni izračun HPA dostavila je Agenciji za poljoprivredno zemljište i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je sukladno FADN metodologiji izračunala koliko zemljišta svakom stočaru nedostajalo. Dodatni kriteriji prema kojima radi APZ propisani su u naputku kojeg je donijelo Ministarstvo poljoprivrede. Iz ovih podataka ne vidim koji dio tog postupka ne bi bio transparentan.

Na temelju podataka iz Informacijskog sustava Agencije za poljoprivredno zemljište poljoprivrednicima će se na deset godina dodjeljivati čestice koje se u katastru vode kao oranice, pašnjaci i livade i koje su trenutačno slobodne za raspolaganje.

Koliko je zaštićeno domicilno stanovništvo koje je ranije imalo državno zemljište u zakupu, jer se u javnosti često čuje s raznih strana, a najčešće od predstavnika udruga poljoprivrednika i jedinica lokalne samouprave, da zakon pogoduje velikim tvrtkama, kojima idu više na korist kriteriji gospodarskog programa za dobivanje zemljišta u zakup?

Zakon je propisao transparentan način raspolaganja državnim zemljištem koji se temelji na sustavu bodovanja koji do tada nije bio prisutan i naravno da je izazvao kontroverzu u javnosti. Kroz javnu raspravu u postupku donošenja novog Zakona puno prijedloga je upravo bilo da se bodovanje domicilnosti poveća i tako da određena prednost lokalnom stanovništvu na javnim pozivima. Ali naravno da to malo može utjecati na situaciju, ako i dalje imaju slab program. Tako sada dosadašnji posjednik, ako je u mirnom posjedu temeljem valjano provedenog natječaja ima 20 bodova ili dosadašnji posjednik, ako je u mirnom posjedu, 10 bodova, te prebivalište, odnosno sjedište, najmanje dvije godine do objave javnog poziva ili proizvodni objekt na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, za koju se raspisuje javni poziv, 10 bodova.

Je li novim Zakonom ograničena površina državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati u zakup i/ili prodaju?

Zakon ne ograničava površinu koja se nekome može dati u zakup, ali je definirano da proizvodno-tehnološka cjelina ne može biti veća od 100 ha, osim u slučajevima kada je sama katastarska čestica veća od 100 ha. Postoje stvarne situacije na terenu, posebno u slavonskim općinama i gradovima da su pojedine čestice veće do 100 ha, a po prijašnjem Zakonu takve čestice nije bio moguće dati u zakup. Sada je to moguće i tako će se izbjeći obveza parcelacije takvih katastarskih čestica.

Kako kupiti državno zemljište?

Kako je zakonski riješeno pitanje prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta?

Izmijenjeni su i članci Zakona koji reguliraju prodaju izravnom pogodbom. Do sada je bilo propisano da se mogu prodati katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodno-tehnoloških cjelina, čija veličina u Kontinentalnoj regiji Republike Hrvatske nije veća od 1 ha, a u Jadranskoj regiji Republike Hrvatske od 0,2 ha. Sada se i u Jadranskoj Hrvatskoj mogu kupiti čestice koje nisu veće od 1 ha. Vjerujem da će to posebno razveseliti poljoprivrednike iz Istre koji su se često bunili protiv toga što je površina bila samo 0,2 ha. Također je propisano da Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za katastarske čestice koje se nalaze izvan proizvodno-tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od 1 ha, kako bi ostvarila društveno-gospodarske i strateške ciljeve u poljoprivredi. Takvih čestica imalo jako puno, one su razbacane, a njihovom prodajom bi poljoprivrednici okrupnili svoj posjed.

Pravo prvenstva na javnom pozivu za prodaju imaju nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, zadruge koje se bave poljoprivrednom djelatnošću ili čiji su zadrugari poljoprivredni proizvođači i druge fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u javnom pozivu, a koje imaju prebivalište, odnosno sjedište, najmanje dvije godine do objave javnog poziva na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, za koju se raspisuje javni poziv.

Sredstva ostvarena od prodaje ovih čestica prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi, a namijenjena su isključivo za provedbu komasacije poljoprivrednog zemljišta, te sufinanciranje aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa, čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave.

Za prodaju sitnih čestica vlada zaista veliki interes, što najbolje pokazuje da je Agencija zaprimila gotovo 1000 zahtjeva za 2530 čestica. Napominjem da jedan dio čestica nije moguće prodati, jer podnositelji ne udovoljavaju zakonskim uvjetima. Najviše zahtjeva za prodaju zaprimili smo iz Bjelovarsko-bilogorske županije – za 359 katastarskih čestica, iz Sisačkomoslavačke županije – za 326 k.č., iz Istarske – za 250 k.č. Do sada je izvršena procjena za 525 kč. Prije prodaje svake čestice potrebno je izići na teren kako bi se mogla izračunati prodajna cijena. Uvedena je i obročna otplata na rok do deset godina što će također sigurno biti od pomoći poljoprivrednicima.

Postoje li već upiti i stranih državljana za kupnjom državnog poljoprivrednog zemljišta? Kad će strani državljani moći otkupljivati poljoprivredno zemljište u vlasništvu države?

Postoji određeni interes stranih državljana za uzimanje u zakup državnog zemljišta. Oni obično traže jako velike površine od 1000 ha na više na jednom mjestu. S obzirom da su kod nas čestice usitnjene teško je udovoljiti takvim zahtjevima. Uz to pristupnim ugovorom Republike Hrvatske u Europskom unijom određeno je da stranci ne mogu stjecati vlasništvo nad državnim poljoprivrednim zemljištem sedam godina nakon ulaska RH u EU odnosno do 2020. godine.

Tko najviše zakupljuje zemlju?

Koliko je Agencija raspisala natječaja u 2014. godini, a koliko u 2015. g i koliko je od 2014. hektara državne zemlje dodijeljeno u zakup? Prema tvrdnjama iz Hrvatske zajednice županija, velike tvrtke su u prednosti, broje li se ugovori o zakupu, jer se na njih odnosi 60 posto, na OPG-ove 40 posto, dok su, mjere li se hektari u zakupu, kompanije profitirale još više, dobile su 80 posto, a OPG-ovi tek 20 posto površina za koje su do 2014. zaključeni natječaji. Jesu li ti podaci točni?

Službeni podaci su sljedeći: Agencija je tijekom studenoga i prosinca 2013. godine, a sukladno Zakonu, raspisala 15 javnih poziva za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, ukupne površine 474,213 ha. Od toga 4 javna poziva su poništena, a za 11 javnih poziva su potpisani ugovori o zakupu. Od 11 javnih poziva za koje su sklopljeni ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljeno je sa:
a) trgovačkim društvima sklopljeno 6 ugovora, ukupne površine 221, 92 ha
b) OPG i obrtom sklopljeno 5 ugovora, ukupne površine 119,99 ha
Agencija je tijekom 2014. godine raspisala 124 javna poziva za ukupno 17.096,76 ha. Do 31.12.2014. sklopljeno je 65 ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta, ukupne površine 1.442,66 ha te 2 ugovora za zakup ribnjaka, ukupne površine 2.545,50 ha. Za 556,74 ha Agencija je poništila javne pozive u dijelu ili u cijelosti budući da na javni poziv ili nije prispjela niti jedna ponuda ili je ponuda pristigla van roka ili je zemljište obraslo višegodišnjim raslinjem i dr.
I. Od toga je za zakup poljoprivrednog zemljišta sa:
c) trgovačkim društvima sklopljen 31 ugovor, ukupne površine 684,47 ha sa ukupnom godišnjom zakupninom od 454.155,60 kn.
d) OPG i obrtom sklopljena su 33 ugovora, ukupne površine 456,53 ha sa ukupnom godišnjom zakupninom od 343.975,26 kn
e) samostalnim poljoprivrednikom sklopljen je 1 ugovor, ukupne površine 1,67 ha sa ukupnom godišnjom zakupninom od 1.540,21 kn
II. Od toga je za zakup ribnjaka sa:
a) trgovačkim društvima sklopljena 2 ugovora, ukupne površine 2545,50 ha sa ukupnom godišnjom zakupninom od 511.020,00 kn.
Sukladno članku 48. Zakona, a putem Ugovora o privremenom korištenju (na rok do 5 godina) ukupno je dato na korištenje:
– u 2013. godini 53.066,04 ha
– u 2014. godini 1.356,06 ha.

U kojim županijama ima najviše državnog poljoprivrednog zemljišta na raspolaganju, a u kojim županijama je najviše bilo interesa za zakup, tj. gdje je zakupljeno najviše hektara?

Najviše slobodnog državnog poljoprivrednog zemljišta ima u Lično-senjskoj županiji – 104.932,03 ha, Zadarskoj – 62.315,14 ha, Šibensko-kninskoj – 57.432,02 ha, zatim u Sisačko-moslavačkoj – 33.733,16 ha. Najmanje slobodnog zemljišta ima u slavonskim županijama koje su proteklih godina uglavnom riješile većinu zemljišta na svom području bilo zakupom, koncesijom ili je državno zemljište prodano. Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je u 2014. ukupno 124 javna poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta za površinu od 17.096,7575 ha. Najviše javnih poziva raspisano je na području Osječko-baranjske županije – 19 javnih poziva za 4693,5904 ha, po 12 javnih poziva raspisali smo u Brodskoposavskoj županiji (2784,2039 ha), Bjelovarsko- bilogorskoj županiji (648,913 ha) i Istarskoj županiji (641,1085 ha).

Možete li reći nešto više o Informacijskom sustavu za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem koji je predstavljen u rujnu 2014.g? Kako zainteresirani mogu doći do podataka o statusu pojedine parcele koju bi htjeli zakupiti?

Informacijski sustav će po prvi put na jednom mjestu dati podatke o državnom poljoprivrednom zemljištu. Nažalost, svih proteklih godina državnim zemljištem se raspolagalo bez jedinstvene baze podataka, svaka institucija je imala određene podatke, ali nitko nije imao sve. Stoga smo u 2014. pokrenuli izradu jedinstvenog Informacijskog sustava koji je uostalom i predviđen Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Zainteresirani mogu doći do obavijesti o statusu pojedine parcele trenutno još uvijek samo ako nam se pojedinačno obrate s upitom, ali vrlo skoro i putem našeg preglednika.

Okrupnjavanje zemljišta

U Hrvatskom saboru prošli mjesec izglasan je i Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Što taj zakon donosi hrvatskim poljoprivrednicima? Komasacija zemljišta je postupak kojim bi se mogli stvoriti povoljniji uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, a time potaknuti i razvoj ruralnog prostora. Komasacija zemljišta omogućava spajanje rascjepkanog posjeda, ali i povećanje obiteljskoga gospodarstva. Cilj komasacije poljoprivrednog zemljišta na prvom je mjestu okrupnjavanje čestica, a potom i izgradnja putne i kanalske mreže. Dakle u jednom administrativnom postupku cilj nam je dobiti i uređenje zemljišta u smislu parcela, putne i kanalske mreže, ali i sređivanje imovinsko-pravnog stanja. Na taj način moguće je formiranje kompetentnih, komercijalnih obiteljskih farmi koje su konkurentne kako na europskom tako i na globalnom tržištu. Osim toga, komasacijom zemljišta može se riješiti i niz drugih problema vezanih uz zemljište, a koji opterećuju našu državu, što je njezina dodatna prednost. Poslovi komasacije obavljaju se na temelju višegodišnjih programa, koje donosi Hrvatski sabor i godišnjih programa, koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Programe izrađuje Agencija za poljoprivredno zemljište. Programima se utvrđuju područja na kojima će se obaviti komasacija, izvori financiranja, te rokovi za provedbu Programa. Sredstva potrebna za izvršenje Programa osiguravaju se u državnome proračunu Republike Hrvatske, a mogu se osigurati iz sredstava donacija, sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.


Ocijenite članak:

Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.