Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Prilog broja: Ljetno cvijeće – ukras vrta i balkona

Stranice u tiskanom izdanju: 43 - 51

Ljetno cvijeće za okućnicu

Kod sadnje ljetnica, prije konačnog odabira vrsta, moramo znati gdje ćemo saditi koje ljetnice. Ukoliko se odlučimo za sadnju na položajima izrazito izloženima suncu, odabir cvijeća bit će potpuno suprotan onim cvjetnim vrstama koje ćemo saditi na sjenovita ili polusjenovita mjesta.

Kad smo odlučili gdje ćemo saditi koju cvjetnu vrstu, bitno je posavjetovati se sa stručnom osobom u vrtnom centru, cvjećarni i dr. gdje nabavljamo sadnice, jer će stručnjaci predložiti koje se sade na kakvo mjesto. Na licu mjesta možemo vidjeti biljku, njen habitus, odnosno oblik, visinu, gustoću grančica, te listove i cvjetove, i tada možemo sami skladati cvjetne kompozicije i odabirati vrste za sadnju. Sadnjom obogaćujemo naše okućnice (vrtove), terase i balkone. Pritom moramo poštovati i zahtjeve pojedinih cvjetnica za vodom. Neke ljetnice traže puno vode, dok će se neke zadovoljiti i manjom količinom. Ne smijemo saditi vrste koje traže mnogo vode uz one koje traže malo vode. Ukoliko više zalijevamo one koje traže više vode, višak vode naudit će onima koje ne podnose mnogo vode ili obrnuto - premala količina vode koja će zadovoljiti biljke skromnijih zahtjeva, neće zadovoljiti one s većim potrebama. Takvim neskladom možemo prouzročiti propadanje pojedinih vrsta zbog viška ili manjka vode ili se takve ljetnice neće moći razvijati kako treba i neće moći doseći maksimum svoje ljepote.

Zalijevanje

Zalijevanje ljetnog cvijeća nabolje je obavljati rano ujutro odstajalom vodom. Vodu je najbolje ostaviti preko noći da se temperaturno prilagodi toplini zraka, kako biljke prilikom zalijevanja, zbog velike temperaturne razlike između supstrata u kojem su ljetnice zasađene, te jako različite topline zraka i vode, ne bi doživjele šok koji negativno utječe na njihov normalan rast, razvoj i cvatnju. Zalijevanje mora biti umjereno, a poželjno je i ukoliko smo u mogućnosti zalijevati kišnicom.

Prihranjivanje

Ljetnice nije potrebno odmah prihranjivati ukoliko smo ih zasadili u kvalitetno i humusom bogato tlo, no ako je supstrat za sadnju slabije hranjivosti, odmah moramo početi s prihranom. Ljetnice zasađene u bogati supstrat započet ćemo prihranjivati kad primijetimo da su nam biljke pomalo počele zaostajati u razvoju. Prihrana neka bude odmjerena i na početku rjeđa. Od polovice ljeta počinjemo sa sve češćom prihranom, najprije svaki tjedan, a potom svakih nekoliko dana. Krajem ljeta biljkama dodajemo gnojivo pri svakom zalijevanju, jer samo je tako moguće imati raskošne cvjetne košare ili korita na balkonima, terasi i u vrtu sve do prvih jesenskih mrazova. Na samom početku poželjno je otkinuti ocvale cvjetove. Time pospješujemo stvaranje novih cvjetnih pupoljaka, a samim time i bogatiju cvatnju. Cvjetnicama koje stvaraju cvjetne slapove, poželjno je, kad su biljke već dobro ukorijenjene i počinju brzo rasti, otkinuti vegetativne vrhove na izbojcima, čime potičemo stvaranje mnoštva bočnih izbojaka koji će pridonijeti raskošnom izgledu biljaka i njihovoj bogatijoj cvatnji.

Najčešće ljetno cvijeće koje ukrašava cvjetne gredice su i cinija (Zinnia elegans), crnjika (Nigella damascena), dalija (Dahlia variabilis), djevojačko oko (Coreopsis grandiflora), dragoljub (Tropaeolum majus), ukrasni duhan (Nicotiana affinis), gazanija (Gazania hybrida), godecija (Godetia grandiflora), kadifica (rod Tagetes), ukrasna kadulja (Salvia horminum), karanfil (rod Dianthus), kokotić (rod Delphinium), lavatera (rod Lavatera), vrtni mak (Papaver somniferum), mirisna kunica (Ageratum houstonianum), vodenika (rod Impatiens), neven (Calendula officinalis), prkos (Portulaca grandiflora), uresnica (rod Cosmos), zijevalica (Antirrhinum majus).

Boja u slaganju sezonskih cvjetnih gredica

O tome koliko su nam važne boje najbolje govori podatak da više od 80% informacija u svom svakodnevnom životu primamo osjetilom vida. Boja je uvijek bila jedna od najvažnijih komponenata u slaganju biljnog materijala. To se posebno odnosi na kreiranje cvjetnih gredica koje je praktički nemoguće zamisliti bez atraktivnih boja. Kako bi se pravilno odabrale cvjetne vrste, potrebno je dobro promisliti o tome što želimo od gredice te kojim bojama to možemo ostvariti.

Krug boja

Općenito, boje možemo podijeliti u tri osnovne skupine: osnovne (primarne), složene (sekundarne) i tercijarne (Slika 1.). Osnovne boje su crvena, žuta i plava (na slici označene brojem 1). Za njih je karakteristično da se one ne mogu dobiti miješanjem drugih boja već sudjeluju u stvaranju složenih i tercijarnih boja pa se zato i zovu osnovne. Sekundarne boje su narančasta, zelena i ljubičasta (označene brojem 2). To su u stvari boje koje se dobivaju miješanjem dviju osnovnih boja. Tako je primjerice zelena mješavina žute i plave boje. Tercijarnih boja ima šest, a one nastaje miješanjem osnovnih i složenih boja (primjerice plavozelena). Na krugu boja su označene brojem 3. Crna, siva i bijela boja svrstane su u zasebnu skupinu i nazivaju se akromatskim bojama. Dok su prve dvije relativno rijetke u primjeni na cvjetnim gredicama, bijela je dosta često korištena zbog svog snažnog vizualnog dojma u večernjim satima.

SLAGANJE BOJA

Pri kreiranju sezonskih cvjetnih ploha, najčešće se koriste tri osnovna načina slaganja boja: monokromatski, analogni i komplementarni.

Monokromatska shema

Monokromatska shema je najjednostavnija budući da uključuje korištenje samo jedne boje. Naravno, to podrazumijeva korištenje još jedne boje osim zelene boje lišća. Pri takvoj kombinaciji, najveći naglasak je na svijetlim i tamnim varijacijama jedne boje. Takva jednobojna kombinacija obično se koristi na javnim zelenim površinama, ali moguće ju je primijeniti i u vrtu gdje se najčešće koristi u bijeloj kombinaciji zbog snažnog vizualnog dojma.

Analogna shema

podrazumijeva korištenje tri do pet susjednih boja na spomenutom krugu boja. Takav način slaganja boja naziva se i harmonija budući da su sve boje u određenom skladu. Primjerice, u slučaju da je ljubičasta vaša omiljena boja, moguće je složiti cvjetnu gredicu kojom će dominirati plavo, plavoljubičasto, ljubičasto i ružičasto cvijeće. Takva kombinacija može uključivati plavi zvončić (Campanula medium), plavo ljubičastu lobeliju (Lobelia erinus ‘Cambridge Blue’), ružičastu rušeljku (Alyssum maritimum ‘Rosie O’Day’), ružičasti karanfil (Dianthus chinensis), ružičasti kultivar ukrasnog duhana (Nicotiana alata ‘Whisper Mixed’) ili ljubičasti plamenak (Phlox paniculata ‘Early Velvet’). Gredice ne moraju nužno sadržavati velik broj vrsta. Učinak je moguće postići i korištenjem dvije do tri vrste. Primjerice, moguće je složiti atraktivne gredice koje sadržavaju samo dvije vrste: kombinacija kadulje koja ima sjajno obojene brakteje (Salvia horminum ‘Blue Monday’) i uresnice (Cosmos bipinnatus) s prekrasnim velikim cvatovima. Takav vizualan dojam moguće je postići i uporabom različitih kultivara jedne vrste kao što je vidljivo u primjeru zijevalice.

Komplementarna shema

Komplementarna shema označava slaganje boja koje se nalaze nasuprot jedna drugoj u krugu boja (crvena i zelena, žuta i ljubičasta, te narančasta i plava). Na taj način najbolje se ističe kontrast među njima i unosi određena dinamika u vrt. Tako se kontrast može istaknuti sadnjom plave lobelije s narančastim nevenom ili sadnjom jarko crvene kadulje na tamno zelenom travnjaku. Isto tako, svijetloplava nemofila (Nemophila menziesii ‘Baby Blue Eyes’) izgleda izvrsno u kombinaciji s narančastim kalifornijskim makom (Eschscholzia californica ‘Red Chief’) kao što je vidljivo na slici 5. Za razliku od ove nježnije kombinacije u kojoj su boje svijetlije odnosno pastelne, veći kontrast se može postići korištenjem snažnijih varijacija boja. Kombinacija jarko žute medvjetke (Ursinia anethoides ‘Solar Fire’) i tamnoplavog anagalisa (Anagallis monellii ‘Blue Pimpernel’) dodatno je naglašena teksturom samog cvijeća.

TOPLE I HLADNE BOJE

Opažanje boja povezano je i s osjećajem topline odnosno osjećajem hladnoće. Tako boje kao što su žuta, crvena ili narančasta percipiramo kao tople, a plavu, ljubičastu, zelenu ili bijelu kao hladne. Iako smo nesvjesni takvih psiholoških svojstva boja, ona su znanstveno dokazana. Na kraju krajeva, crvena, žuta i narančasta su boje sunca i vatre, a plava i bijela boje vode i leda. Navedeni utjecaj je vrlo bitan budući da slaganjem gredica na taj način možemo postići ugođaj kakav želimo. Tako ćemo koristiti hladnije boje kada želimo stvoriti smirujuću atmosferu dok ćemo toplije boje koristiti kad želimo potaknuti dinamiku u vrtu. Te osobine biljaka utječu na percepciju udaljenosti. Tako hladnije boje djeluju kao da su udaljenije nego što u stvarnosti jesu pa korištenjem takvih boja možemo manji vrt vizualno učiniti većim. S druge strane, toplije boje se čine bližima, pa samim time i prostor doživljavamo manjim. Tople boje se često koriste kao akcent ili kao element vođenja puta. Boje je moguće kombinirati i na druge načine, ali gore spomenute sheme su neka osnova pri kreiranju cvjetnih gredica. Pravilno korištenje boja preduvjet je da od gredica odnosno cvjetnih vrsta dobijemo onog zbog čega se većinom i uzgajaju – izuzetan vizualan dojam koji nam može pružiti jedino sezonsko cvijeće u svojoj punoj cvatnji.

Jednogodišnje cvjetne vrste kao balkonske lončanice

Vrijeme je uređivanja prozora, balkona i terasa. Napokon će siva pročelja zgrada dobiti boju i živost. Općenito se drži da je za raskošan balkon potrebno mnogo ulaganja i truda. Navikli smo da se niz prozore i ograde slijevaju bujni slapovi visećih pelargonija i petunija, a u zadnje vrijeme asortiman balkonskog cvijeća se svake godine proširuje. Uglavnom se radi o zahtjevnim vrstama koje za obilnu cvatnju traže redovito prihranjivanje, svakodnevno zalijevanje i dosta pažnje.

No, postoje i brojne druge vrste koje se mogu uz malo dobre volje uzgojiti od samog početka, od sjemena. Ono što je značajno prilikom odabira vrsta za primjenu u balkonskim posudama i sandučićima jest da se po mogućnosti ipak radi o vrsti niskog rasta. Od jednogodišnjih cvjetnih vrsta prikladnih za sjetvu i sadnju balkonskih posuda jednostavnih za uzgoj može se izdvojiti više cvjetnih vrsta niskog ili puzavog, odnosno visećeg rasta kao npr: niske kadifice, neveni, dragoljubi, cinije, lijepa kata, niski suncokret, pijetlova krijesta, prkos. Za stvaranje jednogodišnjih barijera pogodne su vrste puzavog rasta kojima je potreban podupor. Najčešće su ukrasni slak, crnooka suzana, dragoljub i mirisava grahorica. Cvjetne kombinacije još će biti zanimljivije ako se uz njih posadi ljekovito i začinsko bilje koje će svojom teksturom, bojom i mirisom još više doprinijeti kvaliteti riješenja. Navedene cvjetne vrste mogu se bez mnogo opreme uzgojiti iz presadnica čak i na balkonu. Najjednostavnije je sjeme posijati u plastične sandučiće napunjene supstratom za sjetvu i držati na toplom do nicanja. Po pojavi prvih listića supki, malim je biljkama potrebno svjetlo kako ne bi došlo do izduživanja stabljike. Kad sklop u sandučiću postane pregust, tj. kad biljčice razviju dva do tri prava lista moguće ih je presaditi u uzgojne posude promjera do 8 cm radi uštede na prostoru i lakšeg rukovanja. Već od sredine travnja, na položajima koji nisu izloženi preniskim temperaturama, a drugdje krajem travnja i početkom svibnja, sade se u balkonske sandučiće i posude. Kombiniranjem vrsta različitih visina, oblika i boja u skladu s osobnim ukusom i uvjetima prostora moguće je oblikovati vrlo zanimljiva riješenja.

Neven

Neven (Calendula officinalis) pri osnovi tvori rozetu duguljastih, na vrhu širih, jednostavnih listova hrapave površine. Cvatovi su žute i narančaste boje, jednostavni ili puni, promjera oko 5-10 cm, na 20-30 cm dugim stapkama. Biljka se također odlikuje malo oporim, ali ugodnim mirisom, a jezičasti cvjetovi mogu se koristiti i za dekoriranje ljetnih salata. Traži dobro osunčan položaj i dobro podnosi manjak vlage u tlu. Potječe iz južne Europe. Na zaštićenim mjestima može se održati i duboko u jesen s obzirom da podnosi temperature do -2°C. Naravno da je u to doba cvatnja slabija.

Niska kadifica

Niska kadifica (Tagetes patula), uspravnog je razgranatog rasta, visoka do 30-tak cm, zelenih, neparno perastih listova koji podsjećaju na paprat i specifičnog su mirisa. Cvat je 2-3 cm u promjeru, a pojavljuje se u bojama od svjetložute, žute, preko narančaste i smeđocrvene do smeđe. Cvate tijekom cijelog ljeta na dobro osunčanom položaju s obzirom da potječu iz vrućih i suhih staništa Novog Meksika i SAD-a. To znači da podnose i malo sušnije uvjete. Ipak, kad se uzgaja u ograničenom volumenu balkonske posude, za sunčanih i vrućih ljetnih dana preporučljivo je svakodnevno natapanje.

Suncokret

Suncokret (Helianthus annuus) je krupna biljka, nerazgranjenog ili više-manje razgranatog rasta, s velikim, jednostavnim, naizmjeničnim ili nasuprotnim širokim ovalnim do srcolikim listovima pokrivenim čekinjastim dlačicama, srednje do tamno zelene boje. Blistavi cvatovi, nalik cvatu tratinčice sastoje se od sterilnih jezičastih i plodnih cjevastih cvjetova. Promjer cvata kreće se od 5 do 10, a kod divovskih i do 30 cm. Jezičasti cvjetovi su najčešće jasno žuti, ali mogu biti i limun-žuti, narančasti, brončani, crveni ili rijetko kad ljubičasti dok su cjevasti cvjetovi koji tvore središnji disk žuti, smeđi ili purpurni, kod nekih kultivara čak zeleni. Uzgaja se na otvorenom, ali i u zaštićenim prostorima za rez te kao cvatuća lončanica za što se dakako koriste kultivari niskog rasta. Za rast i cvatnju traži izrazito puno sunca, a kod natapanja je potrebno izbjeći prekomjerno močenje supstrata te pustiti da se supstrat umjereno prosuši.

Lijepa kata

Lijepa kata (Callistephus chinensis), potječe iz Kine kao što upućuje i ime vrste. Postojek kultivari visokog rasta koji narastu do 70cm, ali za sadnju u balkonske i prozorske sandučiće koriste se patuljasti kultivari visine do 15 cm. Listovi se nalaze nasuprotno na stabljici i nepravilno su nazubljeni. Cvatovi su jednostavni ili puni i pojavljuju se u velikom rasponu boja od bijele, žute, ružičaste, crvene, ljubičaste i plave, pa čak i dvobojnih, pa je na balkonu moguće postići šarenilo seoskog vrta upravo uporabom ove klasične biljne vrste. Cvate cijelo ljeto i početkom jeseni na sunčanom položaju i uz puno hraniva i redovito navodnjavanje.

Dragoljub

Dragoljub (Tropaeloum majus) se pojavljuje kao niska biljka jastučastog rasta i kao puzavac. U oba slučaja vrsta je pogodna za uzgoj u balkonskim posudama. Puzave stabljike su duge i više od 1m, razgranate i ovješene, a prihvaćat će se i za podupor. Listovi su okruglasti, istaknutih žila, na peteljkama dugim 5-7cm. Kod ove vrste moguće je u rano ljetno jutro zamjetiti kapljice vode na rubu lista, pojavu poznatu kao gutacija. Cvjetovi su ljevkasto zvonoliki, od limun žute preko intenzivno žute do narančaste, crvene, tamnocrvene do skoro smeđe boje, jednostavni ili puni. Mladi listovi mogu se koristiti za salatu, a cvjetni pupovi kao kapari. Za rast treba propustan supstrat umjerene količine hraniva i dosta sunca. Cvate cijelo ljeto, a potječe iz Južne Amerike.

Cinija

Cinija (Zinnia elegans) slična je po izgledu prethodno opisanoj vrsti, ali cvatovi su plosanti i veliki promjera 10-15 cm, kod visokih kultivara; puni i do 8 cm u promjeru kod srednje visokih; dok su kod liliput cnija do 5 cm promjera, a pojavljuju se u širokom rasponu boja od bijele, svjetlo žute, žute, narančaste, ružičaste, crvene, do ljubičaste boje. Uspijevaju na sunčanom, toplom, zaštićenom položaju, a za uspješan rast trebaju dovoljne količine vode. Sigurno je da svi oni koji se odluče na uzgoj cinija na balkonu neće imati potrebu za rezanjem cvatova za vazu, no vrsta je pogodna za rez i odlikuje se dobrom izdržljivošću u vazi pod uvjetom da se u vodu stave samo vrhovi cvatnih stapki (1-2 cm dubine) te da se voda svakodnevno mijenja, a vrhovi stapki isperu.

Pijetlova krijesta

Pijetlova krijesta (Celosia argentea var. cristata) uspravnog je rasta visine 30-45cm. Listovi su duguljasti, jasno zeleni, po rubu malo nazubljeni. Cvat podsjeća na metlicu, a cvate tijekom cijelog ljeta u žutoj, narančastoj, crvenoj, ružičastoj i ljubičastoj boji. Cvatovi su pogodni i za sušenje i izradu aranžmana od suhog cvijeća. Potječe iz tropskih i suptropskih krajeva.

Crnooka Suzana

Crnooka Suzana (Thunbergia alata) rijetko se uzgaja, premda se radi o vrlo lijepoj i staroj ukrasnoj biljnoj vrsti. Penjačica je, intenzivno žutih cvjetova s tamnim središtem.

Prkos

Prkos (Portulaca grandiflora) je zbog sitnog sjemena, manje spretnim vrtlarima, preporučjivo posijati neposredno na mjesto primjene. Radi se o biljci niskog puzajućeg rasta, mesnatih, razgranatih stabljiki i sukulentnih, svjetlo zelenih uskih, igličastih listova. Cvijet je velik, čašastog oblika, a pojavljuje se u svim nijansama boja od žarkih do pastelnih, bijelih, žutih, narančastih, ružičastih, crvenih, ljubičastih. Cvate od početka ljeta do početka jeseni uz obilje sunca i vode, ali u za vodu propusnom supstratu.

Ukrasni slak

Ukrasni slak (Convolvulus tricolor) je penjačica koja traži podupor i prikladna je za stvaranje jednogodišnjih barijera. Stabljika je dlakava i razgranata, u početku ležeća, a poslije uspravna. Listovi su naizmjenični, lancetasto okrugli. Cvjetovi su krupni, bijele, nježno ružičaste, svjetloplave do ljubičaste i tamnoplave boje. Pri osnovi cvijet je žut. Cvatnja je najintenzivnija u prijepodnevnim satima. Ljevkastog su oblika, promjera do 5 cm. Potrebno je dosta vode za uspješan uzgoj, potječe iz sjeverne Afrike i zapadnog Sredozemlja.

Postoji još zanimljivih jednogodišnjih cvjetnih vrsta koje se mogu koristiti za sadnju balkonskih posuda i sandučića, a u kombinaciji s trajnicama, ljekovitim, aromatičnim, povrtnim vrstama poput cherry rajčica, chilly papričica, tikvica prekrasnih krupnih žuto narančastih cvjetova i voćnim vrstama kao što su jagode mjesečarke i druge vrste bobičastog voća, i najmanji balkon mogu pretvoriti u zanimljivu oazu i kutak za odmor, vrtlarenje i opuštanje.

Ocijenite članak:

dr.sc. Miroslav Poje
doc. dr. sc. Miroslav Poje, doktor znanosti, docent je na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je u područjima primjene ukrasnog bilja, održavanju javnih zelenih površina i hortikulturne terapije. Autor i koautor je više znanstvenih i stručnih radova te voditelj i suradnik na europskim i domaćim znanstvenim i stručnim projektima. Član je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.

prof.dr.sc. Vesna Židovec
Zaposlena na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je u području ukrasnog bilja s posebnim interesom za vrste tradicionalnih kućnih vrtova, te primjenu ukrasnog bilja u interijerima. Autorica je i koautorica više znanstvenih i stručnih radova, voditeljica završnih i diplomskih radova, te suradnica na europskim i domaćim znanstvenim i stručnim projektima. Članica je Društva za kulturu pejzaža.
Napitak od dinje i jabuka
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.