Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Trešnje i višnje - ukusne, sočne i zdrave

Stranice u tiskanom izdanju: 67 - 68

Trešnja (lat. Prunus avium) i višnja (lat. Prunus cerasus) pripadaju porodici ruža (lat. Rosaceae), a današnji kultivirani oblici dobiveni su selekcijom od divljih vrsta. Poznato je oko 1500 sorti trešanja, od kojih je najveći dio namijenjen konzumaciji u svježem stanju, dok se višnje više prerađuju u sokove, džemove, kompote, likere itd. U sjevernim krajevima Hrvatske uzgajaju se sorte tzv. sjeverne višnje, a u Dalmaciji stara autohtona sorta maraska. Obje vrste plodova imaju malu energetsku vrijednost, 100 g trešanja sadrži 50 kcal, a 100 g višanja 63 kcal, ali su nutritivno vrlo vrijedne namirnice. Gotovo da nemaju masnoća, a imaju visoki udio vode koja pomaže ubrzanju metabolizma, pa su pogodne za mršavljenje. Od vitamina sadrže znatne količine vitamina C (trešnje 7 mg, a višnje 10 mg u 100g), beta karoten (trešnje 64 IU, višnje 1283 IU u 100g) i vitamine B skupine. Vitamin C jača imunitet i povećava otpornost prema infekcijama, važan je za zdravlje kostiju, hrskavica, zubi i desni, pospješuje apsorpciju željeza itd. Beta karoten je neophodan za dobar vid, pospješuje rast kostiju i zubi, održava kožu zdravom i štiti protiv infekcija. Od minerala plodovi sadrže značajnije količine kalija (trešnje 222, a višnje 173 mg u 100g), željeza, magnezija, fosfora, cinka i bakra. Kalij je važan za regulaciju krvnog tlaka, kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava. Željezo je glavni prijenosnik kisika i važan za stvaranje crvenih krvnih tjelešaca u krvi. Mangan potpomaže aktiviranje enzima koji omogućavaju brojne procese metabolizma, bakar je neophodan u stvaranju hemoglobina i kolagena itd. Od ostalih nutrijenata višnje i trešnje sadrže vlakna te brojne fitokemikalije (antocijane, lutein, zeakasantin). Dijetalna vlakna olakšavaju probavu i snižavaju rizik od nastanka raka debelog crijeva. Antociani (crveni pigmenti) daju boju plodu, a zajedno s ostalim fitokemikalijama posjeduju snažno antioksidacijsko djelovanje koje vrlo povoljno utječe na zdravlje našeg organizma. Blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove kod reume, gihta i artritisa te pomažu oporavku mišića nakon napora. Trešnje osobito povoljno djeluju na zdravlje kardiovaskularnog sustava jer doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi i smanjenju rizika od pojave ateroskleroze. Višnje su jedan od rijetkih prirodnih izvora melatonina, hormona kojemu se pripisuju jaka antioksidativna svojstva i koji se povezuje s biološkim procesima koji ovise o dobu dana ili godine, pa tako djeluje i na san. Čaša višnjinog soka prije spavanja preporuča se osobama koje imaju probleme s nesanicom. U narodnoj se medicini za liječenje osim plodova koriste koštice, peteljke i smola s kore trešanja i višanja.

Ljekovitost peteljki

Peteljke ploda bogate su trjeslovinama, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. U narodnoj medicini oduvijek su se koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura. Dobro se osuše, usitne, spreme u staklenku i koriste prema potrebi.

Pripravljanje čaja Čajnu žlicu suhih, usitnjenih peteljki staviti u 2,5 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i lagano kuhati minutu, dvije. Nakon 5-10 minuta čaj procijediti i piti 2-3 puta dnevno. Čaj se pije kod upale bubrega, mokraćnog mjehura, bubrežnih kamenaca, povišenog krvnog tlaka, otečenih nogu i celulita. Uz dodatak meda dobiva se prsni čaj koji pospješuje rastvaranje sluzi iz dišnih organa.

Koštice trešnje i višnje

Jezgre u košticama sadrže oko 1% glikozida amigdalina koji se u organizmu razlaže na glikozu, benzaldehid i veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu pa ih ne treba koristiti. U pučkoj medicini postoje recepti o pripremi rakije sa zdrobljenim jezgrama koštica koja se koristi za razbijanje bubrežnih kamenaca te vinskog octa s jezgrama koštica za istjerivanje glista. Dugo su se upotrebljavale za proizvodnju ulja koje sprječava pojavu srčane kapi. Amigdalin se nalazi i u jezgrama koštica drugog voća (marelica, šljiva). Poznat je i pod nazivima laetril ili vitamin B17. Otkriven je 1830. godine i ubrzo se počeo sporadično koristiti kao lijek za rak. Teorija liječenja temeljena je na tome da stanice raka, koje „vole“ šećer, kada ga uzimaju iz amigdalina s njim dobivaju i cijanovodičnu kiselinu koja ih uništava. Službena medicina smatra da je takav način liječenja nedjelotvoran i opasan. Veća količina cijanovodične kiseline uzrokuje tegobe u disanju, grčenje mišića i iznenadnu smrt. Amigdalin se nalazi i u listovima trešnje koji su se nekada koristili za pripremu čaja. Vrećica od pamučne tkanine napunjena osušenim košticama višnje i trešnje bit će bolji termofor od onog klasičnog punjenog vodom jer dulje zadržava toplinu ili hladnoću. Ukliko trebate hladan oblog ohladite koštice u zamrzivaču, a za topli oblog ugrijte ih u pećnici.

Smola koja teče iz ozlijeđene kore drveta koristi se za pripravak protiv kroničnog kašlja, bronhitisa i astme. 2-3 žlice smole preliju se s litrom bijelog vina, boca se zatvori i trese dok se smola ne rastopi. Nakon što vino odstoji 3-5 dana, uzima se 3 puta dnevno po 1 likerska čašica nakon jela.

Prirodna kozmetika

Kod prhuti u kosi Smolu s drveta trešnje ili višnje otopiti u vinskom ili jabučnom octu i koristiti za masažu vlasišta.

Kod tamnih i otečenih podočnjaka Pripremiti čaj od peteljki, u mlaki čaj namočiti blazinice od vate i staviti ih kao oblog na oči.

Maska za suhu i umornu kožu Šaku trešanja očistiti od koštica, usitniti štapnim mikserom i vrhovima prstiju nanijeti na opranu i suhu kožu lica. Nakon 20 minuta masku isprati mlakom vodom. Kod izborane kože preporuča se maska od višanja u koju se umiješa žlica kiselog vrhnja.

Protiv celulita Trešnje su prirodni lijek protiv celulita jer sadrže mnogo kalija, a malo natrija, što potiče izlučivanje vode iz organizma. U sezoni ih stoga treba konzumirati svakodnevno. Trešnje se jedu kad su potpuno zrele. Nije ih dobro jesti prije obroka jer njihova lužnata reakcija usporava izlučivanje probavnih sokova, a osobito otežava probavu mesa. Odmah nakon jedenja trešanja ne pije se tekućina.


Trešnje i višnje u kuhinji

Iako je voće najzdravije jesti svježe, od trešanja i višanja pripravljaju se brojna jela i slastice, džemovi, likeri i rakije , a mogu se i zamrznuti ili sušiti. Od njih se može pripremiti i slatka hladna juha ili umak uz pečeno meso. Riža s mlijekom ili carski drobljenac (Kaiserschmarn) bolje prijaju s džemom ili gustim kompotom . Savijača od trešanja „evergreen“ je među slasticama, ali na stolu treba dati priliku i voćnim salatama, jogurtima, sladolednim kupovima, tortama, pitama ili palačinkama. Višnje su sastojak nadaleko poznate Schwarzwald torte.

Lijevani kolač (clafoutis) od trešanja Sastojci: 60 dag trešanja, 170 ml mlijeka, 7 dag šećera u prahu, 7 dag glatkog brašna, 2 vanilin šećer, 3 jaja, 5 dag maslaca i maslac za kalup.
Priprema: trešnje očistiti od koštica. Mlijeko zagrijati, otopiti u njemu 5 dag maslac i ostaviti da se ohladi. Pjenasto izmiješati jaja sa šećerom i vanilin šećerom, dodati brašno, koricu limuna i pomalo dodavati mlijeko s rastopljenim maslacom. Kalup promjera 26 cm namazati maslacem i na dno staviti trešnje u jednom sloju. Tijesto preliti preko trešanja i peći na 180oC oko 40 minuta. Pečeni kolač posipati mljevenim šećerom i jesti mlak. Clafoutis je poznati francuski desert, a isto se tijesto može koristiti i za drugo voće: šljive, višnje, kupine itd.

Umak od trešanja Sastojci: 500 g trešanja, 100 mL vode, 50 ml vina, 40 g šećera, 30 g maslaca, malo cimeta i klinčića u prahu.
Priprema: trešnje očišćene od koštica kuhati na laganoj vatri s vodom, vinom i šećerom dok ne omekšaju, oko 20 minuta. Usitniti ih štapnim mikserom, zagrijati do vrenja, maknuti s vatre i umiješati maslac i začine. Poslužiti uz pečenu svinjetinu, divljač, teleće ili pureće medaljone. Na isti se način može pripremiti i umak od višanja koji se odlično slaže s pečenom patkom. Umak se može pripremiti i tako da se višnje prokuhaju u vinu, začine i zgusnu s malo gustina.

Liker od višanja Sastojci: 1 kg višanja s košticom, 800 g šećera, 1 mahuna vanilije ili 1 vanilinšećer, 1 l lozovače
U staklenku staviti višnje i šećer i uliti rakiju. Ostaviti na toplom mjestu 40 dana i povremeno promiješati. Procijediti liker i uliti ga u staklene boce.

Američka pita od višanja
Tijesto: 325 g brašna, 220 g maslaca, 1 žlica šećera, 4 žlice hladne vode, malo soli.
Nadjev: 500 g višanja bez koštica, 100 g šećera, 1 žlica vode, 2 žlice škrobnog brašna, malo cimeta.
Priprema: umijesiti prhko tijesto od sastojaka i razdijeliti ga na dva dijela, veći s otprilike 2/3 tijesta i manji s 1/3 tijesta. Zamotati ih u prozirnu foliju i ostaviti u hladnjaku bar 1 sat. Višnje kuhati na laganoj vatri sa žlicom vode 5-10 minuta. Dodati im škrobno brašno izmiješano sa šećerom i sve zajedno miješati par minuta da se malo zgusne. Po želji dodati cimet i ostaviti da se hladi. Veći komad tijesta razvaljati i njime obložiti dno i rub kalupa za pite promjera 22-24 cm. Dno izbosti vilicom i uliti nadjev. Gornji dio tijesta složiti u obliku isprepletenih trakica širine oko 2 cm. Trakice posipati šećerom i staviti pitu u zagrijanu pećnicu. Peći dok ne porumeni, oko 45 minuta na 180ºC.

Ocijenite članak:

Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.
Medenjaci u obliku srca
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.