Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva
Izdanje 20.12.2016.
Izdanje 20.12.2016.Marketing je opći pojam kojim se opisuju poslovne aktivnosti gospodarstva koje vode ka prodaji proizvoda i usluga. Danas se pod pojmom marketinga podrazumijeva sveobuhvatna filozofija vođenja poduzeća prema zahtjevima tržišta, odnosno potrošača. Marketing počinje s potrebama i željama potencijalnih kupaca, a ne s proizvodnjom. To je proces planiranja i provedbe poslovnih aktivnosti koji uključuje prikupljanje i analizu podataka s tržišta, odabir ciljnog tržišta, razvoj proizvoda, određivanje cijene, prodajnih kanala i komunikacije s potrošačima. To znači da je marketing puno širi od prodaje ili oglašavanja proizvoda. Bez odgovarajućeg marketinškog programa, čak i najbolja gospodarstva su osuđena na tržišni neuspjeh.
Pročitaj više...
Izdanje 15.11.2016.
Izdanje 15.11.2016.Za pravilan rast i razvoj biljaka u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati kvalitetnu kontrolu optimalnih uvjeta. Svjetlo, temperatura, relativna vlaga zraka, koncentracija CO2, utjecaj vjetra, kiše i sunčeve radijacije, samo su neki od čimbenika koji se moraju optimizirati u staklenicima i plastenicima. Nove tehnologije prikupljanja informacija, njihovo procesuiranje i upravljanje u cilju regulacije traženih uvjeta, povećavaju učinkovitost proizvodnje povrća. Primjena najsuvremenijih tehnoloških dostignuća povećava točnost regulacije i uspostave željenih uvjeta u zaštićenim prostorima.
Pročitaj više...
Izdanje 01.11.2016.
Izdanje 01.11.2016.Zahvaljujući raznolikosti svojih zemljišnih i klimatskih uvjeta, Republika Hrvatska obiluje autohtonim sortama i populacijama mnogih vrsta voćaka. One su do sada bile sporadično i nejednako istraživane, a mnogima od njih prijeti izumiranje zbog uništavanja staništa, osjetljivosti na bolesti i štetnike ili drugih razloga. Premda u posljednje vrijeme postoji povećani interes znanstveno-istraživačkih institucija za istraživanje genetskih izvora voćaka, to ni izdaleka nije dovoljno. Krajnje je vrijeme da se pokrene kontinuirani nacionalni program zaštite, istraživanja i oplemenjivanja ovog vrijednog genetskog materijala kako bismo ga ostavili u nasljeđe generacijama koje dolaze.
Pročitaj više...
Izdanje 01.12.2016.
Izdanje 01.12.2016.U Hrvatskoj se tradicionalno troši mnogo svinjskog mesa, od čega se značajan dio prerađuje i konzumira u obliku različitih prerađevina, poglavito kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda. Uz širok asortiman proizvoda iz mesno-prerađivačke industrije, posebno traženi tržni segment čine tzv. „domaći“ proizvodi nastali tradicionalnom preradom mesa svinja na seoskim gospodarstvima. Neki od njih su poznate gastronomske delicije poput slavonskog kulena (kulina), kulenovih seka, pršuta, kobasica i ostalog.
Pročitaj više...
Izdanje 15.10.2016.
Izdanje 15.10.2016.Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka u posljednjih desetak godina bilježi tendenciju rasta i većina proizvedenih količina tih vrsta mlijeka se prerađuje u sireve. U europskim sredozemnim zemljama (Grčka, Italija, Francuska, Španjolska) više od 70 vrsta sireva od ovčjeg ili kozjeg mlijeka su zaštićeni oznakom izvornosti (PDO). Hrvatska također ima dugu tradiciju proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka koje se uglavnom prerađuje u tradicionalne polutvrde i tvrde sireve.
Pročitaj više...
Izdanje 01.10.2016.
Izdanje 01.10.2016.Osjetno kraći dani, još uvijek topli, ali s hladnim noćima, jasno upućuju da je jesen stigla. Iako se tempo života pomalo usporava kako su dani kraći, malo fizičke aktivnosti u vrtu, povrtnjaku ili voćnjaku nije naodmet, osobito kad je potrebno posaditi ili posijati novo povrće koje ćemo moći brati tijekom jeseni, zime i proljeća, obaviti gnojidbu, urediti travnjak i ukrasno bilje, te pripremiti okućnicu za zimu.
Pročitaj više...
Izdanje 15.09.2016.
Izdanje 15.09.2016.Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.
Pročitaj više...
Izdanje 01.09.2016.
Izdanje 01.09.2016.Hrana za životinje ili učestalijim nazivom, stočna hrana je pojam koji obuhvaća krmiva, krmne smjese i dopuštene dodatke koji za životinje predstavljaju izvor jedne ili više hranjivih i djelatnih tvari. Krmiva su proizvodi biljnog, životinjskog, odnosno mineralnog porijekla, koji služe za hranidbu životinja, a nisu štetni za njihovo zdravlje, niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Dakle, pored hranjive vrijednosti, krmiva moraju biti besprijekorne mikrobiološke kvalitete i bez štetnih tvari (mikotoksina, teških metala i drugih nepoželjnih tvari.)
Pročitaj više...
Izdanje 15.08.2016.
Izdanje 15.08.2016.Kunići koje danas susrećemo u uzgoju, nastali su pripitomljavanjem divljih kunića, a prvotno su služili kao izvor mesa i krzna. Počeci pripitomljavanja sežu u stari Rim, a značajniji uzgoj započeo je u srednjem vijeku unutar samostanskih zidina. Od tada, pa sve do danas, umjetnom selekcijom domaći kunić doživio je brojne promjene vezane uz izgled, ponašanje i produktivnost.
Pročitaj više...
Izdanje 20.07.2016.
Izdanje 20.07.2016.Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.
Pročitaj više...
Izdanje 01.07.2016
Izdanje 01.07.2016Kompostiranje je kontrolirana mikrobiološka razgradnja hrpe složenih organskih materijala u djelomično razgrađene rezidue, koje nazivamo kompost. U osnovi proces čine mikroorganizmima potaknuta humifikacija i mineralizacija organske tvari.
Pročitaj više...
Izdanje 15.06.2016.
Izdanje 15.06.2016.Temelj za zdravu i otpornu biljku ostvaruje se uspostavljanjem održivog sustava kojim se poštuje prirodni sustav i ciklus, održava prirodna ravnoteža i pridonosi visokoj razini biološke aktivnosti. Sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, održavanje zdravlja bilja provodi se preventivnim mjerama, poput izbora odgovarajućih vrsta i sorti otpornih na štetne organizme, pravilnim plodoredom, za čiju je izradu potrebno napraviti spisak povrća koje se želi uzgajati i svrstati ih prema botaničkim porodicama. Zaštita prirodnih neprijatelja, te mehaničke i fizikalne mjere trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoliša na najmanju moguću mjeru, zaštititi korisne vrste i osigurati proizvodnju plodova bez štetnih ostataka.
Pročitaj više...
Izdanje 01.06.2016.
Izdanje 01.06.2016.Zbog mraza koji je u mnogim krajevima Hrvatske „pobrao voće“ krajem travnja, u velikom broju voćnjaka izostat će urod, no zaštita voćaka mora se i dalje obavljati, kako bi se spriječila daljnja šteta. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Treba voditi računa o obradi tla i zaštiti od bolesti i štetnika, uz neizostavne troškove, ali se zaštita ne smije zanemariti i previše reducirati zbog racionalnosti, jer ovisno o vremenskim prilikama, ako napadi bolesti budu veliki, javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.
Pročitaj više...
Izdanje 15.05.2016.
Izdanje 15.05.2016.Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.
Pročitaj više...
Izdanje 01.05.2016.
Izdanje 01.05.2016.„U kobnom prevrtanju poginuo traktorist...“ vijest je o tragičnom slučaju od 20. travnja ove godine, na žalost, još jednom u nizu nesreća u kojima stradavaju poljoprivrednici za upravljačem traktora. Stoga je Gospodarski list u suradnji s Udrugom za sigurnost u prometu odlučio posvetiti prilog broja sigurnosti u upravljanju traktorom.
Pročitaj više...
Izdanje 15.04.2016.
Izdanje 15.04.2016.Medonosnim biljkama smatraju se one biljne vrste iz čijih cvjetova pčele uzimaju nektar, nektar i pelud ili samo pelud. U nas ima oko 250 biljaka koje posjećuju pčele zbog nektara i peluda. Osim nektara i peluda, pčele skupljaju medljiku s grančica crnogoričnih (jela i smreka) i bjelogoričnih (hrast, javor, lipa, bukva) vrsta drveća, te slatki sok s oštećenih plodova. Isto tako skupljaju smole (propolis) s pupova i vodu.
Pročitaj više...
Izdanje 01.04.2016.
Izdanje 01.04.2016.Uredan i brižno njegovan travnjak san je mnogih vlasnika okućnica i vrijednih vrtlara. Premda zeleni tepih zahtijeva puno rada, znanja, iskustva i ulaganja, isplati se zbog iznimne estetske vrijednosti, mogućnosti uživanja i rekreiranja na prirodnom zelenom tepihu. U ovom prilogu predstavit će se osnovne aktivnosti neophodne za postizanje tog cilja, od izbora vrsta za podizanje novog travnjaka i pripreme tla, do samih postupaka podizanja travnjaka, te mjera njege i održavanja.
Pročitaj više...
Izdanje 15.03.2016.
Izdanje 15.03.2016.Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne zaštite kulturnog bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti različitim načinima, pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijek najraširenija tzv. kemijska metoda zaštite bilja. Ona se obavlja prskalicama i raspršivačima koji se mogu uspješno koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjena insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilo u obliku emulzije ili suspenzije.
Pročitaj više...
Izdanje 01.03.2016.
Izdanje 01.03.2016.Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka i jedna od najraširenijih namirnica na svijetu. Danas je krumpir na četvrtom mjestu kao uzgojna biljka iza riže, pšenice i kukuruza. Suvremena proizvodnja krumpira zahtijeva puno tehnoloških operacija i primjenu suvremene mehanizacije. Samo tako se određene radne operacije (priprema tla, sadnja, navodnjavanje, gnojidba, zaštita i berba-vađenje) mogu obaviti pravovremeno i kvalitetno. Konkurencija na tržištu je nemilosrdna. Troškove proizvodnje krumpira treba svesti na minimum (cca. 0,80 kn/kg) kako bi se uz kvalitetu, količinu i kontinuiranu opskrbu tijekom cijele godine opstalo na tržištu.
Pročitaj više...
Izdanje 15.02.2016.
Izdanje 15.02.2016.Provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Republici Hrvatskoj je uslužna djelatnost detaljno regulirana Stautom strukovne udruge, te zakonskom regulativom propisanom od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Pročitaj više...
Izdanje 01.02.2016.
Izdanje 01.02.2016.Glavni cilj rezidbe je postizanje dobre ravnoteže rasta i rodnosti. Voćke koje se redovito režu bolje rode, a također tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se u sljedećoj vegetaciji razviti cvjetovi.
Pročitaj više...
Izdanje 15.01.2016.
Izdanje 15.01.2016.Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.
Pročitaj više...
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.