Kad se govori o poljoprivrednoj proizvodnji u Slavoniji, ali i šire, ne može se nikako zaobići VUPIK, dioničko društvo sa sjedištem u Vukovaru, koje se poljoprivrednom proizvodnjom bavi više od 50 godina. Značajan dio njihove proizvodnje, između ostalog je i proizvodnja povrća. Stoga je VUPIK odlučio kao partner podržati „Hrvatsko povrće“. 2. stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati u Svetom Martinu na Muri od 30.studenog do 2.prosinca ove godine.
Poslovanje Vupika osim povrćarske, odvija se u više proizvodnih cjelina. Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, ratarstvo, svinjogojstvo, govedarstvo, silosno poslovanje, kooperacija i vinski turizam.
Iako ima polustoljetnu tradiciju i bogatu povijest, treba prije svega naglasiti da VUPIK od 1mj.2010.g. posluje u koncernu Agrokora, najvećeg proizvođača hrane u ovom dijelu Europe. S tim da je Agrokor od preuzimanja u VUPIK uložio 650 milijuna kuna. Čime je započet veliki investicijski ciklus s ciljem povećanja proizvodnje i konkurentnosti na tržištu.
Objekti tvrtke locirani su na području cijele Vukovarsko-srijemske županije, a više od 6.500 ha obradivih površina najbolje kvalitete, smještenih u neposrednoj blizini Dunava, stvaraju veliki potencijal VUPIK – lider u poljoprivrednoj proizvodnji za postizanje vrhunskih rezultata u proizvodnji žitarica i uljarica, ali i povrćarskoj proizvodnji. Ona se na Vupiku odvija na površinama oko akumulacije Grabovo.
Trenutna je proizvodnja na 545 ha površina koje se navodnjavaju s ukupno 10 sustava za navodnjavanje (tipa Centar Pivot). Kako nam je objasnio rukovoditelj „Proizvodne cjeline Povrtlarstvo“ Dragan Cvijanović, Vupik nije imao znatnu proizvodnju povrćarskih kultura i do 2011. ukupna površina pod povrćem bila je na oko 10 hektara. Ulaskom u koncern Agrokora, to se preokrenulo, pa se u Vupiku sad proizvodi grašak na 135ha, krumpir na 17ha, luk na 132ha, mrkva na 54 i kukuruz šećerac na 102ha uz 135ha postrnog uzgoja. Ono što treba istaknuti su rezultati koje u proizvodnji postižu tehnolozi Vupika, pa je tako urod graška u prosjeku oko 8,1t/ha. Rekordni čak 10t/ha, dok je uobičajen prosjek oko 5,5-6t/ha. Krumpira se dobije oko 45-50t/ha, luka 60t/ha, a industrijske mrkve 103t/ha. Kukuruz šećerac ima prinos s klipom i do 18t/ha.
Proširenje površina pod povrćem
Sve te površine se navodnjavaju suvremenom tehnologijom. Poznato je da se suvremeni uzgoj povrća ne može zamisliti bez sustava za navodnjavanje. U Vupiku postoje planovi za proširenje navodnjavanih površina sa sadašnjih 545 ha na više od 1200 ha. Ali tu dolazi do poteškoća vezanih uz administrativne i zakonodavne barijere. Budući da su Vupikove površine uz Dunav, postoje preduvjeti da se ta moćna rijeka iskoristi i za navodnjavanje poljoprivrednih površina. No država nije omogućila i stvorila zakonodavni i administrativni okvir u kojem bi se mogli koristiti prirodni resursi. Dunav je 35m niži, pa bez suradnje i projekata Hrvatskih voda koje bi trebale dovesti cijevi do poljoprivrednih tabli, nije moguće iskoristiti to vodno bogatstvo.
U Vupiku to neće reći na glas. No da za navodnjavanje postoji volja i potpora države, već bi se odavno počelo s projektima navodnjavanja. Također i raspisali natječaji iz mjera Programa ruralnog razvoja predviđeni za ulaganje u navodnjavanje. Trenutno imamo ukupno svega 2% površina koje se navodnjavaju u Hrvatskoj, po čemu smo na začelju u EU. Direktor društva Goran Miličević naglasio je da u Vupiku trenutno radi oko 450 zaposlenika, bez sezonske radne snage, a u PC Povrtlarstvo je oko 20 stalno zaposlenih, od kojih je 5 agronoma. No, povećanjem površina pod povrćem, uz istodobno smanjenje pod ratarskim kulturama, zaposlilo bi se još ljudi u najistočijnem kraju Hrvatske. U kojem je mnogo mladih nezaposlenih, koji zbog toga iseljavaju. To je tragedija i paradoks uz ovako plodnu zemlju u Podunavlju.
Osiguran otkup
Vupik svu proizvodnju plasira u PIK Vinkovce s kojim ima ugovore o otkupu. Vupik je uz Belje i Pik Vinkovce perjanica Agrokora. Ne samo po površini i količinama proizvedenih dobara, već i po izvrsnim rezultatima, što naturalni pokazatelji, visoki prinosi i urodi dokazuju, i svjedoče kako znanje i rad nije upitno. Mi znamo raditi i želimo dići cijelu regiju tvrdi rukovoditelj Ratarstva i Povrtlarstva u Vupiku, Igor Andrašević. U ratarskoj proizvodnji, Vupik ukupno obrađuje oko 6000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Blizina Dunava i zemljište najbolje kvalitete, osigurava vrhunske rezultate u proizvodnji žitarica i uljarica. Najzastupljenjije ratarske kulture, uz industrijsko i krmno bilje su pšenica, suncokret, soja, kukuruz i šećerna repa. Osim klasične ratarske proizvodnje, 2015. godine pokrenuta je i sjemenska proizvodnja kukuruza, soje i lucerne.
Značajna vijest je došla početkom lipnja kad su Agrokor i Ardo grupa potpisali zajedničko ulaganje i kupnju tvrtke Vinka d.d. iz Vinkovaca. Ona postaje vodeća proizvodnja zamrznutog voća i povrća u istočnoj Europi. Ardo je jedna od vodećih tvrtki u Europi u segmentu proizvodnje i prodaje zamrznute hrane. S 20tvornica i pakirnica u 8 europskih zemalja. Ugovor je vrijedan gotovo 400 milijuna kuna i njime dvije kompanije postaju ravnopravni vlasnici tvrtke Vinka. To je izvrsna vijest za domaće proizvođače, koji će imati osiguran otkup povrća.
Vinski turizam
Bitan segement u Vupiku je i vinski turizam. Nadomak središta grada Vukovara, u samom srcu Srijema, na obroncima Fruške gore, u pitomom okruženju prekrasnih vinograda smjestila se vinogradarska kuća Goldschmidt. Jedinstveni ambijent, mir i tišina, miris Dunava i pogled na rodne vinograde, te neposredna blizina arheološkog lokaliteta Vučedol zorno oslikava ljepote i povijest ovoga kraja. Vinogradarska kuća Goldschmidt pruža mogućnost uživanja i kušanja u vrhunskim vinima i bogatim slavonskim specijalitetima. Opremljena prema starinskom štihu,. Kapaciteta 100 sjedećih mjesta. Namjenjena je organiziranju poslovnih domjenaka, seminara i ručkova kao i obilježavanja najljepših obiteljskih trenutaka. Također posjet različitih grupa izletnika i turista. U sklopu Vinogradarske kuće Goldschmidt nalazi se suvenirnica. Tamo se mogu kupiti razni vukovarski suveniri, te Vupikova i druga vina s ovog područja.
Planovi Vupika su također ambiciozni, pa prevelikom uvozu povrća u Hrvatskoj žele doskočiti povećanjem površina s uzgojem povrća na više od 1200ha. Budućim dogovorom suradnje s kooperantima – proizvođačima povrća, do izgradnje većih skladišnih kapaciteta i podizanja 2ha zaštićenih prostora za proizvodnju rajčice. No dosta toga ovisi i o raspoloživosti sredstava iz europskih fondova.
Direktor Goran Miličević istknuo je da Vupik ima zaokružen cijeli proces od polja do tržišta. Zato jer u Vupiku imaju i značajne kapacitete u stočarstvu, sa svinjogojskim faramama i farmama za proizvodnju mlijeka, koje postaje sve važnijom sirovinom za Agrokorove prerađivačke kapacitete.