Kad se govori o poljoprivrednoj proizvodnji u Slavoniji, ali i šire, ne može se nikako zaobići VUPIK, dioničko društvo sa sjedištem u Vukovaru, koje se poljoprivrednom proizvodnjom bavi više od 50 godina. Značajan dio njihove proizvodnje, između ostalog je i proizvodnja povrća. Stoga je VUPIK odlučio kao partner podržati „Hrvatsko povrće“. 2. stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati u Svetom Martinu na Muri od 30.studenog do 2.prosinca ove godine.

""

Poslovanje Vupika osim povrćarske, odvija se u više proizvodnih cjelina. Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, ratarstvo, svinjogojstvo, govedarstvo, silosno poslovanje, kooperacija i vinski turizam.

Iako ima polustoljetnu tradiciju i bogatu povijest, treba prije svega naglasiti da VUPIK od 1mj.2010.g. posluje u koncernu Agrokora, najvećeg proizvođača hrane u ovom dijelu Europe. S tim da je Agrokor od preuzimanja u VUPIK uložio 650 milijuna kuna. Čime je započet veliki investicijski ciklus s ciljem povećanja proizvodnje i konkurentnosti na tržištu.

Objekti tvrtke locirani su na području cijele Vukovarsko-srijemske županije, a više od 6.500 ha obradivih površina najbolje kvalitete, smještenih u neposrednoj blizini Dunava, stvaraju veliki potencijal VUPIK – lider u poljoprivrednoj proizvodnji za postizanje vrhunskih rezultata u proizvodnji žitarica i uljarica, ali i povrćarskoj proizvodnji. Ona se na Vupiku odvija na površinama oko akumulacije Grabovo.

Trenutna je proizvodnja na 545 ha površina koje se navodnjavaju s ukupno 10 sustava za navodnjavanje (tipa Centar Pivot). Kako nam je objasnio rukovoditelj „Proizvodne cjeline Povrtlarstvo“ Dragan Cvijanović, Vupik nije imao znatnu proizvodnju povrćarskih kultura i do 2011. ukupna površina pod povrćem bila je na oko 10 hektara. Ulaskom u koncern Agrokora, to se preokrenulo, pa se u Vupiku sad proizvodi grašak na 135ha, krumpir na 17ha, luk na 132ha, mrkva na 54 i kukuruz šećerac na 102ha uz 135ha postrnog uzgoja. Ono što treba istaknuti su rezultati koje u proizvodnji postižu tehnolozi Vupika, pa je tako urod graška u prosjeku oko 8,1t/ha. Rekordni čak 10t/ha, dok je uobičajen prosjek oko 5,5-6t/ha. Krumpira se dobije oko 45-50t/ha, luka 60t/ha, a industrijske mrkve 103t/ha. Kukuruz šećerac ima prinos s klipom i do 18t/ha.

Proširenje površina pod povrćem

Sve te površine se navodnjavaju suvremenom tehnologijom. Poznato je da se suvremeni uzgoj povrća ne može zamisliti bez sustava za navodnjavanje. U Vupiku postoje planovi za proširenje navodnjavanih površina sa sadašnjih 545 ha na više od 1200 ha. Ali tu dolazi do poteškoća vezanih uz administrativne i zakonodavne barijere. Budući da su Vupikove površine uz Dunav, postoje preduvjeti da se ta moćna rijeka iskoristi i za navodnjavanje poljoprivrednih površina. No država nije omogućila i stvorila zakonodavni i administrativni okvir u kojem bi se mogli koristiti prirodni resursi. Dunav je 35m niži, pa bez suradnje i projekata Hrvatskih voda koje bi trebale dovesti cijevi do poljoprivrednih tabli, nije moguće iskoristiti to vodno bogatstvo.

U Vupiku to neće reći na glas. No da za navodnjavanje postoji volja i potpora države, već bi se odavno počelo s projektima navodnjavanja. Također i raspisali natječaji iz mjera Programa ruralnog razvoja predviđeni za ulaganje u navodnjavanje. Trenutno imamo ukupno svega 2% površina koje se navodnjavaju u Hrvatskoj, po čemu smo na začelju u EU. Direktor društva Goran Miličević naglasio je da u Vupiku trenutno radi oko 450 zaposlenika, bez sezonske radne snage, a u PC Povrtlarstvo je oko 20 stalno zaposlenih, od kojih je 5 agronoma. No, povećanjem površina pod povrćem, uz istodobno smanjenje pod ratarskim kulturama, zaposlilo bi se još ljudi u najistočijnem kraju Hrvatske. U kojem je mnogo mladih nezaposlenih, koji zbog toga iseljavaju. To je tragedija i paradoks uz ovako plodnu zemlju u Podunavlju.

""

Osiguran otkup

Vupik svu proizvodnju plasira u PIK Vinkovce s kojim ima ugovore o otkupu. Vupik je uz Belje i Pik Vinkovce perjanica Agrokora. Ne samo po površini i količinama proizvedenih dobara, već i po izvrsnim rezultatima, što naturalni pokazatelji, visoki prinosi i urodi dokazuju, i svjedoče kako znanje i rad nije upitno. Mi znamo raditi i želimo dići cijelu regiju tvrdi rukovoditelj Ratarstva i Povrtlarstva u Vupiku, Igor Andrašević. U ratarskoj proizvodnji, Vupik ukupno obrađuje oko 6000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Blizina Dunava i zemljište najbolje kvalitete, osigurava vrhunske rezultate u proizvodnji žitarica i uljarica. Najzastupljenjije ratarske kulture, uz industrijsko i krmno bilje su pšenica, suncokret, soja, kukuruz i šećerna repa. Osim klasične ratarske proizvodnje, 2015. godine pokrenuta je i sjemenska proizvodnja kukuruza, soje i lucerne.

Značajna vijest je došla početkom lipnja kad su Agrokor i Ardo grupa potpisali zajedničko ulaganje i kupnju tvrtke Vinka d.d. iz Vinkovaca. Ona postaje vodeća proizvodnja zamrznutog voća i povrća u istočnoj Europi. Ardo je jedna od vodećih tvrtki u Europi u segmentu proizvodnje i prodaje zamrznute hrane. S 20tvornica i pakirnica u 8 europskih zemalja. Ugovor je vrijedan gotovo 400 milijuna kuna i njime dvije kompanije postaju ravnopravni vlasnici tvrtke Vinka. To je izvrsna vijest za domaće proizvođače, koji će imati osiguran otkup povrća.

Vinski turizam

Bitan segement u Vupiku je i vinski turizam. Nadomak središta grada Vukovara, u samom srcu Srijema, na obroncima Fruške gore, u pitomom okruženju prekrasnih vinograda smjestila se vinogradarska kuća Goldschmidt. Jedinstveni ambijent, mir i tišina, miris Dunava i pogled na rodne vinograde, te neposredna blizina arheološkog lokaliteta Vučedol zorno oslikava ljepote i povijest ovoga kraja. Vinogradarska kuća Goldschmidt pruža mogućnost uživanja i kušanja u vrhunskim vinima i bogatim slavonskim specijalitetima. Opremljena prema starinskom štihu,. Kapaciteta 100 sjedećih mjesta. Namjenjena je organiziranju poslovnih domjenaka, seminara i ručkova kao i obilježavanja najljepših obiteljskih trenutaka. Također posjet različitih grupa izletnika i turista. U sklopu Vinogradarske kuće Goldschmidt nalazi se suvenirnica. Tamo se mogu kupiti razni vukovarski suveniri, te Vupikova i druga vina s ovog područja.

""

Planovi Vupika su također ambiciozni, pa prevelikom uvozu povrća u Hrvatskoj žele doskočiti povećanjem površina s uzgojem povrća na više od 1200ha. Budućim dogovorom suradnje s kooperantima – proizvođačima povrća, do izgradnje većih skladišnih kapaciteta i podizanja 2ha zaštićenih prostora za proizvodnju rajčice. No dosta toga ovisi i o raspoloživosti sredstava iz europskih fondova.

Direktor Goran Miličević istknuo je da Vupik ima zaokružen cijeli proces od polja do tržišta. Zato jer u Vupiku imaju i značajne kapacitete u stočarstvu, sa svinjogojskim faramama i farmama za proizvodnju mlijeka, koje postaje sve važnijom sirovinom za Agrokorove prerađivačke kapacitete.

Prethodni članakKako popraviti mutno i slatko vino?
Sljedeći članakMože li se kuća etažirati ako nema betonsku ploču?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.