Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Imate li voluharice i krtice u vrtu?

Stranice u tiskanom izdanju: 34 - 35
Poljska voluharica i vodena voluharica su najčešće vrste štetnih voluharica u polju i voćnjaku kod nas. Žive u kolonijama do 300 članova i brzo se razmnožavaju. Kao i voluharice i krtice su sisavci, a značajno je što su samotnjaci i agresivni na druge krtice.

Život voluharica

Poljska voluharica ( Microtus arvalis) je aktivna noću, a danju je lako uočljiva na polju, ako je nazočna velika populacija. Tijelo joj je valjkasto 8,5 – 12 cm, a rep oko 4 cm. Krzno je sivkasto smeđe boje, a uške su kratke i dlakave. Pari se od veljače do rujna, a koti se od ožujka do studenoga, 3 do 7 puta. Mlade nosi 21 dan kojih je u leglu od 4 do 12. Slijepi su do 10 dana, sišu 12 dana, spolno su zreli nakon 15 do 18 dana i samostalni su nakon 21 dan. Žive 2 do 3 godine. Velike populacije pojavljuju se svakih nekoliko godina, a završavaju prirodnim smanjenjem. Rasprostranjena je u kontinentalnim predjelima Hrvatske. Živi na poljima i livadama, te voćnjacima. Hrani se lucernama, djetelinama, travama, zrnjem žitarica, sjemenkama, korijenom šećerne repe ili mrkve, a katkad korom drveća i kukcima.

Poljska voluharica pod zemljom iskopa mrežu hodnika, gnijezdo i skladište hrane. Podzemni hodnici imaju mnogo izlaza na površinu. Oko aktivnih otvora su utabani puteljci, bez vegetacije. Okruglo gnijezdo, pomoću trave, najčešće radi pod tlom ili na travi pod snijegom. Određivanje brojnosti populacije je na osnovi broja uhvaćenih voluharica. Ljeti 1 voluharica/10 m2 znak je vrlo velike infestacije, a 1/100 m2 znak je slabe infestacije. U razdoblju jesen – zima – proljeće brojnost se populacije na polju određuje brojanjem aktivnih otvora nakon 24 sata na dvije površine od 100 m2. Kritične vrijednosti su u jesen 2 aktivna otvora ili 1/10 m2 u proljeće.

Vodena voluharica (Arvicola terrestris) aktivna je danju, dobro pliva i roni. Ima valjkasto tijelo pokriveno smeđesivim krznom, koje je s donje strane sivožuto. Uške su male, sakrivene krznom. Tijelo je dugo 16 cm, a rep oko 8 cm. Pari se od travnja do rujna, a koti se od svibnja do listopada 3 do 4 puta. Mlade nosi 21 dan kojih je u leglu od 2 do 6, čak i do 10. Slijepi su 10 dana, sišu 12 dana, spolno su zreli nakon 8 do 9 tjedana i samostalni su nakon 21 dan, dok žive 2 do 4 godine. Rasprostranjena je u kontinentalnim predjelima Hrvatske. Živi na poljima blizu vode i vlažnim livadama te močvarama, na obraslim obalama stajaćih ili polako tekućih voda, nasipima, močvarama, livadama, jarcima i vrtovima daleko od vode.Hrana joj je šaš, vodeno bilje, korovi i korijenje, poljski plodovi, te korijen voćaka i šećerne repe. Na strmim obalama gradi mrežu podzemnih hodnika te gnijezdo i skladište. Krug kretanja podzemnim hodnicima može biti i više stotina metara.

Štete od voluharica

Navedene vrste uzrokuju štete kopajući podzemne hodnike, ostavljajući otvore na površini tla, stvarajući humke nad zemljom, hraneći se zrnjem kulturnog bilja i drugih plodova rasutih nakon berbe, te jedući korjenje mladih voćaka ili korjenastog povrća. Štete nastaju zimi u voćnjacima, osobito na mladim nasadima jabuka i drugih voćaka, te u vinogradima, a na žitaricama u doba nicanja ili dozrijevanja. Velike štete nastaju na lucerištima i djetelištima, gdje se ne obavlja nikakva obrada tla nekoliko godina, te se glodavci mirno razmnožavaju i dobro hrane.

 

Postupci za smanjenje populacije voluharica Žetvu žitarica potrebno je obaviti uz najmanje osipanje, a zatim obaviti plitko ljetno oranje jer se time oštete hodnici i smanji populacija glodavaca, a mnoge izbačene na površinu pojedu ptice grabljivice, ali i rode. Djetelišta i lucerišta ne bi smijela biti na istom mjestu dulje od dvije ili tri godine. Dubokom obradom tla u jesen uništavaju se legla i smanjuje populacija glodavaca. Međuredna obrada tla u voćnjacima i vinogradima također doprinosi smanjenju populacije glodavaca. Pri berbi voća potrebno je paziti da na tlu ne ostanu plodovi.

Tijekom ljeta nastaju štete na nasipima uz kanale, pa je obvezno pratiti populaciju glodavaca i poduzimati mjere za smanjenje da se spriječi oštećenje nasipa. Prirodni neprijatelji su sova, sokol, škanjac, roda, lisica, kuna, lasica, mačka.

Krtice su crne boje

Tijelo krtica (Talpa europaea) s gornje strane je crno, a s donje nešto svjetlije. Krzno je mekano. Težina je oko 80 g. Duljina je oko 13 cm. Rep je kratak, oko 2,5 cm, prekriven rijetkim dlakama koje služe za opipavanje i omogućuju orijentaciju prema natrag, stoga se mogu kretati u tunelima i naprijed i nazad. Rilo je kratko s dlačicama koje služe kao osjetilo vibracija u tlu. Oči su slabo razvijene i omogućuju razlikovanje svjetlosti od tame, ali ne vide hranu. Sluh i miris su dobro razvijeni. Imaju piskutav glas. Pet prednjih prstiju su tamni s plosnatim noktima. Prednje noge su prilagođene za kopanje. Vrijeme parenja je od ožujka do svibnja. Mlade nosi 21 – 28 dana. Koti se od travnja do lipnja dva puta. Mladih ima od 2 do 7 koji su slijepi 21 dan i sišu 28 dana, te su samostalni nakon 35 dana. Spolno su zreli nakon 9 – 12 mjeseci. Oba spola koriste mirisne žlijezde za određivanje teritorija, kao i kod aktivnosti kojom pozivaju na parenje. Krtice žive najduže 3 – 4 godine. Hrana su joj gujavice i ličinke kukaca, a ponekad manji kralježnjaci. Gujavice često oštete da izgube orjentaciju i ne mogu se kretati, te ih koriste kao izvor hrane. Krtica dnevno može pojesti hrane do polovice svoje težine. Rasprostranjena je u kontinentalnim predjelima Hrvatske. Podzemni voluharić i miš humkaš kopajući hodnike pod tlom izbacuju humhumke slične krtičnjacima, te se ponekad zamijene i sumnja se prebaci na krtice, ili obrnuto na glodavce.

Hodnici i krtičnjaci - Hodnike kopa u rahlom tlu u kojem nalazi dovoljno hrane. Izbjegava pjeskovita tla. Gnijezdo obloženo lišćem i mahovinom smješteno je 50 – 60 cm ispod tla. Od tud se granaju hodnici nerijetko dugački 30 – 50 m, 15 – 20 cm ispod površine tla. Kroz hodnike dnevno prolazi oko 4 puta u potrazi za hranom, pa iskopa oko 20 m hodnika i napravi 2 krtičnjaka. Od iskopane zemlje nastaju hrpice – krtičnjaci. Viši krtičnjaci znak su dubljih hodnika. Ne spava zimski san, ali tad podzemne hodnike kopa na dubini 50 – 60 cm, gdje prezimljuju kukci i gujavice, jer je toplije. Krtičnjaci mogu štetiti prilikom košnje za silažu, jer može doći do pojave listerije kod krava i ovaca čime silaža postaje neupotrebljiva. Zbog krtičnjaka, životinje na pašnjaku mogu imati lomove kostiju, a također može doći do oštećenja kosilica.

Štete i koristi od krtica

Kopaju tunele te time miješaju tlo i prozračuju ga. Krtice, hraneći se ličinkama kukaca u tlu pojedu i mnoge štetne, čime se smanjuju štete na kulturnom bilju. Ne grizu korijenje voćaka ili vinove loze. Krtica, kpajući hodnike na poljoprivrednim površinama, posebno gdje se uzgaja povrće, uzdigne biljke ili ih ošteti, a korijen se isuši, pa mnoge biljke propadaju. Zbog hodnika i krtičnjaka otežana je košnja na travnjacima, a trava požuti, jer korijen ostaje bez tla. Na sportskim terenima, nogometni stadion ili golf igralište mogu stvarati poteškoće tijekom igre, ali i uzrokovati nezgode kod ljudi, lomove, uganuća i sl. Prirodni neprijatelji su joj sova, sokol, škanjac, gavran, roda, jazavac, divlja svinja, lisica, kuna, tvor i lasica, dok jež i riđovka ostavljaju uginule krtice.

Kako se riješiti krtica?

Krtice su osjetljive na navodnjavanje, preoravanje tla i uništavanje hodnika. Najbolji način je preorati tlo, a na travnjacima koristiti valjke za ravnanje. Na malim površinama može se koristiti rastjerivače koji uzrokuju vibracije u svim smjerovima, te tjeraju krtice s površine na susjedne gdje ih nitko ne uznemirava. Za najbolje rezultate, preporučeno je da dva rastjerivača krtica budu postavljena na udaljenost 30 m.

Smanjenje populacije štetnika može smanjiti populaciju krtica. Jedna krtica najčešće koristi samo jedan hodnik. Njenim hodnicima često se koriste voluharice i miševi koji se hrane korijenjem, pa je teško procijeniti tko je uzročnik štete.

VAŽNO - Za suzbijanje krtica i poljskih glodavaca nema kemijskih mjera, tj. nema registriranih pesticida.

Ocijenite članak:

dr. sc. Darka Hamel
Rođena je u Zagrebu. Diplomirala, magistrirala i doktorirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je stotinjak stručnih i znanstvenih radova. Zaposlena u Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.