Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Spašavaju stare sorte voćaka po cijeloj Hrvatskoj

Stranice u tiskanom izdanju: 48 - 49
Zdenka Horvatić i Pavao Kovačić, bračni par iz podravskoga sela Cvetkovca, prije sedam godina počeli su se baviti sadnjom odnosno spašavanjem starih vrsta voćaka. Svemu je prethodio jedan moj odlazak u Austriju u sklopu kojega sam slučajno vidio i doznao kako se neki tamošnji voćari s ljubavlju bore protiv izumiranja njihovih starih voćnih vrsta. Umirovljenik sam i znam da je kod nas većinu, primjerice jabuka kojih se sjećam kao dijete ili mladić, sada gotovo nemoguće naći. Po povratku kazao sam to supruzi Zdenki i ubrzo smo se dogovorili da ćemo i mi početi tražiti i saditi stare voćne vrste priča nam Pavao Kovačić, koji se, uz svoje životne poslove vodoinstalatera i vozača, četiri desetljeća bavio i još uvijek se bavi i travarstvom. A gdje ima mjesta za ljekovito bilje, ima i za stare voćke. Jabuka je prava riznica vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari koja se lako probavljaju i smanjuje osjećaj gladi, što je posebno korisno za one koji žele smršavjeti. Suvremena istraživanja otkrila su da jabuke snažno djeluju protiv virusa. Taninska kiselina posebno je djelotvorna protiv virusa herpes simplex. Polifenoli imaju antikarcinogene osobine, dok se pektin veže uz otrovne metale, npr. živu i olovo, te ih izbacuje iz tijela. Stoga kažemo da su jabuke izvrsno oružje koje nas štiti od posljedica onečišćenja okoliša i od staračkih bolesti. No nikada ih ne konzumirajte hladne, jer mogu uzrokovati tegobe želuca i jetre, ističe Pavao Kovačić. Kruške je dobro jesti kod bolesti vezanih uz cirkulaciju krvi i bubrega, budući da zbog kalija, pospješuju smanjivanje oteklina uzrokovanih vodenom bolešću. Bolesnici koji imaju upalu probavnih organa kao i oni koji su skloni nadutosti, morali bi konzumirati samo kuhane kruške. Trešnje su zbog male količine masti, bjelančevina i soli dobre kod bolesničkih dijeta. Breskve pospješuje izlučivanje žući, oporavljaju jetru, osvježavaju stjenku želuca te jačaju pluća. Plodovi mušmule reguliraju rad crijeva.

Skupili više od 1000 starih sorti

I danas na njihovom voćnjaku površine 8 tisuća metara četvornih, raste više od 600 sorti jabuka, 160 sorti krušaka, 90 sorti šljiva, a tu su i višnje, 60 sorti trešanja, 40 sorti bresaka, 70 sorti marelica, dunje, dud (murva), oskoruša i mušmula kao i neke svjetski poznate vrste, primjerice jabuka Apistar s atraktivnim plodom u obliku cvijeta ili pak Aprykira koja je voćni križanac marelice i trešnje. Do sada smo supruga i ja prošli nekoliko tisuća kilometara, tražeći i obilazeći stare napuštene vrtove i u njima stabla starih autohtonih voćaka, od kojih su mnoga bila gotovo na izdisaju i tim više smo sretni kad uspijemo uzeti plemku i cijepiti je, jer to znači da, barem dok je nas, ta voćka neće izumrijeti. U Hrvatskoj se još nekoliko ljudi bavi ovim poslom i s većinom međusobno surađujemo kao i sa stručnjacima Hrvatskoga centra za poljoprivredu, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, te tvrtkom Displantarium d.o.o. iz Starog Petrovog Sela. Ponekad razmjenjujemo plemke, a ponekad savjete, jer bilo bi smješno reći da svi sve znamo priča nam Pavao, te dodaje kako je do sada sakupio više od 1000 vrsta starih sorti voća od kojih je gotovo polovicu nacijepio na podloge divlje jabuke i kruške, te da će svoj matičnjak proširivati dokle god ga bude služilo zdravlje. Upravo prije našeg dolaska, završeno je kopanje stotinjak rupa u koje će ovih dana biti posađene nove - stare voćke.

Gotovo svaka grana je druge vrste i kao što vidite na svakoj je etiketa s nazivom vrste i sorte. Bez obzira na Guinnessa, nastavit ću je i dalje obogaćivati, jer mi je želja da s ovoga stabla možemo ubrati 200, ako ne i više vrsta jabuka i krušaka. Cijepljenjem voćaka sam se bavio i prije no što smo počeli ovaj posao spašavanja autohtonih sorti i ta su mi iskustva itekako dragocjena - ističe Pavao Kovačić.

I dok članovi OPG-a Horvatić svakoga dana marljivo rade u voćnjaku, u očekivanju su odgovora, hoće li njihovo stablo s kojega istovremeno možete ubrati, vjerovali ili ne, više od 150 vrsta voćaka od čega se više od 120 odnosi na jabuke, dok ostatak predstavljaju kruške, ući u Guinnessovu knjigu rekorda. Supruga Zdenka nam pak pokazuje registre s uredno vođenom foto dokumentacijom o tome gdje su, kada i u kakvom stanju pronašli pojedinu staru voćnu vrstu. Do sada smo obišli gotovo cijelu Hrvatsku. Ovo što mi imamo, iako se broj čini impresivnim, niti približno nije sve što stari hrvatski voćnjaci skrivaju. Posebno nas veseli što nam se javlja puno mladih obitelji koji žele kupiti neku starinsku vrstu, jer to znači da ljudi čitaju i informiraju se, te tako otkrivaju ono što mi stariji odavno znamo, a to je činjenica da su stare voćke zdravije, otpornije i kvalitetnije. Najveća prijetnja dijelu njih su jedino mrazevi u fazi kad stabla već cvatu ili su na njima već maleni plodovi. To se dogodilo upravo ovoga proljeća, pa s nekih vrsta nismo imali što brati. No to je nešto protiv čega ne možete i vjerujemo da će druge godine biti bolje zaključuje Zdenka Horvatić, dodajući da će uskoro početi i s proizvodnjom prirodnih, voćnih sokova. Pavao nam na rastanku kaže kako mu je jednom jedan 90-godišnjak poručio - Sinek, voćku sadi kraj kuće, jer zaklanja od sunca, žege, vjetrova i oluja, listovi čiste zrak, a korijen zemlju, pa tako čini ukućane zdravijima. Naravno, nemoguće je sve posaditi u blizini kuće, no siguran je da se u svakom dvorištu ili vrtu može pronaći mjesto za neku staru autohtonu voćku čiji će nam plodovi pomoći da budemo zdraviji.

O svojim bogatim iskustvima o sakupljanju, cijepljenju te korisnosti jabuka, krušaka i drugog voća na našem svakodnevnom jelovniku, ali i brojne savjete vezane za voćarstvo, Pavao Kovačić iz Cvetkovca opisao je i u nekoliko knjiga. Izdvajamo neke zanimljivosti: Kako bi vam mlada voćka brže napredovala oko nje stavite slamu ili lišće kako joj sunce ne bi isušilo korijen. Tjeranje puževa: na mjesta gdje obitavaju puževi stavite daščice, pod koje će se oni potom zavući. Nakon toga puževe skupite i stavite u vrelu vodu kojom kasnije poprskajte biljke. Taj će miris odbiti nove puževe. Dobar voćarski vosak: uzmite 730 g kalafonija, 75 g pčelinjeg voska, 75 g goveđeg loja i 120 g etilnog alkohola. U posudi otopite kalafonij, vosak i loj uz stalno mješanje, potom mješavinu skinite s peći, miješajući dodajte još alkohola te ulijete u posude. Takav vosak trajat će vam godinama. Smolu na trešnjama, šljivama ili breskvama spriječit ćete tako da mjesto curenja izrežete, uključujući i dio stabla, te taj dio isperete 2 do 3 puta sapunom za rublje. Spriječavanje mrava da se penju po drvetu: nekad se za to koristio kolomaz, a u današnje vrijeme za to pomiješajte goveđi loj i čađu, pa potom tom mještavinom napravite prsten na drvetu.

Ocijenite članak:

Sandra Špoljar
Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice. Po struci je upravna pravnica, ali se već petnaestak godina bavi novinarstvom. Najviše piše o poljoprivrednim temama . Radila je za Plodove zemlje, Agroglas, Agroklub, a odnedavno njezine tekstove možete čitati i u Gospodarskom listu. Stažirala je u Europskom parlamentu i pratila rad Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU. Članica je Hrvatskog novinarskog društva te Upravnog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.