Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Azijska smeđa trulež

Stranice u tiskanom izdanju: 73

Ovaj uzročnik je u bliskom srodstvu sa već poznatom smeđom truleži plodova jabuke (M. fructigena), a po prvi puta je opisan 2002. godine na temelju izolata podrijetlom iz Japana koji su se genetski razlikovali od europskih izolata. Treba napomenuti da je još početkom dvadesetog stoljeća uočena i opisana morfološka različitost nekih japanskih izolata M. fructigena, ali je tek s napretkom molekularnih metoda identifikacije bilo moguće utvrditi da se radi o posebnoj vrsti.

Napada više voćnih vrsta

Od tog otkrića zabilježena je u više europskih zemalja (Italija Mađarska, Poljska, Srbija, Češka i Švicarska) na plodovima jabuka, bresaka, marelica i šljiva. To pokazuje da M. polystroma, kao i M. fructigena, napada plodove više voćnih vrsta. S obzirom da je prvi puta identificirana i opisana na temelju japanskih izolata, dobila je naziv azijska smeđa trulež.

Jedno od najznačajnijih svojstava ove vrste je intenzivno stvaranje stroma crne boje na površini zaraženih plodova po kojima je i dobila svoje znanstveno ime. Strome imaju ulogu u zaštiti ovog patogena od različitih nepovoljnih čimbenika kao što je UV zračenje i visoka temperatura. To bi moglo značiti da ovaj patogen znatno lakše preživljava nepovoljne uvjete pa je samim time i potencijalno opasniji.

Kao i M. fructigena, i ova fitopatogena gljiva prezimljuje u mumificiranim plodovima, ali i peteljkama, ranicama na izbojcima i granama, ožiljcima ostalim nakon opadanja listova i drugim mjestima.

Plodovi mumije – jak izvor zaraze

Španjolska istraživanja pokazuju da su mumificirani plodovi izrazito jak izvor infekcije plodova koštičavih voćaka na Monilinia vrstama. Dovoljno je da na stablu ostane samo jedan mumificirani plod, pa da svi plodovi ubrani s tog stabla razviju simptome truleži poslije berbe. Prema tome, preventivne mjere uklanjanja mumificiranih plodova čim se uoče imaju veliko značenje za smanjenje infektivnog potencijala svih uzročnika smeđe truleži, pa tako i azijske smeđe truleži.

Samo će vrijeme pokazati koliko je pojava M. polystroma značajna za hrvatsko voćarstvo.

Na temelju istraživanja patogenosti ovog uzročnika provedenih nedavno u Srbiji, može se reći da se, u odnosu na M. fructigena, M. polystroma nešto slabije razvija na plodovima jabuka sorti ‘Idared’ i ‘Granny Smith’, ali je na sorti ‘G. Delicious’ razvoj ovih dvaju uzročnika podjednak.

Suzbijanje bolesti

Za suzbijanje Monilinia vrsta rabe se fungicidi na temelju miklobutanila, tiofanat metila, boskalida, iprodiona, piraklostrobina i azoksistrobina. Smatra se da vrste iz roda Monilinija posjeduju umjerenu sposobnost stvaranja rezistentnosti. S obzirom na činjenicu da su zabilježeni slučajevi rezistentnosti uzročnika iz roda Monilinia na neke fungicide, nepesticidne mjere suzbijanja imaju veliko značenje. Među njima treba istaknuti termoterapiju (toplinske tretmane plodova poslije berbe), uporabu eteričnih ulja i drugih tvari koji imaju fungicidan učinak, a nisu štetne za okoliš.

O nepesticidnim mjerama suzbijanja, ali i drugim održivim tehnologijama uzgoja voća i povrća govorit će više od 40 znanstvenika uz cijelog Svijeta na međunarodnom simpoziju koji će se održati u hotelu Terme Jezerčica u Donjoj Stubici od 21. do 24. ožujka ove godine. Sudjelovanje na simpoziju je besplatno, a bit će održan i okrugli stol o održivim tehnologijama u hortikulturi. Sve informacije mogu se naći na mrežnoj stranici projekta Life SUSAFRUIT (www.life-susafruit.eu/symposium.html). Pozivaju se svi zainteresirani stručnjaci i proizvođači da posjete simpozij i aktivno sudjeluju na njemu.

Ocijenite članak:

prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.