Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

BREZA – ljekovita i graciozna šumska dama

Stranice u tiskanom izdanju: 82 - 83

Bijela ili obična breza (Betula pendula) kod nas je česta po šumama gdje raste zajedno s drugim drvećem, a ponegdje sama čini manje šumarke, brezike. Njeno vitko stablo visoko je tek 15-20 metara, a doživi starost od stotinjak godina. U narodnoj medicini danas postoji čitav pravac –dendroterapija, o liječenju drvećem ili uz pomoć drveća. Ipak, nekima je breza u proljeće prava noćna mora jer je pelud breze jaki alergen. Procjenjuje se da je u središnjoj i sjevernoj Europi od 10-20 % osoba alergično na pelud breze. Mi ćemo se ovaj put posvetiti dobrobitima ove magične biljke.

KORA BREZE

Kora mladog drveta prekrivena je glatkom bijelom kožicom koja se ljušti u trakama, dok kasnije u donjem dijelu debla kora postaje crna i grubo ispucana. Od najranijih dana ljudske pismenosti svijetla i tanka kora breze koristila se kao podloga za pisanje. Od nje su se izrađivali čamci, kola, kotači, saonice, kolijevke, košare, obuća i kišne kabanice. Koristila se kao pokrov za krovove ili kao podna izolacija, ali i kao lijek. U ljekovite se svrhe skuplja na početku proljeća ili potkraj jeseni. Sadrži trjeslovine, gorke tvari, smole, betulin, betulinsku kiselinu i salicilate. Suha kora, grubo usitnjena, koristi se za pripremu čaja od kojeg se pripremaju kupke za kožne bolesti i nečistoće. Čajem se odstranjuju i bradavice, tako da se njime namaču više puta dnevno ili se komad namočene kore položi izravno na bradavicu. Suhom destilacijom brezove kore dobiva se brezov katran, tamnosmeđa tekućina koja sadrži velike količine fenolnih spojeva (gvajakol, krezol) i ima antiupalno i antiseptičko djelovanje. Pripravci od brezovog katrana koriste se za liječenje kožnih bolesti, no mogu djelovati nadražujuće na kožu.

Na brezama sjeverne i istočne Europe, Rusije i Koreje često raste neugledna, parazitska gljiva sibirska čaga (Inonotus obliquus) koja sliči izgorjeloj, izbrazdanoj kori. Iznimnu popularnost stekla je nakon što ju je u knjizi „Odjel za rak“ spomenuo nobelovac Aleksandar Solženjicin. On je pisao o vlastitom ozdravljenju od karcinoma, nakon neuspješnog liječenja po klinikama, pomoću čaja od čage. Kako je sam pisac naveo, gljiva je borac protiv svih vrsta tumora zahvaljujući betulinskoj kiselini, a ostale važne tvari su polisaharidi, fenoli i steroli. Na tržištu se može nabaviti čaga mljevena u sitni prah koja se najčešće koristi u obliku čaja ili tinkture. Najzastupljenija je u tradicionalnoj ruskoj i istočnoeuropskoj medicini. Smatra se da štiti od stresa i pridonosi dugovječnosti. Često se reklamira kao najjači antioksidans i koristi kao dodatak konvencionalnim sredstvima za kemoterapiju. U Rusiji se proizvode masti za zglobove i vene na bazi čage, a spominju se i izlječenja od psorijaze i artritisa. Znanost o čagi tek treba reći zadnju riječ.

SOK

Sok breze se skuplja u rano proljeće, krajem veljače i početkom ožujka kada počinju cirkulirati sokovi. Sok se uzima sa stabala koja imaju promjer najmanje 20 cm, na visini od oko 0,5 -1 metar iznad zemlje. Kora se stanji i izbuši se kanalić promjera 1 cm i dubine 2-3 cm (bez debljine kore). U kanalić se stavi cjevčica ili žljebić od nehrđajućeg čelika( ili lijevak) po kojem sok curi u pripremljenu posudu. Kroz 48 sati na stablu se može skupiti do 5 litara soka. Nakon uzimanja soka potrebno je otvor zatvoriti voćarskim voskom. Skupljanje soka breze možete obaviti samo na vlastitim brezama. Često bušenje istog stabla nije preporučljivo, jer smanjuje njegovu otpornost na bolesti. Upotreba brezovog soka vrlo je stara. Sok se koristi u svježem, fermentiranom i prerađenom stanju. Svježi sok ima osvježavajući, pomalo slatkast okus, s blagom dozom drvene arome. U njemu ima do2% šećera , dosta kalija, kalcija i željeza. Svježi sok se pije u količini od 3-5 žlica dnevno, razrjeđen s vodom. Preporuča se za okrjepu, oporavak i pročišćavanje organizma, te kod bolesti jetre, žuči, bubrega, mjehura, upale grla, kožnih osipa, itd. Izvana pomaže pri zacjeljivanju rana, otklanjanju gnojnih upala u usnoj šupljini i otklanjanju sunčanih pjega na koži. Utrljava se u vlasište kod različitih bolesti vlasišta, protiv ispadanja kose i za odstranjivanje prhuti. Koristi se u kozmetičkoj industriji za proizvodnju šampona, te se dodaje u kreme i losione za njegu kože i kod sunčanih pjega. Od soka se proizvodi šećer, sirup i vino. Svježi sok breze na toplom mjestu brzo fermentira. U hladnjaku se može čuvati do 7 dana, a može se i zamrznuti. Za stabilizaciju soka često se dodaje žličica cimeta ili 6-8 klinčića. S medom se može ukuhati u sirup ili se miješa s rakijom. Fermentacijom soka dobiva se ljekovito pjenušavo vino. Proizvodnja vina osobito je popularna u skandinavskim zemljama, Njemačkoj i Japanu, a sve je češća i u našoj zemlji.

Od soka se proizvodi i šećer. Najveća količina šećera u soku je u vrijeme izbijanja listova. Dobivanje šećera iz soka breze u euroaziji je bila uobičajena isto kao i dobivanje šećernog sirupa iz javora na američkom kontinentu. Industrijsku proizvodnju brezovog šećera osobito je razvila Finska za vrijeme drugog svjetskog rata kada nije mogla nabavljati kristalni šećer. Zbog skupoće, taj je šećer kasnije najviše korišten u prehrani dijabetičara. Po sastavu to je ksilitol, alkoholni šećer koji se prirodno nalazi u voću i povrću, a nastaje i u našem organizmu kao međuproizvod u metabolizmu glukoze. Po izgledu, okusu i slatkoći je vrlo sličan običnom šećerusaharozi, no ima nizak glikemijski indeks (7) i manje kalorija od običnog šećera, a novija istraživanja ustanovila su njegov pozitivan učinak u sprječavanju karijesa. Bakterije koje uzrokuju karijes ne mogu ga probaviti i koristiti kao izvor energije. Također je ustanovljeno da se može koristiti i kod gljivičnih infekcija Candidom, za razliku od običnog šećera koji pogoduje njenom rastu. Nije pogodan jedino za izradu kolača s kvascem, jer nije plodno tlo za gljivice. Prekomjerna konzumacija može imati laksativni učinak. Ne smije se davati životinjama. Šećer od breze može se nabaviti i u našim prodavaonicama zdrave hrane.

RESE

Breza cvate krajem ožujka i početkom travnja. Muške rese duge su do 10 cm, a najčešće vise po dvije na kraju grančica. Formiraju se već u jesen. Ženske su rese manje, duge do 2 cm i stoje uspravljene, pojedinačno, a pojavljuju se tek u proljeće. U ljekovite svrhe muške rese beru se prije no što se muški cvjetovi oslobode peludi, a ženski oplode. Rese se mogu osušiti, samljeti i koristiti kao dodatak brašnu kod pečenja kruha ili ispržiti i poslužiti kao zamjena za kavu.

LISNI PUPOVI

Skupljaju se u rano proljeće, prije no što se počnu otvarati. Jako su ljepljivi. Sadrže flavonoide, trjeslovine, saponine, eterično ulje (do 4%), fenolne kiseline, smolu i šećer i C vitamin. Glavna aktivna tvar u eteričnom ulju je seskviterpenski alkohol betulol. Svježi lisni pupovi koriste se za izradu masti, tinkture i čaja ili se suše na toplom i zračnom mjestu. Tijekom sušenja trebaju biti rasprostrti u tankom sloju tako da se međusobno ne dodiruju, jer tada brzo pocrne.

Čaj od pupova breze:

1 čajnu žlicu suhih pupova breze preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 10 minuta i procijediti. Piti kod bolesti bubrega i mokraćnih organa, reumatskih tegoba, gihta, artritisa i kožnih bolesti. Čaj se može koristiti za ispiranje kože ili kao oblog. Mladi lisni pupovi mogu se koristiti s drugim povrćem za pripremu variva i juha. Iako baš nisu previše ukusni ponekad se jedu i sirovi, dobro sažvakani, kao terapije za proljetno čišćenje organizma. Uzimaju se 2-3 mlada pupa dnevno kroz desetak dana.

LISTOVI

U ljekovite svrhe najviše se koriste listovi breze. Skupljaju se mladi, potpuno razvijeni listovi i suše se na suhom i zračnom mjestu, zaklonjenom od izravnog sunčevog svjetla ili u sušari. Sadrže trjeslovine, šećere, nešto eteričnog ulja (0,05%), gorke tvari, saponine, flavonoide, mineralne tvari (kalijeve soli, kalcij ), C vitamin.

Čaj od listova breze

1 čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 puta dnevno, između obroka, po šalicu svježe pripremljenog, nezaslađenog čaja. Čaj od listova breze pije se za pospješenje mokrenja, kod infekcije mokraćnih puteva, bolesti prostate, jetre, žuči, šećerne bolesti, reumatskih tegoba, bolnih i otečenih zglobova. Pomaže pri mršavljenju i uklanjanju celulita. Kupke od brezovog lišća preporučuju se kod kožnih bolesti. Posve mladi listovi mogu se dodavati proljetnim salatama, varivima i sirnim namazima. Ni oni, kao ni pupovi ne odlikuju se osobitim okusom. Listovi breze često se koriste kao sastavni dio čajnih mješavina.

Čaj kod pijeska i kamenaca u bubregu

Sastojci: 25 g listova breze, 25 g korijena cikorije (vodopije), 25 g podanka pirike i 25 g nadzemnog dijela čestoslavice. Čajnu žlicu mješavine preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice nezaslađenog čaja tijekom dana, između obroka.

Čaj kod gihta i reumatizma

Sastojci: 20 g listova breze, 20 g kore vrbe, 20 g lista koprive, 20 g cvijeta bazge, 20 g lista crnog ribiza. 2 čajne žlice biljne mješavine preliti s pola litre vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Čaj piti u gutljajima, između obroka, do litru čaja na dan.

Ocijenite članak:

Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.