Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kako promjena klime utječe na pojavu kukuruznoga moljca

Stranice u tiskanom izdanju: 46 - 47

Kukuruzni moljac je leptir kod kojeg se javlja spolni dimorfizam. Ženka je veća, svjetlije žutosmeđe boje, raspona krila 25-34 mm, a mužjak dosta manji, tamnijih smeđih krila raspona 20-26 mm (slika 1). Jaja odlaže u skupinama, 15-20, najčešće uz glavnu žilu na naličje lista (slika 2). Jaja su mliječno bijele boje do „blackhead“ stadija kada se kroz opnu mogu vidjeti glave gusjenica, crne boje, koje će ubrzo izaći van (slika 3). Temperaturni prag za razvoj jaja je 15oC i najčešće traje 4-9 dana. Gusjenice su svijetlosmeđe do rozasive boje s tamnom glavom. Na svakom segmentu tijela gusjenice nalaze se tamne pjege iz kojih izlazi po jedna dlačica. Temperaturni prag za razvoj gusjenica je 11oC. Kukuljica je smeđe boje, duljine oko 13-14 cm kod mužjaka i 16-17 cm kod ženki. Razvojno razdoblje kukuljice je negdje oko 12 dana, a temperaturni prag je 13oC.

Masovna pojava svake godine

Optimalni uvjeti za razvoj kukuruznog moljca omogućili su mu masovnu pojavu svake godine. Više temperature skraćuju vrijeme potrebno za razvoj ovoga štetnika. U istočnoj Slavoniji kukuruzni moljac se istražuje od 70-tih godina prošlog stoljeća, a intenzitet njegovoga napada tada je iznosio 37%. Posljednjih godina, u proučavanju osječkih hibrida kukuruza, na Poljoprivrednome institutu u Osijeku, utvrđen je napad kukuruznoga moljca 90- 100%. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku u zadnjih deset godina uzgoja kukuruza, dvije godine s najnižim prosječnim prinosom kukuruza bile su 2007. (4,9 t/ha) i 2012. (4,3 t/ha). U navedenim godinama zabilježen je 100%-tni napad kukuruznoga moljca. Obje navedene godine bile su sušne, s niskom količinom oborina i visokim temperaturama, dok je u 2014. godini s ukupnom količinom oborina u vegetacijskom razdoblju 523,3 mm i prosječnim temperaturama od 18,23oC za područje Osijeka, intenzitet napada bio manji od 50%, a prinos veći od 8 t/ha.

U sušnim godinama treba voditi računa o navodnjavanju kukuruza jer se prema istraživanjima znanstvenika s Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku udio zaraženih biljaka na navodnjavanim površinama smanjio do 37% u odnosu na one koje nisu imale dovoljnu količinu vode, dok je na istim navodnjavanim površinama ostvareno povećanje prinosa do 25%.

Napad štetnika

U našim uvjetima, leptiri prve generacije kukuruznog moljca javljaju se krajem svibnja i jajašca se mogu pronaći već u prvoj polovini lipnja međutim u godinama s velikom količinom oborina i nižim temperaturama pojava i razvoj štetnika se odgađa i do 15-ak dana. Prosječno oštećenje biljaka u sušnim godinama je 60-70 cm/biljka,-dok je u kišnim godinama prosječno oštećenje oko 3 cm/ biljka.

U Europi su stvoreni različiti modeli za predviđanje ponašanja ovoga štetnika u budućnosti uz pomoć dugogodišnjih mjerenja na različitim meteorološkim postajama, te su došli do zaključka da će zbog rasta temperatura u budućnosti doći do bržeg razvoja štetnika i pojave nove generacije (u našim uvjetima treće) kukuruznoga moljca.

Ono što se još može izdvojiti bitno za napad ovoga štetnika, utjecaj je genotipa. Tako su se prema posljednjim istraživanjima osječki hibridi OSSK 596, OSSK 602 i OSSK 617, unatoč visokom postotku zaraze, pokazali tolerantnim na napad ovoga štetnika. Oplemenjivači su uspjeli stvoriti hibride koji imaju čvršću stabljiku, veći korjenov sustav, te je takva biljka tolerantnija i na napad štetnika u odnosu na osjetljive hibride.

Rokovi sjetve

Rokovima sjetve može se također utjecati na napad ovoga štetnika. Kasnijom sjetvom kukuruza povećava se napad kukuruznoga moljca, jer su u trenutku javljanja druge generacije biljke još uvijek pogodne za ishranu gusjenica, te preferiraju odlaganje jajašaca na takve biljke kako bi gusjenicama osigurale dobru ishranu, stoga se proizvođačima preporuča manipuliranje rokovima sjetve uzimajući u obzir vrijeme dozrijevanja kukuruza (FAO grupe), kako bi biljka završila fazu svilanja prije pojave druge generacije ovoga štetnika. Uz sve preventivne mjere zaštite kukuruza, ne može se u potpunosti riješiti problem štetnih organizama. Na osnovu ovih činjenica u svakoj narednoj toploj godini možemo očekivati visok napad ovoga štetnika, te moguću pojavu treće generacije kukuruznoga moljca.

U našim uvjetima javlja se prirodna populacija parazitske osice iz roda Trichogramma koja parazitira jajašca druge generacije kukuruznoga moljca (Slika lijevo). Osim osica, u polju još možemo pronaći i kukca iz reda Diptera, Lydella thompsoni Herting, a parazitira gusjenice kukuruznog moljca. Međutim, populacija jednog i drugog parazita nije u prirodi dovoljno velika da bi imala značajan utjecaj na smanjenje šteta koje uzrokuju gusjenice hraneći se na biljci kukuruza, stoga je potrebno introducirati ove parazite umjetnim putem kako bi se postigla zadovoljavajuća zaštita.

Ocijenite članak:

dr.sc. Ankica Sarajlić
Znanstveni novak-poslijedoktorand na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.Područje znanstvenoga istraživanja: biološka kontrola štetnih kukaca, interakcije tlo-biljka-kukac
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.