""

U ishrani uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva – dušika, fosfora, kalija i sumpora, kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi uljane repice. Manje količine dušika i sumpora unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta, pa sve do početka cvatnje uljane repice.

 

Dušik u ishrani uljane repice povećava indeks površine lista, rast i razvoj vegetativnih dijelova biljke, broj cvjetnih grana i cvjetova, te broj zametnutih mahuna i prinos sjemena. Dobra ishranjenost uljane repice dušikom utječe na povećanu fotosintetsku aktivnost i sintezu proteina, te omogućuje stvaranje bogatog uroda.

Sumpor u ishrani uljane repice povećava kvalitetu sjemena, odnosno sadržaj ulja u zrnu, zatim sintezu klorofila i proteina, te utječe na rast biljnih organa osobito reproduktivnih. Dušik u ishrani uljane repice povećava broj mahuna po biljci, dok sumpor utječe na povećanje broja sjemenki po mahuni.  

Prva prihrana

Dušik i sumpor uljana repica vrlo brzo usvaja u početnim fazama rasta, pa sve do sredine cvatnje, jer u vrlo kratkom razdoblju proljetnog porasta stvara veliku organsku masu, odnosno suhu tvar. U prihrani uljane repice, koja se može obaviti u dva obroka, ova hraniva  unose  se ravnomjernom raspodjelom dušičnih i dušično sumpornih gnojiva po površini tla. Prva prihrana obavlja se prilikom kretanja vegetacije, odnosno treće dekade veljače, kad se regenerira korijenov sustav, da se potakne rast i razvoj uljane repice nakon zime. U ovoj prihrani primjenjuju se dušična ili dušično sumporna gnojiva u lako pristupačnom obliku, kao što je amonijski i nitratni oblik dušika, odnosno KAN ili ASN.

 

 

Druga prihrana

Druga prihrana uljane repice obavlja se u razdoblju pojave prvih cvjetnih pupova iz rozete listova repice, odnosno dva do tri tjedna iza prve prihrane. Prihranom u ovoj fazi razvoja uljane repice povećava se lisna masa i fosintetska aktivnost, što osigurava stvaranje većeg broja cvjetnih pupova, zametnutih mahuna i sjemena u mahunama.  U ovoj prihrani, osim navedenih gnojiva koja se primjenjuju u prvoj prihrani, može se primijeniti dušično sumporno gnojivo, odnosno amonijev sulfat iz palete proizvoda Petrokemije pod nazivom PETROKEMIJas.

 

KAN N (MgO) 27 (4,8) – Kalcijev amonijev nitrat

Dušično mineralno gnojivo u priliranom ili granuliranom obliku. Sadrži 27 % dušika (N) od čega je 13,5 % u nitratnom i 13,5 % u amonijskom obliku, te sadrži 4,8 % magnezija (MgO) i 6,7 % kalcija (CaO). Primjenjuje se u prihrani svih poljoprivrednih kultura i na svim tipovima tla, te posebice na kiselim tlima, jer sadrži dosta kalcija i magnezija. Brzo i lako pristupačan biljkama zbog povoljnog omjera nitratnog i amonijskog dušika. Primjenjuje se u prvoj prihrani uljane repice u količini 200-250 kg/ha, dok se u drugoj prihrani unosi u količini 150-200 kg/ha.

 

ASN (26 N + 15 S) – Amonijev sulfonitrat

Dušično sumporno mineralno gnojivo u granuliranom obliku. Sadrži 26 % dušika (N) od čega je 6% u nitratnom i 20% u amonijskom obliku, te sadrži 15 % sumpora (S) u sulfatnom obliku. Brzo i lako pristupačan biljkama zbog povoljnog omjera nitratnog i amonijskog dušika, te sulfatnog oblika sumpora. Učinkovit je kod primjene po površini tla, jer ne hlapi, te u hladnim i sušnim uvjetima. Primjenjuje se u prihrani svih poljoprivrednih kultura i na svim tipovima tla, posebice na tlima gdje je onemogućeno unošenje gnojiva mehanizacijom u tlo. U prvoj prihrani uljane repice primjenjuje se u količini 200-250 kg/ha, dok se u drugoj prihrani unosi u količini 150-200 kg/ha.

 

PETROKEMIJas (20 N + 24 S) – Amonijev sulfat

Dušično sumporno mineralno gnojivo u granuliranom obliku. Sadrži 20 % dušika (N) u amonijskom obliku i 24 % sumpora (S) u sulfatnom obliku. Gnojivo je vodotopivo i hraniva su lako pristupačna biljkama. Ekološki je prihvatljivo, jer se amonijevi ioni vežu na čestice tla i ne dolazi do gubitka dušika iz tla ispiranjem ili isparavanjem. Primijenom na slabo alkalnim i alkalnim tlima snižava visoku pH reakciju tla i na taj način oslobađa fosfor iz teško topivih spojeva, te omogućuje dostupnost mikrohraniva bora (B), cinka (Zn), mangana (Mn) i željeza (Fe). Primjenjuje se u predsjetvenoj i startnoj gnojidbi, te u prihrani svih poljoprivrednih kultura. U prihrani uljane repice preporuča se primjena u drugoj prihrani u količini 200-250 kg/ha.

Količina i odnos pojedinih hraniva u prihrani uljane repice ovisi o plodnosti tla, prethodnim gnojidbama, pretkulturi, svojstvima pojedine sorte ili hibrida, planiranom prinosu i fazi razvoja biljke. Prihranom se postiže pozitivan učinak gnojidbe samo kad uljana repica ima dostupnu optimalnu količinu lako pristupačnih hraniva.

""

 

Prethodni članakPaša peradi višestruko korisna
Sljedeći članakUskrsni jelovnik
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.