Uzgoj batata i ekonomska isplativost

Batat (Ipomoea batatas L.) višegodišnja je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja, podrijetlom iz Srednje i Južne Amerike i pripada botaničkoj porodici slakova. Iako ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir, batat zapravo nema nikakve veze s krumpirom.

Uz hranidbena i ljekovita svojstva, batat kao povrtna kultura ima veliku važnost i u gospodarstvu, jer je proizvodnja komercijalno isplativa. U kulinarstvu se rabe mladi listovi, vršci biljke i sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima. Istraživanja na batatu i sve veća potreba za promjenom konzumacije drugačijih povrtnih kultura, batat su stavile na visoko mjesto u prehrani. Kao povrće najviše se cijene kultivari tamne potkožice, žutog ili narančastog mesa i slatkog okusa. Batat se u našim uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica na otvorenom, u vrijeme kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza.

Najčešće se uzgaja vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju. Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Ako se na površini prije uzgajao kukuruz, potrebno je aplicirati zeolit u svrhu brže razgradnje ostataka kukuruzovine. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru.

Zahtjevi prema klimatskim uvjetima i tlu

Batat se može uzgajati u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske, a najbolja su lakša tla uz dobru dreniranost. Najbolje prinose daje na ocjeditim pjeskovito- ilovastim tlima i slabo skeletnim tlima (Primorje i Dalmacija). Kiselost tla, pH vrijednost, treba biti oko 6. Za uzgoj batata potrebno je 3 – 4 mjeseca, odnosno vegetacijska sezona mu je 100-120 dana od sadnje do berbe. Sve ovisi o tipu tla i prihrani batata. Za provjeru je najbolje nakon vegetacije od 100 dana iščupati jedan korijen batata i vidjeti izgled gomolja.

Osnovna obrada tla treba biti do 40 cm dubine u jesenskoj pripremi. U proljeće treba zatvoriti brazdu, obaviti pripremu za formiranje gredica i postavljanje PE filma: crnog u kontinentalnom dijelu, a bijelog u mediteranskom dijelu Hrvatske. Na blago nagnutim terenima preporučuje se uporaba PE filma širine 120 cm i izrada niskih gredica (kao za krastavce), a na ravnim terenima uporaba PE filma širine 140 – 150 cm i izrada visokih gredica (kao za jagode). Visoke gredice su od velike važnosti za uzgoj batata, jer za razliku od uzgoja krumpira ispod folije se konstantno čuva vlaga i stvara potrebna toplina za razvoj batata.

Folija omogućuje čuvanje od nametnika tako da je batat spreman za rast i razvoj.

Gnojidba

Najsigurnija, najtočnija i najracionalnija gnojidba odredit će se iz analize tla. U proljetnoj pripremi tlo se gnoji mineralnim gnojivom, i to s 50 kg N, 100 kg P i 150 kg K po jednom hektaru. Batat ne zahtijeva preveliku gnojidbu kao druge kulture. Jedna od najvažnijih stavki gnojidbe je svakako prihrana batata koja dolazi već mjesec dana nakon sadnje. Preporuča se prihrana prvo s dušikom i kalijem. Dušik omogućuje bolji razvoj lisne površine kako bi batat što bolje upijao hranjive tvari putem lista. Nakon toga slijedi prihrana kalijem za debljanje gomolja, koja omogućuje također i skraćivanje vegetacije batata ispod 120 dana. Prihrana se može raditi svakih 10 – 14 dana u nasadu. Ona omogućuje batatu također otpornost na sušu i osigurava mu dovoljno hraniva do same berbe. Gnojidba ovisi o prethodnoj kulturi i o rezultatima kemijske analize tla. Na loše strukturiranim tlima moguća je i uporaba stajnjaka ili komposta.

Sadnja

Batat se uzgaja iz presadnica koje se sade u polje od 1.- 30. svibnja u kontinentalnom dijelu, te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu Hrvatske, uz uvjet da je temperatura tla viša od 10 °C. Sadi se ručno ili strojno sadilicama. Presadnice se najčešće sade na 120 x 30 – 40 cm razmaka. Time se postiže sklop od oko 20 000. Broj presadnica po hektaru varira ovisno o nagnutosti terena. Tako npr. na nagnutim terenima gdje je strojno teže postići pravilan razmak redova te je gustoća sklopa manja i bude otprike oko 15 000 sadnica na hektar. Za sadnju je od velike važnosti da se sadnice namoče dobro u vodu prije sadnje kako bi postigli bolje ukorjenjivanje presadnica i razvoj same biljke.

Sadi se na uzdignute gredice uz uporabu PE filma. Pri ručnoj sadnji, nakon postavljanja PE filma, potrebno je izbušiti sadna mjesta. Rupe za sadnju se mogu izbušiti ručnom sadilicom ili strojno, ovisno kako smo pripremili način sadnje batata. U plodosmjeni batat se sadi na istoj parceli nakon četiri godine. Nakon sadnje i ukorjenjivanja rast se nastavlja u 3 faze.

1. brzi rast korijena i umjereni rast nadzemnog dijela. 2. intenzivni rast vriježa i lišća, 3. maksimalni rast lisne površine i početak razvoja zadebljalog korijena. Otprilike svaka faza je definirana kroz razdoblje od 120 dana vegetacije.

Biljke je potrebno navodnjavati odmah nakon presađivanja i idućih 7 – 10 dana. Preporuča se ulazak u polje te ručno zalijevanje traktorskom prskalicom kako bi svakoj biljci dali potrebnu količinu vode za rast i razvoj nadzemnog dijela. Kasnije, tijekom uzgoja navodnjavati treba vrlo oprezno, samo ako prijete jake suše, jer prevelika količina vode u zoni korijena znatno smanjuje prinos.

Korijen batata osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida te se njihova primjena ne preporučuje. Ako je potrebno, korovi se mogu ukloniti ručno, i to prije potpunog zatvaranja redova, a ne preporučuje se uklanjanje korova u poodmakloj fazi vegetacije.

Bolesti i štetnici

Neki zemljišni štetnici, primjerice žičnjaci i grčice mogu napraviti djelomična oštećenja, koja pak utječu na kvalitetu korjenova. Stoga, pri odabiru parcele treba obratiti pozornost na brojnost štetnih kukaca u tlu i izbjegavati parcele s prekomjernim brojem ličinki zemljišnih štetnika. Štete na listovima batata mogu napraviti gusjenice slakova ljiljka. Raspon krila leptira doseže do 13 cm. Ženka ljiljka odloži do 200 jaja, i to pojedinačno na naličje lista. Jaja su ovalna, sjajna, veličine 1,0 x 1,3 mm, najprije plavo-zelena, a kasnije žuto-zelena. Gusjenice su 10 cm duge, živih boja, s karakterističnim rogom na zatku. Hrane se lišćem i korijenom batata. Gljivične bolesti za sad ne predstavljaju opasnost za uzgoj batata te preventivna zaštita nije prijeko potrebna. Određene štete mogu prouzročiti puževi, poljski miševi i voluharice, osobito ako se odgađa početak vađenja.

Vađenje i skladištenje

Batat se, ovisno o sorti, vremenu sadnje i klimatskim uvjetima, vadi od kolovoza do listopada, svakako prije mraza. Redovito se vadi kad većina korjenova dostigne tržnu veličinu (više od 150 g), što bude, ovisno o sorti, 100 do 120 dana nakon sadnje. Batat dolazi u tehnološku zriobu 80 dana nakon sadnje, a provjerava se rezanjem vriježa, pri čemu se pojavljuje gusti bijeli sok. To je znak tehnološke zrelosti korijena. U vlažnim uvjetima preporučuje se ranije vađenje da se ne bi pojavile bolesti. Jedna biljka daje i do tri kilograma korijena. U komercijalnoj proizvodnji prinos može biti između 20-50 t/ha.

Korijen batata može se vaditi ručno ili strojno, pri čemu treba paziti da se ne ošteti. Strojno se batat vadi modificiranom vadilicom za krumpir ili plugom za krumpir koji je priagođen na širinu otprilike 50 cm kako bi zahvat bio dovoljan da ne ošteti batat kod vađenja. Nakon prohoda vadilice, korijeni se skupljaju u sanduke, a potom odvoze u skladište.

Pri vađenju mogu nastati određena oštećenja te korijene prije skladištenja treba klasirati. Oštećeni se korijeni odvajaju te rabe za jelo ili preradu. Zdravi korjenovi skladište se na suhom, toplom i tamnom mjestu, uz relativnu vlagu zraka oko 75 %, a potom pripremaju za tržište. Skladištenje i čuvanje batata preporuča se u plastičnim kašetama. Gomolj mora biti osušen kako ne bi uslijed prevelike vlage nastupilo truljenje ploda. Čuva se na srednjoj temperaturi od oko 15 stupnjeva. Važno je naglasiti da batat ne podnosi prevelike oscilacije u temperaturi zraka, s toga je potrebno tamo prije studenoga svakako ga uskladištiti u prostoriji s odgovarajućom temperaturom zraka.

Batat u usporedbi sa krumpirom sadrži veliki udio kalija i vitamina C, te je izuzetno pogodan za konzumaciju za osobe sa dijabetesom. Priprema tla i gnojidba zahtijevaju nešto više vremena i ulaganja, ako govorimo o komercijalnoj proizvodnji, no daleko je manji broj štetnika s obzirom da sam uzgoj batata još nije toliko raširen kao krumpira. Kako se povećavaju proizvodne površine pod  određenom kulturom sukladno tome se i broj štenika i nametnika množi.

Upotreba u kulinarstvu

Batat se jede kuhan ili pečen. Bolje ga je kuhati na pari nego u vodi, a zbog čuvanja okusa i arome, kuhati ga treba 30 – 40 minuta. Ne treba ga soliti jer je zbog obilja minerala doslovno slastan. Može se peći kao krumpir, te pripremati kao samostalno jelo ili prilog. Pogodan je i za spravljanje raznih slastica (pudinzi, štrudle, pite i dr.), okruglica i kruha. Mladi listovi i vršci batata spravljaju se kao špinat, a korijen se može jesti i svjež, neoguljen, jer kora batata sadrži dijetalna vlakna. Zbog svojih naglašenih ljekovitih svojstava tražen je i u farmaceutskoj industriji za izradu dijetetskih proizvoda. Za ishranu domaćih životinja rabe se korijen, listovi i vriježe (osobito za ishranu svinja).

Ekonomska isplativost uzgoja

Isplativost uzgoja batata ako se sadi 20.000 sadnica na 1 hektar daje perspektivu za ozbiljno ulaganje.

Ako se po 1 sadnici dobije oko 1 kilogram prinosa korijena, to iznosi na 20.000 sadnica 20.000 tona. Ako oko 20 % ide u 2.klasu , znači da je 16.000 kg za prodaju u 1.klasi. Otkupna cijena je 5 kn/kg, a time je prihod na 1 hektar 80.000,00 kuna. U taj dio kad se uračunaju sadnice, troškovi mehanizacije, sadnje, postave folije i ljudskog rada, dobit je isplativa.