ODRŽANA EDUKACIJA ZA AGRARNE NOVINARE O DODJELI SREDSTAVA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
Mnoge se nejasnoće i nesporazumi mogu izbjeći istinitim, objektivnim i pravovremenim informiranjem o aktualnoj poljoprivrednoj politici u Hrvatskoj, potvrđeno je na edukaciji agrarnih novinara, radionici koju su održali Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi sredinom siječnja na imanju vinarije Enjingi u Hrnjevcu nedaleko Požege.
Prema riječima Krešimira Ivančića, pomoćnika ministra poljoprivrede, pisanje u medijima je dobar korektiv Ministarstvu za operativno provođenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a organiziranje stručnih okupljanja umnogome će olakšati međusobnu suradnju. Izvan formalnih i uobičajenih komunikacijskih kontakata, kao što su press-konferencije, mailovi i slično, na radionicama poput ove posljednje u požeškoj „zlatnoj dolini“ više se vremena može posvetiti pojedinim vrlo važnim i bitnim pitanjima koja mediji mogu zatim jednostavnije i razumljivije prenositi poljoprivrednicima i svim zainteresiranima za povlačenje europskih sredstava. Istovremeno je to bila prigoda i za razgovore s poljoprivrednicima koji su primjeri dobre prakse. Tako su novinari upoznati sa stogodišnjom tradicijom vinogradarstva obitelji Enjingi u vinskom podrumu u Hrnjevcu te s novim ulaganjima u razvoj proizvodnje vina uz potporu europskih fondova tvrtke Galić u vinskom podrumu u Lukaču.
– Mediji moraju biti korektiv rada javne uprave, pogotovo kada je riječ o središnjem tijelu javne uprave kao što je Ministarstvo poljoprivrede. Na tome trebamo zajednički raditi na način da se novinarima približi cjelokupan naš rad i da informacijama koje pružamo olakšamo rad prije svega novinarima, ali time i nama u Ministarstvu. Očekujemo da na takav način mogu pitanja i komentari koji dolaze s novinarske strane biti smisleniji, strukturiraniji, a informacije u medijima razumljivije i korisnije poljoprivrednicima, izjavio je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede.
Politika otvorenih vrata
Obrazlažući smisao održane edukativne radionice za novinare i uopće smisao „politike otvorenih vrata“ Ministarstva poljoprivrede Krešimir Ivančić je napomenuo da je Ministarstvo poljoprivrede svojim promjenama unutarnjeg ustroja osiguralo potpunu transparentnost u raspodjeli raspoloživih europskih sredstava za ruralni razvoj, ali isto tako je pojačana kontrola njihova trošenja i budućih gospodarskih rezultata korisnika potpora. Prema riječima Saše Bukovca, pomoćnika ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, nakon medijskih napisa, u kojima se naslućuje da nije sve po pravilima, slijede dodatne provjere i nema ništa „ispod tepiha“. Međutim, na temelju napisa u novinama ipak se ne odbijaju potencijalni korisnici, nego se dodatno prate. Na pitanje dodjeljuju li se potpore nekome jer je član ove ili one stranke, nečiji prijatelj, brat ili rođak u Agenciji odgovaraju da to više nije moguće, jer je sustav zasnovan na kontrolnim listama s ugrađenim kriterijima jednakima za sve. A može li ministar naložiti odobravanje ili neodobravanje nekome potpore? Iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi kategorički i beskompromisno tvrde: „NE“.
U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi svjesni su da nisu stvorili idealan sustav, ali tvrde da postojeći sustav unaprjeđuju i u svaki novi natječaj ugrađuju svako stečeno iskustvo. A kada je riječ o greškama, kažu da nastoje kroz sustave kontrole umanjiti pogreške na najmanju moguću mjeru.
Pravi učinci tek početkom 2019. godine
Na radionici za novinare, koja će postati stalan način međusobnog komuniciranja Ministarstva poljoprivrede i novinara, istaknut je niz primjera koji su upućivali na zaključak da su izmjene, koje je Ministarstvo poljoprivrede unosilo tijekom 2017. godine u provedbu Programa ruralnog razvoja, bitno pojednostavile proceduru obrade prijava. To je omogućilo da se u 43 natječaja do 31. prosinca u vrijednosti 1,26 milijarde eura, odobri 705, a isplati 435 milijuna eura. Tako je Hrvatska dospjela na 13. mjesto po iskorištenosti dostupnih sredstava, ali prema procjeni predstavnika Ministarstva poljoprivrede pravi učinci novog načina rada će se moći vidjeti tek polovicom 2018. godine i početkom 2019. godine. Prva iskustva s novim sustavom provedbe, od zahtjeva za potporom do isplate, govore da su obrađene sve prijave iz svih 7 natječaja za mjeru 4. Izdavanje odluka očekuje se ovih dana. Značajno je brži sustav dodjele potpora od prethodnog iako još uvijek nije dovoljno brz da bi zadovoljio očekivanja korisnika. Razlog je što je bio velik broj starih natječaja koje se trebalo obraditi, kao i poštivanje novih kriterija odabira korisnika, strože kontrole u kojima su smanjivani bodovi te rješavanje većeg broja prigovora.
Vinarska legenda bez poticaja
Agrarni novinari bili su gosti jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara Ivana Enjingija u Hrnjevcu. Iako je već napunio 77 godina neumorno je objašnjavao svojim gostima kako je od njegovog pradjeda, još davne 1890. godine, počelo stvaranje vinarskog carstva u požeškoj „zlatnoj dolini“, odnosno na obroncima Krndije, a ove godine postići će brojku od 500.000 posađenih trsova. U suvremeno opremljenim, ali ciglom ozidanim podrumima, na 2.500 kvadratnih metara proizvodi se vino za nekoliko europskih zemalja, ali i za američko tržište, čak i za Kinu. Bez obzira na svoje godine Ivan Enjingi priprema sadnju novih 38.000 trsova. O vinogradima i proizvodnji vina, kao i o turističkoj ponudi koja uključuje smještaj i prehranu gostiju brine dvadesetak zaposlenih. Za sve ima posla doslovno svakoga dana preko cijele godine, jer ako nije moguće obavljati poslove u vinogradima, radi se u podrumima, a kad je sve obavljeno u podrumu, brine se o gostima koji dolaze svakoga dana i vikendom. I to nije sve. Na imanju je i stolarska radionica u kojoj se održavaju bačve i oprema, a čak proizvodi i namještaj za vlastite potrebe. S pravom je ponosan Ivan Enjingi kada se okrene oko sebe… Sve sam to stvorio prije stvaranja nove države, kaže vinarska legenda Ivan Enjingi. Pritom napominje da od osnivanja Hrvatske nije koristio ni jednu kunu bilo kakvih državnih potpora i poticaja, čak ni za zapošljavanje, ali ne može sakriti gorčinu zbog uzimanja državnog novca od strane onih koji su pokupovali zemljište na kojemu ništa ne proizvode, a ubiru raznorazne poticaje i žive od poticaja. Zato ga vesele promjene koje je započeo aktualni ministar poljoprivrede Tolušić i uvođenje reda, pa premda i sa zakašnjenjem.
Ivan Enjingi s ponosom danas govori da na 50-ak hektara proizvodi 20 vrsta vina od čega 30 posto graševine, a zatim rizvanca, rajnskog rizlinga, pinota sivog i crnog, sauvignona, traminca, zweigelta, merlota, frankovke… Sve su to ekološka vina što je i službeno potvrđeno još 1991. godine dobivanjem „zelenog znaka“. U vinogradima nema umjetnih gnojiva ni zaštitnih sredstava osim onih starinskih na bazi sumpora, bakra i vapna. Isto tako u podrumima se vino proizvodi na stari način, opet bez kemijskih preparata, a vino zrije u drvenim bačvama.
Podizanje uzgojnih standarda
Jedna nova mjera se uvodi u Program ruralnog razvoja, koja se dosta teško rađala protekle dvije godine od kada je Program nastao, jer Europska komisija nije u prvom navratu bila sretna s novim zahtjevima. U trećem pokušaju su zahtjevi usuglašeni i prihvaćeni. Radi se o uvođenju Mjere 14. za sektore govedarstva, svinjogojstva i peradarstva s potporama kojima će se poticati dobrobit životinja. Riječ je o pomoći stočarima u godišnjem iznosu od 150 milijuna kuna. To je stvaranje nadstandarda kojim se podiže razina standarda u klasičnoj proizvodnji. Ako je uvjet za držanje jednog teleta jedan kvadratni metar površine, dobrobit životinje znači povećanje te površine za 20 posto i ono što se financira je razlika tih 20 posto kao izgubljeni prinos ili povećani troškovi. Dijapazon aktivnosti koje se odnose na povećanje dobrobiti životinja kreće se od povećane hranidbe životinja i povećane podne površine do ispusta na otvoreno za poljoprivrednike koji drže goveda u zatvorenom prostoru, ako određeni broj dana namjeravaju držati životinje na otvorenom. Jednom riječju potpore se dodjeljuju za provedbu obveza koje su iznad temeljnih zakonskih odredbi za pojedinu vrstu životinja i doprinose poboljšanim uvjetima držanja i uzgoja. Za provedbu ove mjere uvode se dvije značajne promjene: smanjuje se prag gubitka poljoprivredne proizvodnje s 30 na 20 posto, a intenzitet potpore se povećava sa 65 na 70 posto plaćene premije osiguranja. Zahtjev za potporu moći će se podnositi tijekom cijele godine, a moći će se predati nakon što korisnik plati 30 posto premije osiguranja.
Kad je riječ o izazovima koji se nalaze pred Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom za plaćanja u poljoprivredi u 2018. godini, prema riječima Matilde Copić, ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, to su prije svega prilagođavanje pravilnika za provedbu mjera s ciljem daljeg pojednostavljenja uvjeta i rokova, a zatim pravovremena objava natječaja prema planu objave i naravno obrada pristiglih zahtjeva u što kraćem vremenskom roku. Ravnateljica Agencije također napominje da se ne smije zapostaviti izgradnja internih kapaciteta i ljudskih resursa potrebnih za provedbu Programa ruralnog razvoja te kontinuirana komunikacija sa svim zainteresiranim stranama u proceduri realizacije potpora. Konačni cilj realizacija ukupno dostupnih sredstava za ruralni razvoj do 2020. godine.
15 posto korisnika mladi poljoprivrednici
Za ukupno 2.640 korisnika potpora iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno je do sada 3,67 milijardi kuna. Od spomenutog broja korisnika 15 posto su mladi poljoprivrednici. U odnosu na prethodno razdoblje od 2014. do 2016. godine u 2017. godini došlo je do bitnih promjena u realizaciji Programa ruralnog razvoja koje se najbolje mogu vidjeti iz podatka da je u 2017. godini isplaćeno 70 posto ukupnih investicijskih mjera ruralnog razvoja, a u prethodnom razdoblju 30 posto. Uz objavljivanje novih natječaja u 2017. godini obrađeni su i stari natječaji iz 2015. i 2016. godine. Ukupno je obrađeno 9.805 zahtjeva uključujući zahtjeve zaprimljene u 2015. i 2016. godini, a zaprimljeno 7.035 prijava na natječaje raspisane u 2017. godini. Istovremeno je pripremljeno 5 novih pravilnika, a objavljeno 6 novih te je izmijenjeno 7 postojećih pravilnika.
Novosti u Programu 2018. godine
Novosti u Programu ruralnog razvoja u 2018. godini je objavljivanje natječaja koji će korisnicima staviti na raspolaganje ukupno 3,75 milijardi kuna ili oko 500 milijuna eura. Otvaraju se natječaji koji do sada nisu bili objavljivani: 4.1.1. za ratare, 4.2.1. za uljare i mini mljekare, 6.2. pokretanje ili razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u, 10.1. pet novih tipova operacija – dodatna pomoć proizvođačima voća, grožđa i maslina, 10.2. potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi te M 16 projekti suradnje, udruživanje poljoprivrednika i znanstvene zajednice.
