Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.
Promjene u ruralnom prostoru Hrvatske
Ruralni prostor doživljava promjene tijekom dužeg razdoblja. Mnoštvo promjena spadaju u one za koje možemo sa sigurnošću reći da su „promjene na bolje“, neke promjene možemo svrstati u „promjene na lošije“, a za treću skupinu kažemo da su „uobičajena promjena kao posljedica suvremenog ekonomskog razvitka“. Najveća promjena je vidljiva kod životnog prostora kojega dijelimo na urbani i ruralni ili nepotpuno točno, ali uvriježeno na gradski i seoski.
Hrvatski ruralni prostor od devedesetih godina prošlog stoljeća bio je i jest pod utjecajem dvaju procesa i to jednog neprirodnog, tj. ratnog stradanja te drugog, povijesno nigdje neizbježnog – utjecaja ekonomskog razvoja. I jedan i drugi, jedan više i jače u kraćem vremenu, drugi postupnije i manje uočljivo, ali istodobno s lošim učincima u dužem razdoblju, doveli su do značajnih promjena u ruralnom prostoru Hrvatske. Mnoštvo je lošega iz svega proizašlo te se nalazimo na raskrižju dvaju puteva: jednog na kojem možemo stajati, gledati iza sebe i čekati da i nas neki (ne)očekivani val ponese ili drugi, kojim ne želimo krenuti nego pokušati nešto učiniti za prostor naših predaka, nas samih ali i naših potomaka. I tu polazimo od primisli da „svako zlo ponekada ima i nešto dobro ili da svaka neprilika postaje i drugima prilika“. Mnoštvo je uradaka o promjenama u ruralnom prostoru koje možemo skupiti u nekoliko tematskih skupina. I, na kraju, u svakom pogledu, i javna i polujavna vlast odluči pomoći tom posrnulom dijelu države te se danas nude sredstva i mogućnosti. Ali, nerijetko se zakasni jer veliki problem je da nema niti onih koji bi osmislili potrebno sredinama, a još manje je onih koji bi to koristili. Prostor oplemenjuju i čuvaju ljudi u zajednicama, ekonomskim i društvenim, od kojih su se kao najefikasnije pokazala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Povećava se broj gospodarstava koja proizvode samo za naturalne potrebe, jedni zbog godina, a drugi zbog nekonkurentnosti, a mala pozornost se posvećuje proizvodima i uslugama koji su nekada postojali ili zamiru. Njihovom aktivacijom bi se proizvodi i usluge očuvali od zaborava, potakao interes kupaca za ruralni prostor i povećao dohodak pučanstva seoskih/lokalnih zajednica.
Kako do zarade?
…
Pretpostavke za proizvodnju i trženje
…
Poljoprivredna proizvodnja i prerađevine s malih gospodarstava
…
Proizvodi i dohodak s gospodarstva kao dopunska djelatnost
…
Maslinovo ulje
…
Med i ostali pčelinji proizvodi
…
Konzervirano povrće
…
Proizvodi od šibe i drveta
…
Izrada glazbala
…
Hrvatska je bogata u svojoj različitosti
…
Kipari i slikari
…
Tkalci i prelci
…
Kovači
…
Kožari
…
Poplunari
…
Travari
…
Lončarstvo
…
Narodna nošnja
…
Održavanje puteva
…
Sakupljanje gljiva
…
Uspješna priča obitelji Anić s Velebita
…
Najljepše selo na svitu
…
Njihov kravlji sir nadaleko je poznat
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018
