Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Povijest stočarstva Hrvatske

Stranice u tiskanom izdanju: 65
Od ovog broja objavljivat ćemo članke o povijesti stočarstva Hrvatske, počevši od 1918. g.

Štete od posljedica 1. svj. rata rata na hrvatsko stanovništvo i gospodarstvo bile su velike, ali su brojke bile prikrivane i zatajivane, a sjećanje na poginule prepuštene njhovim obiteljima. Mnoge obitelji ostale su bez svojih očeva i sinova, osiromašene i bez skrbi i pomoći. Teško je bilo i obiteljima kojima su se vratili kao vojni invalidi, nesposobni za rad. S druge strane solunski ratnici kao pobjedici rata, doseljavali su kao kolonisti u Hrvatsku i tu su dobivali mirovine, materijalnu pomoć, povoljne kredite i zemljište (Mira Kolar- Dimitrijević, 1991). Kraljevina SHS stvorena je 1. prosinca 1918. pod vladavinom kralja Petra I. Karađorđevića. U prvoj zajedničkoj vladi za Kraljevinu SHS, od 20 ministara, 13 su bili Srbi, dva Slovenca, četiri Hrvata i jedan Musliman (Pavličević, 1994). U Kraljevini SHS bilo je nametnuto unitarističko-centralističko uređenje u kojem je Hrvatska izgubila svoj povijesni i nacionalni identitet, a hrvatsko nacionalno pitanje postalo je stalni izvor političkih kriza i sukoba u novoj državi.

Buna protiv žigosanja stoke

U jesen 1920. došlo je do uznemirenosti na selu radi odredbe vojnih vlasti da se u Hvatskoj treba žigosati sva radna stoka koja će se u slučaju mobilizacije služiti vojsci. Hrvatske seljaci su se usprotivili i nisu dali žigosati svoje konje i volove. Kad se pokušalo silom žigosati stoku, došlo je do verbalnih i fizičkih sukoba između seljaka i policijskih snaga koji su prerasli u pobunu i oružane sukobe. U tim oružanim skobima bilo je mrtvih i ranjenih ljudi (Horvat,1992). Prvi otpor pružili su seljaci 5. rujna 1920. u Velikom Grđevcu. Nakon toga se buna proširila po bjelovarskom kraju u kotarima Grubišno polje, Garešnica, Ivanjska i Čazma. U spomenutim krajevima bilo je mrtvih i puno ranjenih seljaka. Ubrzo glas o pobuni seljaka brzo se proširio po mnogim selima i većim mjestima sjeverozapadne Hrvatske. Kao reakcija na pobunu, tadašnji general vojnog zbora Vasić, namjeravao je izdati naredbu da se spale pobunjenička sela i postreljaju radikalne vođe bune. Značajnu ulogu u povlačenju ove odluke imao je ban dr. Matko Laginja koji je uvjerio Vladu u Beogradu da se odgodi odredba žigosanja stoke i bunu stavi pod kontrolu. Nakon smirivanja situacije većina pobunjenog stanovništva postale su pristaše Hrvatske pučke seljačke stranke koja je u to vrijeme zagovarala osnivanje posebne hrvatske republike.

Stanovnišvo od 1918. do 1945.

Stanovništvo spada u vrlo važne čimbenike u razmatranju bilo koje gospodarske grane jedne zemlje, a vrlo važna je i dinamika kretanja u pojedinim razobljima kako bismo mogli objektivno dijagnosticirati kretanje u stočarstvu. U spomenutom razdoblju granice današnje Republike Hrvatske su se znatno mijenjale obzirom na njezin politički i teritorijalni ustroj. Da bi se podaci mogli uspoređivati uzeta su današnja naselja i uspoređivala su se s pojedinim popisima iz prošlosti. Proračun gubitka stanovništva nakon Prvog i Drugog svjetskog rata izradio je Stipetić (2012) i prikazani su tablici 1. Ovi podaci pokazuju da je Hrvatska u Prvom svjetskom ratu izgubila 5,1 % , a u Drugom svjetskom ratu čak 9,4 % stanovništva (računajući na dio stanovništva koji je napustio Hrvatsku ). U oba rata Hrvatska je izgubila 568000 stanovnika, uz golema razaranja i ratne štete koja su imala negativni utjecaj na dinamiku gospodarskog razvoja. Kretanje broja poljoprivrednog stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika može se vidjeti u tablici broj 2 (Stipetić 2012). Broj poljoprivrednika se stalno smanjivao od 78,6 % u 1910. na 66,3 % u 1948. što je nepovoljno utjecalo na razvoj stočarstva i drugih grana poljoprivrede.

Ocijenite članak:

dr. sc. Ivan Katalinić
Završio je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završio magisterij i doktorat iz područja stočarstva. Radio je u Centru za primjenu znanosti u poljoprivredi, Poljoprivrednom centru Hrvatske, Ministarstvu poljoprivrede i bio je dugogodišnji ravnatelj Poljoprivredne savjetodavne službe.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.