Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Povijest stočarstva Hrvatske - Poljoprivredna gospodarstva između 2 svjetska rata

Stranice u tiskanom izdanju: 80
Između dva svjetska rata u Hrvatskoj prevladavaju poljoprivredna gospodarstva mješovitog tipa koja proizvode hranu, uglavnom za potrebe vlastite obitelji, ako je i bilo nešto malo viška prodalo se na sajmovima. Uglavnom su to bila mala siromašna seoska gospodarstva od 0,5-2 ha (oko 40 % ) slabo opremljena strojevima i alatima (Šoštarić-Pisačić, 1940). Prema navednoj studiji, seljaci su slabo poznavali tadašnje uređaje i strojeve, a zbog siromaštva teško im je bilo kupiti i plug.

Mnogi europski napredni seljaci, a pogotovo američki farmeri tih godina kupuju traktore i ostalu mehanizaciju za obradu tla, sjetvu, žetvu i košnju i sušenje sijena. Mnogi od njh kupovali su opremu u stajama za svu vrstu stoke, naročito je bila potražnja opreme za mužnju krava, preradu mlijeka i mesa i za pripremu stočne hrane. Modernom tehnikom europski seljaci i američki farmeri brže i kvalitetnije su proizvodili uz manju upotrebu ljudskog rada. Na taj način oni su ostvarivali veću i jeftiniju poljoprivrednu proizvodnju po jedinici proizvoda. Uskoro su njihovi stočarski proizvodi osvajali europska tržišta i rušili cijenu europskim farmerima. Šoštarić-Pisačić (1940) navodi podatak da na 2-3 seljačka gospodarstva dolazi 1 plug 1931., a mnogi koriste još stare drvene plugove. Na 423.849 gospodarstava bilo je zastupljeno 165.922 željezna i 80.044 drvena pluga. Već u to vrijeme, hrvatski seljak bio je u u odnosu na svoje strane kolege u velikom zaostatku koje nije mogao stići sve do današnjih dana. Mora se napomenuti da su carine i razni porezi na uvezenu opremu i strojeve u Kraljevini Jugoslaviji bile veće nego u drugim euroskim zemljama (dvostruko skuplji nego što je plaćao njemački seljak). Korištenje mineralnog gnojiva u biljnoj proizvodnji bilo je tek u povojima pa su se uz slabu agrotehniku i zaštitu bilja ostvarivali i mali prinosi ratarskih kultura. Kao i kod poljoprivredne mehanizacije, mineralna uvezena gnojiva bila su vrlo skupa zbog loše carinske i agrarne politike.

Agrarna prenaseljenost - skrivena nezaposlenost na selu

Agrarna prenaseljenost je pojam koji se odnosi na višak članova obitelji koji nemaju dovoljno posla na gospodarstvu za osiguranje svoje egzistencije. Kod nas je o ovoj problematici prvi pisao Rudolf Bićanić (1940) i ustvrdio na temelju proračunske analize da je u Hrvatskoj tridesetih godina 20 st. bio višak oko 1 milijun seljaka. Navedeni autor predložio je mjere suzbijanja agrarne prenaseljenosti povećanjem obradivih poljoprivrednih površina i to krčenjem šuma, zatim preoravanem zapuštenih pašnjaka, isušivanjem močvararnih površina, poboljšavanjem agrotehnike te otvaranjem javnih radova za seosko stanovništvo. Predlagao je preseljenje seoskog stanovništva u manje napučene krajeve, a zalagao se za provođenje komasacije i promjenu nasljednog imovinskog prava.

Ocijenite članak:

Napitak od dinje i jabuka
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.