Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Trend proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj

Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17
U svijetu je kukuruz (lat. Zea mays) jedna od najpoznatijih žitarica, a na području Afrike, Azije i Latinske Amerike kukuruz je osnovna kultura za prehranu stanovništva. U Hrvatskoj, kukuruz je najzastupljenija žitarica u sjetvenoj strukturi. Osim za prehranu ljudi, kao brašno ili kukuruzna krupica, primjena kukuruza vidljiva je i u industriji alkohola, tekstilnoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Sve veća primjena uočena je i u proizvodnji biogoriva-etanola, čija proizvodnja kroz godine višestruko raste, čak 19 puta u razdoblju od 32 godine u SAD-u, uz povećanje od 78 % ukupne proizvodnje kukuruza. Osim navedenog, uporaba kukuruza namijenjena je i za ishranu stoke kao klip, suho zrno ili kao silaža.

Osnovne klimatske potrebe kukuruza za rast i razvoj su od minimalno 80C, dok je u vegetaciji optimalna temperatura od 240C do 280C. Kukuruz je osjetljiv na mraz i nedostatak vode, te se pri temperaturi od -10C nadzemni dio biljke smrzava. Kukuruz najbolje uspijeva na plodnim tlima, dubokim, propusnim i rastresitim, a najbolji predusjevi kukuruza su leguminoze i strne žitarice (Savjetodavna služba).

Proizvodnja na razini svijeta i Europske unije

Svjetska proizvodnja kukuruza u 2017. godini odvijala se na oko 181 milijun hektara, a ukupna proizvodnja iznosila je oko 1,134 milijuna tona, te se bilježi povećanje proizvodnje kukuruza kroz godine s prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,46 %. Prosječan prinos u svijetu kretao se oko 5,6 t/ha.

Prema podacima FAOSTAT-a, najveći proizvođači kukuruza su SAD, Kina, Brazil i Argentina. Jedna zanimljivost vezana je uz SAD, kao zemlju najvećeg proizvođača, gdje je jedan američki farmer ostvario najveći prinos koji je iznosio 35,8 t/ha. Nastavno na proizvodnju, najveći svjetski izvoznici kukuruza su isto tako, SAD, Argentina, Brazil, te Ukrajina, dok su s druge strane najveći uvoznici Meksiko, EU, Japan, Egipat, Južna Koreja i dr.

Ako se promatra razina Europske unije, zaključuje se kako je ukupna proizvodnja žitarica u 2017. iznosila 310 milijuna tona. Od ukupno proizvedenih žitarica, najveći udio otpada na pšenicu i pir, dok je druga najzastupljenija žitarica u EU, kukuruz, te je u 2017. godini ukupan urod bio oko 64,7 milijuna tona.

Proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj

Gdje li je Hrvatska u svjetskoj proizvodnji? Prema podacima FAOSTAT-a, od 166 zemalja, najvećih proizvođača kukuruza, Hrvatska zauzima 48. mjesto. U razdoblju od 2010. do 2017. ukupno korištena poljoprivredna površina porasla je za 12 % (s 1.333.835 ha na 1.496.663 ha), a proizvodnja žitarica smanjila se za 21 % (s 584.663 ha na 461.483 ha). Smanjenje površina pod žitaricama, prate i površine pod kukuruzom. Tako je u 2016. godini bilo oko 252 tisuće ha pod kukuruzom, a 2017. godine 247 tisuća hektara. Udio kukuruza u ukupnim površinama žitarica u 2017. godini iznosio je oko 53 %, a od ukupno korištene poljoprivredne površine oko 16,5 %. Što se tiče proizvodnje kukuruza u razdoblju od 2010. do 2016. ista oscilira, s 2.068 tisuće tona u 2010. godini do najnižih 1.298 tisuća u promatranom razdoblju, te se u 2016. bilježe najveće proizvedene količine od 2.154,47 tisuća tona kukuruza. Kad se promatra kretanje priroda kukuruza u RH, prosječni prirod je smanjen sa 7 t/ha u 2010. godini na 6,3 t/ ha u 2017. godini. Isti trend smanjenja prati i kukuruz za zelenu krmu gdje je vidljiv pad s 31,8 t/ha na 30,3 t/ha. U promatranim godinama došlo je, izmjenično, do smanjenja i rasta priroda, gdje je posljedično smanjenoj proizvodnji kukuruza u RH i svijetu, bio najniži prirod kukuruza kao suhog zrna i kao zelene krme. Od ukupne domaće potrošnje kukuruza, najveći udio, veći od 92 % ukupne potrošnje, odnosi se na stočnu hranu, dok na ljudsku potrošnju otpada nešto manje od 3 %. Godišnja potrošnja kukuruza po glavi stanovnika iznosi oko 11,50 kg, a isto tako vidljiv je trend rasta ljudske potrošnje za 16,64 %. Hrvatska je kukuruzom samodostatna, te je ista u 2016. godini iznosila 128,22, a u razdoblju od 2010. do 2016. došlo je do povećanja od 21 %, ali u odnosu na 2015. godinu vidljivo je smanjenje samodostatnosti od 5,7 % u 2016. godini. U Hrvatskoj prosječna otkupna cijena kukuruza kretala se od 2015. do zaključno devetog tjedna 2019. godine u rasponu od 0,94 kn/kg do 1,03 kn/kg. Najveća maksimalna cijena prema podacima TISUPA ostvarena je u 2018. godini u visini od 1,11 kn/kg, a minimalna cijena iznosila je 0,79 kn/kg u 2015. godini. Minimalna cijena kroz godine je rasla, te u 2018. iznosila 0,96 kn/kg.

Možemo zaključiti kako proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj u 2012. godini prati svjetsku proizvodnju u kojoj je isto tako vidljiv najveći pad proizvedenih količina, a uzrok tome mogu biti kretanja na svjetskom tržištu, ali i klimatske neprilike, kao i bolesti i štetnici. Prema Zrakić i sur. (2017.) a temeljeno na prosjeku (2000/2016 godina) površina pod kukuruzom koje iznose oko 300 tisuća hektara, projekcije pokazuju kako će se do 2020. godine u Hrvatskoj površine smanjiti na oko 260 tisuća hektara, a s druge strane očekivano je povećanje proizvodnje na 2,4 milijuna tona.

Za kraj možemo napomenuti kako prema istraživanju znanstvenika s Agronomskog fakulteta (Zrakić i sur. (2017.) cijene kukuruza na svjetskom tržištu bilježe rast, a hrvatske cijene su bile ispod svjetskih cijena. Proizvodnja etanola u SAD-u kao ekspanzivni način iskorištenja kukuruza posljednjih godina, a gdje je nakon proizvodnje etanola, ostatak kukuruza moguće koristiti kao krmu za stočnu hranu jedan je od načina iskorištenja. Prateći svjetska zbivanja, moguće je kako će u budućnosti i hrvatski poljoprivrednici uvidjeti biznis u uzgoju kukuruza za potrebe etanola.

Ocijenite članak:

Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.