Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Učinkoviti dodaci za silažu

Stranice u tiskanom izdanju: 23 - 24
Započinje razdoblje spremanja travnih silaža, te se zbog različitih okolnosti tijekom pripreme, od košnje do zatvaranja silosa, često i različitih meteoroloških uvjeta, postavlja pitanje dodataka za siliranje silažne mase.

Stoga one proizvođače koji su informirani, želimo podsjetiti, a ostale detaljnije upoznati s dodacima za silažu. Oni su s vremenom tehnološki unaprijeđeni pa proizvođačima voluminozne krme ulijevaju dodatnu sigurnost u proizvodnji. Dodaci za siliranje mogu smanjiti gubitke tijekom siliranja, spriječiti kvarenje, popraviti ješnost hrane, ali ne mogu ispraviti pogreške nastale pri košnji i postupcima spremanja te lošeg zatvaranja silosa. Svaki dodatak za siliranje nije pogodan za svaku namjenu i to je potrebno znati. Zbog lošeg odabira dodataka ili zbog nestručne primjene učinak može biti suprotan od očekivanog, pa čak i štetan za silažu.

Proizvodnja kvalitetne silaže

U proizvodnji svih vrsta silaža glavni je cilj konzerviranje hranjivih tvari i njihovo čuvanje do trenutka korištenja. Kad govorimo o aerobnoj stabilnosti silaže, dva su osnovna razloga za korištenje dodataka: preventiva zagrijavanja silažne mase i gubitaka suhe tvari te sprječavanje kvarenja.

Proces fermentacije u silosu ovisi o brojnim čimbenicima koji ne mogu uvijek biti osigurani u optimalnim granicama, zbog čega postoji rizik da se u takvim situacijama dobije nekvalitetan proizvod. Da bi se to izbjeglo, u proizvodnji silaže mogu se koristiti dodaci s ciljem postizanja kontrolirane fermentacije, čime bi trebali biti umanjeni gubici u toj fazi i ostvaren prihvatljivi stupanj aerobne stabilnosti silaže tijekom skladištenja i izuzimanja.

Podjela dodataka za silažu

Silažni dodaci dijele se u određene skupine prema sastavu, načinu djelovanja i učincima. Podjele u literaturi ipak nisu generalno prihvaćene niti prema skupinama, a niti prema razvrstavanju dodataka u skupine. Svrha korištenja dodataka u proizvodnji silaže u ranijem razdoblju bila je sprječavanje aerobnog kvarenja silaže i sprječavanje tvorbe maslačne kiseline. Zbog toga je kriterij za ocjenu efikasnosti dodataka bila fermentacija, a parametri su bili pH i sadržaj mliječne, octene i maslačne kiseline te dušika. Takva orijentacija odredila je i tradicionalnu podjelu dodataka na inhibitore fermentacije (propionska, mravlja ili sumporna kiselina), stimulatore fermentacije (bakterije i enzimi) te supstrate ili izvore hranjivih tvari (melasa, urea, anhidrirani amonijak).

U svijetu se prema raznim navodima danas koristi mnoštvo dodataka (SAD ih ima na tržištu više od 150, a u EU više od 200), od čega ih je oko polovica bakterijskih inokulanata. Korištenje dodataka za silaže s godinama je postalo uobičajena praksa u mnogim zemljama s velikom proizvodnjom silaže. Dodaci hrani za životinje, strogo su regulirani na razini EU, a u pojedinim zemljama utvrđene su i dodatne sheme registracija i odobravanja sredstava koja se nude proizvođačima.

Tako primjerice, u Njemačkoj testiranje silažnih dodataka obavlja Njemački DLG, krovna europska organizacija za nezavisno testiranje i ocjenjivanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Njihove odbore, radne skupine i povjerenstva čine nezavisni stručnjaci i istraživači koji se bave mikrobiologijom, konzerviranjem hrane i hranidbom preživača. Ovaj sustav dodatke svrstava u kategorije učinkovitosti: dodaci koji poboljšavaju fermentacijski proces (1), dodaci koji poboljšavaju aerobnu stabilnost (2), dodaci koji smanjuju efluent odnosno silažne sokove (3), dodaci koji poboljšavaju hranjivu vrijednost i proizvodnost životinja (4). Oni se pak dijele u tri podskupine: na one koji poboljšavaju konzumiranje hrane (a), koji poboljšavaju probavljivost (b) te one koji prema vrsti proizvodnje (mlijeko ili meso) poboljšavaju mliječnost ili prirast (c). Posljednja kategorija su dodaci koji imaju dodatne efekte (5) unutar koje je pod kategorija dodataka sa specijalnim efektima. Oni se odnose na sprječavanje klijanja spora klostridija u silaži. Dodaci iz kategorije (1) koji poboljšavaju fermentacijski proces (poboljšivači fermentacije) testirani su za različite usjeve i sposobnosti siliranja, zahtijevaju različite pristupe u potrebama:
• dodaci za voluminozna krmiva koja se teško siliraju uglavnom zbog nedostatka vodotopivih šećera
• dodaci za voluminozna krmiva koja se teško ili srednje teško siliraju, a sadrže dovoljno vodotopivih šećera, ali nedostaje neki od drugih uvjeta za optimalnu fermentaciju
• dodaci za voluminozna krmiva koja se srednje teško ili lako siliraju sa sadržajem suhe tvari iznad 40 % koja bi mogla smanjiti efekt biološkog dodatka
• dodaci za voluminozna krmiva vrlo bogata šećerom, a radi sprjećavanja alkoholne fermentacije. Kriteriji na osnovu kojih je određena sposobnost siliranja voluminozne krme su: biljna vrsta (trave, leguminoze), sadržaj suhe tvari (stupanj prosušivanja – provenjavanja), sadržaj šećera topivih u vodi, puferni kapacitet, odnos sadržaja šećeraa topivih u vodi i pufernog kapaciteta, sadržaj nitrata i broj epifitnih (koje se nalaze na biljci) mliječno kiselinskih bakterija (Laktobacila). Konačno, silažni dodaci mogu se podijeliti i prema načinu djelovanja u skupine:
• kiseline kao što su sumporna i mravlja koje dovode do kvalitativnih promjena u mikroflori silaže
• inhibitori fermentacije (formaldehid, natrijmetabisulfit) čija je uloga da općenito suzbiju mikrofloru u silaži
• specifične antibakterijske djelotvorne tvari koje onemogućavaju rast klostridija
• fermentacijski stimulatori (melasa, mikrobne kulture, enzimi) koji potiču brzo razmnožavanje bakterija mliječne kiseline i njihovu dominantnost.
Dodaci za silaže smanjuju gubitke tijekom siliranja, sprječavaju kvarenje nakon otvaranja silosa, povećavaju hranjivost krme i dosta popravljaju ješnost silaže, no ne mogu ispraviti pogreške u skidanju usjeva ili košnji, sjeckanju, zbijanju mase te pogreške lošeg zatvaranja silaže u silosu.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.