Stranice u tiskanom izdanju: 57 – 59
Poljoprivreda je kroz povijest, gotovo u svim zemljama zapostavljena i omalovažavana, kao manje vrijedna ljudska djelatnost. Do nedavno, države EU stimulirale su proizvođača na što veću proizvodnju putem subvencija za mineralna gnojiva, pesticide, sjeme, gorivo i slično, što je dovelo do ekoloških degradacija i erozija poljoprivrednih tala. Danas direktive EU nizom propisa ograničavaju upotrebu mineralnih gnojiva i pesticida.
Ponekad, da se izgradi nešto novo treba srušiti nešto što postoji tamo od pamtivjeka. Oba procesa su teška i naporna, ali efekt nas veseli narednih godina, samo moramo mudro izabrati koju tehnologiju ćemo primijeniti. Moj cilj je educirati poljoprivrednike da se više brinu za tlo, bolje surađuju s prirodom i time povećavaju efektivnost gnojidbe.
Najbitnija je organska tvar
Već nekoliko godina radim na području agroekologije u Europi i sjevernoj Africi. Moja iskustva potvrđuju da u sustavu maksimalne suradnje poljoprivrednika i prirode najmanjim troškom postižemo najbolje ekonomske rezultate. Dva najbitnija čimbenika su količina organske materije i zraka u tlu. Svakih jedan posto humusa može skladištiti oko 250 000 litara vode koju, naravno, biljke mogu iskoristiti. Dušik je element koji čini 75 % atmosfere. Većina biljaka ne može ga apsorbirati iz zraka i skladištiti, ali leguminoze se jako dobro snalaze. Zbog toga ih treba uvrstiti u plodored ili kao zelenu gnojidbu u trajnim nasadima. Dušik koji su one „ulovile“ je u obliku koji je jako lako dostupan drugim biljkama i dozvoljava smanjenje potrošnje mineralnih dušičnih gnojiva. Vrijedi napomenuti kako istraživanja pokazuju da slijedom loše poljoprivredne prakse svake godine s jednog hektara „bježi“ 50 kg N.
…
Gujavice
…
Tablica: Rezultati francuskih analiza koristi od uzgoja mješavina za zelenu gnojidbu
…
Strojevi
…
Dopunska prihrana
…
Uloga mikorize u suvremenom uzgoju bilja
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 8/2019
