Hranidba ovaca i koza je jedan od glavnih čimbenika uspješnosti ovčarske i kozarske proizvodnje, bilo da je riječ o specijaliziranoj proizvodnji mlijeka odnosno mesa, ili pak kombiniranoj proizvodnji (mlijeko-meso ili meso-mlijeko). Naime, većina uzgajivača ovaca i koza u Hrvatskoj (a i šire) ne sastavlja obroke za svoje životinje sukladno tablicama hranidbenih potreba (npr. NRC – National Research Council Nutrient requirements for Sheep/Nacionalno vijeće za istraživanja i sl.).

Razlozi za to su višestruki: mala veličina stada, ovčarstvo i kozarstvo uglavnom je samo dodatni izvor prihoda, zatim je tu nedostatak stručnih znanja uzgajivača, uzgoj nisko produktivnih autohtonih pasmina ovaca i koza, skupa stočna hrana itd. Međutim, i u takvim situacijama postoje neke općenite preporuke koje mogu pomoći uzgajivačima pri izradi plana hranidbe svojih stada.

Prilikom sastavljanja obroka svakako treba uzeti u obzir veličinu (težinu) i tjelesnu kondiciju životinja, okolišne uvjete te hranjivu vrijednost krmiva i ostalih dodataka korištenih u hranidbi. Za ocjenu tjelesne kondicije nije dovoljna samo vizualna procjena, potreban je pregled životinja palpacijom (opipom) uzduž kralježnice i u području slabina odmah iza zadnjeg rebra (vidi skicu). U Europi se kondicija ovaca i koza ocjenjuje ocjenama od 0 do 5, a optimalna ocjena pred pripust je od 3 do 3,5. Naime, svaki uzgajivač će nakon procjene kondicije rasplodnih grla bolje znati prilagoditi obrok svojim ovcama i kozama ako mu je poznata tjelesna masa životinja i ako je dao sijeno (ili druga krmiva) na analizu sadržaja proteina, masti, ugljikohidrata i vlakana.

Primjerice, analitička ispitivanja stočne hrane mogu se obaviti u laboratoriju Odjela za kontrolu kvalitete stočne hrane (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu), u laboratoriju Zavoda za hranidbu životinja (Agronomski fakultet, Zagreb), Laboratoriju za sigurnost i kvalitetu hrane i hrane za životinje (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) i u nekim privatnim laboratorijima.

Način hranidbe i izbor dostupnih krmiva svakako trebaju biti prilagođeni uzrastu životinja (janjad/jarad, šilježice/jarice, odrasla grla), te pojedinim proizvodnim fazama životinja (suhostaj, pripust, gravidnost, laktacija). Većina uzgajivača ovaca u Hrvatskoj oslanja se na pašnjake kao najjeftiniji i najbolji izvor hrane za svoja stada tijekom vegetacijske sezone, te sijeno (rjeđe sjenažu) i krepka krmiva (kukuruz, ječam, zob, pšenica, gotove krmne smjese) u zimskom razdoblju i određenim proizvodnim fazama. Općenito, zemljopisno područje, tip tla, vrste usjeva i njihova sezonska dostupnost, raspoloživost radne snage i tržište u velikoj mjeri određuju značajke najprikladnijeg sustava hranidbe ovaca i koza.

 class=
Procjena tjelesne kondicije ovaca i koza

hranidba ovaca i koza
Ocjene tjelesne kondicije ovaca   

hranidba ovaca i koza
Ocjene tjelesne kondicije koza

Uzdržne potrebe (suhostaj, neproizvodna faza)

Prilikom hranidbe ovaca ili koza prema njihovim uzdržnim potrebama, cilj je održavati tjelesnu težinu i kondiciju životinja. Postoje neke situacije u kojima gubitak tjelesne težine može biti prihvatljiv i može se kompenzirati kasnije kad nastupe bolji hranidbeni uvjeti. Primjerice, odrasle ovce u dobroj kondiciji, netom po završetku pripusne sezone se mogu pustiti na lošije pašnjake da ih „počiste“ (da popasu preostalu travu na kraju pašne sezone). Pritom gubitak tjelesne mase gravidnih ovaca od 5% u ovoj fazi ne utječe negativno na rast i razvoj fetusa.

Uzdržne potrebe izražene kroz konzumaciju suhe tvari u postotku tjelesne mase imaju tendenciju povećanja kako se veličina životinja (težina) smanjuje. Na primjer, ovce imaju veće uzdržne potrebe od goveda, a koze pak imaju nešto veće uzdržne potrebe od ovaca. Uzdržne potrebe ovaca koje nisu gravidne, ne proizvode mlijeko i ne rastu su oko 2%, a koza 3% suhe tvari od tjelesne težine grla.

Treba naglasiti da navedene potrebe ne uključuju utjecaj klimatskih prilika ni potrebe navedenih životinja za kretanjem. Uzdržne potrebe ovaca i koza tjelesne težine 50 kg u suhostaju mogu se podmiriti pašom (brstom) ili obrokom od 1,4 do 1,8 kg kvalitetnog livadnog sijena dnevno, bez davanja žitarica te uz slobodan pristup mineralnom dodatku (mineralne cigle ili valjci za lizanje). Međutim, ako se ovce drže na oskudnim pašnjacima, energetske potrebe povećane su im čak za 30 – 40% i tada je potrebno u dnevni obrok dodati 200 – 300 g koncentratnih krmiva po grlu (najčešće je to prekrupa/cijelo zrno kukuruza, ječam, pšenica, zob ili mješavina navedenih žitarica).

Hranidba 2 do 3 tjedna prije i tijekom 2 do 4 tjedna od početka sezone pripusta

Tjelesna kondicija rasplodnih ovaca i koza izravno utječe na broj ovuliranih jajašaca. Ocjena tjelesne kondicije rasplodnih ovaca i koza pred pripust trebala bi biti u rasponu 3,0 – 3,5, a grla s ocjenom <2 treba izdvojiti iz stada i pustiti na najbolji pašnjak i primijeniti “flushing” (pojačanu, tj. dopunsku hranidbu). Krajem gravidnosti poželjan je raspon ocjena 3,5 – 4, a životinje nikad ne bi smjele imati ocjenu kondicije 1. Tjelesna kondicija nakon janjenja ne bi smjela prebrzo opadati.

Stopa ovulacije (broj ovuliranih jajašaca po plotkinji) određuje gornju granicu veličine legla. Cilj poboljšane (dopunske) hranidbe pred pripust i za vrijeme pripusta je popraviti tjelesnu kondiciju ženskih grla kroz povećanje njihove tjelesne težine. To je najlakše postići boljom hranidbom čime se postiže veća stopa ovulacije, što obično rezultira većim brojem legala s dvoje ili više janjadi/jaradi. Nakon što ostanu gravidne, dopunska hranidba ovaca i koza u sljedeća 2 do 4 tjedna može pozitivno utjecati na preživljavanje embrija. Treba naglasiti da ovce koje već imaju dobru kondiciju (ocjena >3) obično ne reagiraju na poboljšanu hranidbu pred pripust. To znači da dopunska hranidba ne iskazuje svoj pozitivan učinak u debelih ovaca! S druge strane, dopunskom hranidbom pred pripust se postiže značajniji učinak u starijih ovaca nego u šilježica.

Primjeri dnevnog obroka za ovce i koze pred pripust:

a) paša po volji, uz uvjet da je kvaliteta pašnjaka zadovoljavajuća i da nema leguminoza;

b) 1,2 – 1,8 kg livadnog sijena + 250 do 500 g kukuruza ili ječma po grlu.

Prve 2 trećine gravidnosti (prvih 15 tjedana)

Tijekom ove faze gravidnosti, cilj nam je održati tjelesnu kondiciju odraslih (zrelih) ženskih grla i povećati kondiciju mladih grla (šilježica i jarica). Pritom su hranidbene potrebe ovaca i koza neznatno veće od uzdržnih. Ponekad mogu biti korištena manje kvalitetna krmiva, ali mlade plotkinje treba hraniti odvojeno od odraslih grla.

Primjer dnevnog obroka za ovce i koze u prve 2/3 gravidnosti:

• paša po volji ili 1,2 – 1,8 kg livadnog sijena

• hranidba zrnom (žitaricama) nije potrebna osim ako su gore navedena krmiva izrazito loša ili su životinje loše kondicije

• slobodan pristup mineralnom dodatku

• 4 – 8 litara svježe, čiste vode

hranidba ovaca i koza
Dohrana malih kozlića

Posljednja trećina gravidnosti (posljednjih 6 tjedana)

Kasna faza gravidnosti vjerojatno je najkritičnije razdoblje u hranidbi ovaca i koza. U ovoj fazi one dobivaju na tjelesnoj težini, a istovremeno se odvija 70% rasta fetusa. Vime se također razvija te je neophodna pravilna hranidba ovaca i koza kako bi se izbjegla graviditetna toksemija (ketoza) i mliječna groznica (niska razina kalcija u krvi). Hranidba ovaca i koza u ovoj fazi gravidnosti izrazito utječe na porodnu težinu janjadi i janjadi.

Naime, smrtnost je jednako visoka u janjadi/jaradi male kao i onih velike porodne težine. Također, pojavnost distocije (poteškoća pri porodu) povećana je kad su fetusi preveliki u odnosu na porođajni kanal gravidnih ovaca i koza. Tjelesna kondicija gravidnih ženki isto je bitna kako bi porod protekao bez poteškoća, stoga nam je cilj da ocjena kondicije pred porod bude od 3,0 do 3,5. Mlade ovce i koze koje očekuju svoja prva legla trebalo bi držati i hraniti odvojeno od odraslih grla jer osim što su gravidne, one još rastu i stoga imaju povećane hranidbene potrebe. Usto često teško dolaze do hranidbenog prostora prilikom kompeticije s odraslim ženkama.

Primjer dnevnog obroka za ovce i koze u posljednjoj fazi gravidnosti:

• 1,8 – 2,2 kg livadnog ili miješanog sijena (djetelinsko travne smjese) +

• 250 – 500 g krepkih krmiva

• 650 – 800 g krepkih krmiva dnevno, ako je očekivana stopa janjenja/jarenja    viša od 200% (brojnost potomstva u odnosu na broj ojanjenih/ojarenih ženki u      postotku), ili

• 450 g krepkih krmiva za svaki fetus u maternici ovce

• 450 g smjese s 16% proteina ako je voluminozni dio obroka loše kvalitete (za koze mesnih pasmina)

• 4 – 8 litara svježe, čiste vode

hranidba ovaca i koza