width=Tijesto:
– 4 jaja
– 10 dag šećera
– 12 dag glatkog brašna
– 6 dag Lino lade nougat

Nadjev:
– 35 dag višanja iz kompota
– 1 puding od vanilije
– 3 žlice šećera
– 3 banane
– limunov sok

Krema:
– 2,5 dcl jogurta
– 2,5 dcl kiselog vrhnja
– 14 dag šećera u prahu
– 1 vanilin šećer
– 7 listića želatine (ili 1,25 mljevene)
– 1 dcl likera Batida de coco ili nekog drugog likera od kokosa
– 2,5 dcl vrhnja za šlag

Priprema tijesta: Cijela jaja miksati sa šećerom, pa dodati Lino ladu. Postupno ručno umiješati brašno. Peći u kalupu 20 x 30 cm oko 15 minuta na 180 °C. Ohlađen biskvit prerezati na pola. Svaku polovicu natopiti mlijekom i likerom.

Priprema nadjeva: Ocijediti višnje od soka. U sok dodati vode da bude ½ l tekućine, pa u nju ukuhati puding sa šećerom. U kuhano dodati ocijeđene višnje. Vrući nadjev staviti preko prvog biskvita. Na ohlađeno narezati kolutiće banana i poprskati limunovim sokom da banane ne potamne.

Priprema kreme: Izmiksati jogurt, kiselo vrhnje, šećer u prahu i vanilin šećer. Želatinu otopiti prema uputi na vrećici, pa umiješati u smjesu jogurta, vrhnja i šećera. Dodati liker i na kraju čvrsto tučeno vrhnje za šlag. Na banane staviti pola kreme, pa na kremu drugi biskvit, na njega opet banane, pa ostatak kreme. Dobro ohladiti.

Recept iz knjige „Premium kolači – deserti i slastice“

Prethodni članakRolada s kremom od lješnjaka
Sljedeći članakBiskupski kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.