Lincerska srca. Pred vama je recept za keksiće kojima nitko neće moći odoljeti. Spoj prhkog tijesta i džema ili želea čine spoj za neodoljivu poslasticu.

Tijesto:
30 dag brašna
15 dag šećera u prahu
1 vanilin šećer
1 prstohvat soli
20 dag maslaca
3 žumanjka

Posebno:
brašno za radnu površinu
2 žlice sjeckanih badema
10 dag želea od malina
aluminijska ili plastična folija
papir za pečenje

Postupak:

Brašno, 12 dag šećera u prahu, vanilin šećer, sol, maslac i 2 žumanjka stavite u odgovarajuću zdjelu i umijesite glatko tijesto. Zamotajte u foliju i ostavite 1 sat na hladnom.

Pećnicu zagrijte na 200 °C.

Tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj površini na debljinu 3 mm.


Iz tijesta izrežite srca, pa iz polovice tih srca izrežite manja srca da dobijete isti broj gornjih dijelova. Te gornje dijelove premažite preostalim žumanjkom i posipajte sjeckanim bademima.


Na lim položite papir, na njega poslažite srca i gornje dijelove i pecite oko 10 minuta. Još topla srca premažite želeom od malina; pokrijte okvirićima.

 

Recept iz knjige: Kolači – čarolija užitka

Prethodni članakNapoleon kocke
Sljedeći članakObavijest o sakupljanju praznog ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.