Mamma mia. Predivan spoj pahuljastog biskvita od bjelanjaka i lješnjaka te bogate kreme s lješnjacima koji će oduševiti sve ljubitelje tog orašastog ploda.

 width=Tijesto (x 2):
4 bjelanjaka
12 dag šećera
15 dag mljevenih lješnjaka

Krema:
2 pudinga od čokolade
6 – 7 dcl mlijeka
6 svježih žumanjaka
10 žlica šećera
1 margarin
7 dag lješnjaka za posipanje

Priprema tijesta: Miksati bjelanjke u čvrst snijeg, postupno dodajući šećer. Lagano umiješati lješnjake pa izliti u lim obložen papirom za pečenje. Peći oko 15 – 20 minuta na 180 °C dok malo ne posmeđi. Isti postupak još jednom ponoviti.

Priprema kreme: Skuhati pudinge u mlijeku prema uputi na vrećici. Hladiti uz miješanje da se ne napravi korica. U međuvremenu pjenasto izmiksati žumanjke, preostali šećer i omekšali margarin. Kad su obje smjese iste temperature, sjediniti. Svaku koru namazati kremom, a na kraju posuti sjeckanim lješnjacima. Staviti u hladnjak preko noći.

Savjet: Ukoliko ne želite sirove žumanjke u kremi, možete ih skuhati na pari sa šećerom, pa dodati u puding.

Recept iz knjige Moji najbolji kolači 2

Prethodni članakUskršnji vjenčić
Sljedeći članakZagrebački polumjeseci
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.