width=

Mlijeko od oraha (mjera je čaša od 2 dcl):
– 5 čaša oraha
– 7,5 čaša vode
– 5 žlica meda
– prstohvat soli

Tijesto:
– 1 jaje
– 1 čaša šećera
– 1 čaša oraha iz mlijeka
– 1 čaša mlijeka od oraha
– 1 čaša glatkog brašna
– ½ praška za pecivo
– ½ čaše ulja

Krema:
– 2 pudinga od vanilije
– 3 žlice šećera
– 3 i ½ čaše mlijeka od oraha
– 20 dag maslaca
– 1 dcl vrhnja za šlag

Za ukras:
– 1 dcl vrhnja za šlag
– ½ čaše rezanih oraha

Priprema mlijeka: Polovice oraha staviti u posudu s vodom i ostaviti oko 6 sati, pa ocijediti. U blender staviti orahe, čistu vodu, med i sol, te dobro izblendirati. Procijediti kroz gazu ili gusto cjedilo da se dobije orahovo mlijeko. Ostatak mljevenih oraha sačuvati za biskvit.

Priprema tijesta: Miksati jaje i šećer te dodati ostatak oraha koji se dobiju nakon cijeđenja, orahovo mlijeko, brašno i prašak za pecivo, te ulje. Izliti u namaštene kalupe za tortice ili kalup obložen papirom za pečenje veličine 25 x 20 cm. Peći oko 30 minuta na 180 °C.

Priprema kreme: Skuhati puding s šećerom na orahovom mlijeku. Po površini pudinga staviti plastičnu foliju i ostaviti da se ohladi. Dodati izrađeni maslac sobne temperature. Miksati vrhnje za šlag, pa ga ručno umiješati u kremu.

Ukrašavanje: Ukrasiti tučenim vrhnjem za šlag, posipati rezanim orasima i ohladiti.

Recept iz knjige Premium kolači – deserti i slastice

Prethodni članakTko organizira tečajeve za poljoprivrednike?
Sljedeći članakZebra
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.