Tijesto (za oko 14 cupcakesa):

  • 21 dag oštrog brašna
  • ½ žličice praška za pecivo
  • ¼ žličice sode bikarbone
  • ½ žličice soli
  • 11,5 dag maslaca
  • 15 dag šećera
  • 1 jaje
  • 6 dag jogurta
  • 1,8 dcl mlijeka
  • 2 žličice arome vanilije
  • limunova korica
  • 1 čaša borovnica

Krema:

  • 30 dag krem sira
  • 6 dag maslaca
  • 15 dag šećera u prahu
  • 1 žličica arome vanilije

Priprema tijesta:

Pomiješati brašno, prašak za pecivo, sodu i sol. Miksati otopljeni maslac i šećer. Dodati jaje, jogurt, mlijeko, vaniliju i limunovu koricu. Polako sjediniti mokre i suhe sastojke. Ručno umiješati borovnice. Napuniti kalupe za muffine s ¾ smjese i staviti peći na 175 °C, 20 minuta.

Priprema kreme:

Miksati krem sir i maslac oko 2 minute. Dodati šećer i miksati još 2 minute. Dodati vaniliju i koju žlicu mlijeka ako je gusto, a krem sira ako je rijetko. Ukrasiti ohlađene cupcakese kremom pomoću slastičarske vrećice. Na vrh staviti borovnice.

 

Recept iz knjige „Premium kolači – deserti i slastice“

Prethodni članakObjavljen natječaj za Podmjeru 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
Sljedeći članakHrvatska poljoprivreda nakon 2020. – poljoprivrednici uključite se u izradu strategije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.