Raspucanci. Prekrasni mali okrugli raspucani keksići bogatog okusa čokolade, hrskavi izvana, a iznutra divno mekani bez kojih nema božićnog ugođaja.

 width=Sastojci:
– 5 dag maslaca
– 22 dag čokolade za kuhanje
– 2 jaja
– 10 dag šećera
– 2 vanilin šećera
– 21 dag oštrog brašna
– ½ praška za pecivo
– 5 dag šećera u prahu (za valjanje kuglica)

Priprema: Maslac i čokoladu miješati na pari da se otopi. U zdjeli miksati jaja, šećer i vanilin šećer u pjenastu smjesu. Dodati otopljenu čokoladu, a zatim i postupno brašno pomiješano s praškom za pecivo. Smjesu omotati plastičnom folijom i staviti u hladnjak na 2 sata. Od smjese oblikovati rukama kuglice veličine oraha i svaku dobro uvaljati u šećer u prahu. Slagati u lim, na papir za pečenje i ostaviti razmak između svake kuglice, da se ne slijepe prilikom pečenja. Peći na 170 °C, 8 minuta. Ohladiti prije micanja.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Prethodni članakMalina na oblaku
Sljedeći članakKućni prijatelji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.