width=-16 cannellona
– 2 žlice naribanog sira parmezana

Za nadjev:
– 80 g mladog luka (bijeli dio)
– 400 g mljevenog mesa
– 3-4 žlice ulja
– 2 žličice Vegete
– 40 g naribanog sira parmezana
– 40 g naribanog sira grojera
– 200 ml vrhnja za kuhanje
– 50 ml vina
– 1 žlica narezanog vlasca

Za umak od rajčice:
– 400 ml pasirane rajčice
– 250 ml vode
– 1 žličica Vegete
– 1 čili papričica
– 2 žličice šećera

Na ulju kratko propržite mladi luk narezan na kolutiće. Dodajte mljeveno meso, Vegetu, pa pirjajte podlijevajući vodom oko 20 minuta. Nakon toga dodajte vrhnje, vino, naribane sireve i narezani vlasac. Sve zajedno kratko prokuhajte, malo ohladite i ovim nadjevom nadjenite cannellone. Cannellone položite u uljem namazanu vatrostalnu posudu i prelijte umakom od rajčice, a pripremite ga na sljedeći način: pasiranu rajčicu pomiješajte s vodom, dodajte Vegetu, narezanu čili papričicu i šećer. Kratko prokuhajte i prelijte preko cannellona, pospite naribanim sirom, pokrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici zagrijanoj na 210°C oko 20 minuta. Pred kraj pečenja foliju maknite, a cannellone još kratko zapecite.

Prethodni članakRižoto od janjeće pisanice
Sljedeći članakTrokuti od kokosa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.