Pripremite:

  • • 30 dag junetine ili govedine
    • 30 dag svinjetine
    • 10 dag špeka
    • 2 glavice crvenog luka
  • 2 krumpira
    • crvena i žuta svježa paprika
    • 15 dag svježe rajčice
    • 2 češnja češnjaka
    • slatke paprike
    • sol
    • papar
    • oštro brašno
    • 0,20 dcl goveđeg temeljca

Priprema:

Špek narezan na kockice propirjajte s narezanim crvenim lukom. Kad malo omekšaju, dodajte očišćene i oprane paprike rezane isto na kockice, a uz to dodajte i na sitno rezan češnjak.

Zatim stavite meso, narezano na kocke i pirjajte.

Očistite rajčice i krumpir pa narežite na kockice i stavite u posudu s mesom. Kada se meso propirjalo, pospite slatkom mljevenom paprikom (može i malo ljute),pa dodajte goveđi temeljac, začinite solju i paprom, te pustite da se meso kuha.

Isprobavajte kada je meso mekano i smjesa zgusnuta.

Ako vam se smjesa nije dovoljno zgusnula možete dodati malo brašna.

 

Prethodni članakTalijanski sendvič
Sljedeći članakŠufnudle u umaku od gljiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.