Sastojci za biskvit:

– 6 dag mljevenog lješnjaka
– 6 dag maslaca
– 4 jaja
– 10 dag šećera
– 8 dag brašna
– 3 dag škroba
– 8 polovina marelica iz čaše
– 16 cijelih lješnjaka
– listići matičnjaka

Sastojci za kremu:
– 4 lista želatine
– 5 dag mljevenih lješnjaka
– 200 ml mlijeka
– 4 žumanjka
– 6 dag šećera
– 2 cl brandyja
– 25 dag vrhnja

Sastojci za preljev:
– 4 lista želatine
– 100 ml soka od marelice
– 5 dag džema od marelice
– 5 dag šećera

Priprema biskvita:

Lješnjake prepecite u tavi, za tijesto rastopite maslac. Pomiješajte žumanjke s 1/3 šećera, dodajte lješnjake i maslac. Bjelanjke istucite s ostatkom šećera i dodajte prvotnoj smjesi. Dodajte brašno i škrob i dobro promiješajte. Smjesu napunite u namašćen kalup i stegnite obručem za torte. Pecite 15 minuta na 170ºC. Ostavite da se hladi.

Priprema za kremu:

Stavite želatinu u vodu da omekša, lješnjake prepecite. Mlijeko ugrijte i lagano dodajte lješnjake. Pomiješajte žumanjke i šećer i dodajte mlijeku i lješnjacima. Miješajte dok ne dobijete gustu smjesu (ne smije prokuhati). Nakon toga skinite s vatre i dodajte želatinu i brandy uz miješanje. Istucite vrhnje i umiješajte u kremu.

Zatim s biskvita skinite obruč i prepolovite ga. Premažite ga polovicom kreme i preklopite. Ostatak kreme nanesite na vrh biskvita, dobro razmažite, te zatim tortu stavite na barem 2 sata u hladnjak.

Priprema za preljev:

U međuvremenu rastopite želatinu za preljev. Prokuhajte sok od marelice, džem i šećer. Dodajte želatinu uz miješanje i ostavite smjesu da se hladi. Nanesite preljev na tortu i vratite barem još sat vremena u hladnjak.

Prije posluživanja ukrasite tortu cijelim lješnjacima, polovicama marelica i listićima matičnjaka.

Prethodni članakHrvatski model poticaja u sklopu ZPP -a
Sljedeći članakDonesen pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.