Podloga:
– Svijetla biskvitna podloga za tortu – tri sloja, Ø 26 cm
– 2 žlice ruma

Krema:
– 20 dag nugata ili eurokrema od lješnjaka
– 4 listića želatine
– 2 žlice šećera
– 6 dl slatkog vrhnja
– 1 vanilin šećer
– malo mljevenog cimeta
– 1 kremfiks

Čokoladna glazura:
– 30 dag čokolade za kuhanje
– 2 dl slatkog vrhnja

šećerna glazura:
– 1 velika žlica šećera u prahu
– par kapi limunovog soka

Ukrašavanje:
– 10 dag lješnjaka

Priprema kreme: Želatinu namočite u hladnu vodu da nabubri. Nugat ili eurokrem stavite u zdjelu i omekšajte ga na pari. Čvrsto istucite slatko vrhnje, dodajte omekšani nugat, vanilin šećer i cimet. Želatinu iscijedite i zagrijavajte na niskoj vatri da se otopi (ne smije zakuhati) i dodajte u kremu.

Postupak: Slojeve biskvita filajte neizmjenice sa kremom. Tortu ostavite u hladioniku da se stegne, te ju nakon toga prelijte čokoladnom glazurom.

Priprema čokoladne glazure: Čokoladu nasjeckajte i otopite na pari. Slatko vrhnje zakipite, pa ga dodajte otopljenoj čokoladi. Sve zajedno maknite sa vatre i miješajte dok ne dobijete glatku masu.

Priprema šećerne glazure: šećer u prahu miješajte sa par kapi limuna da dobijete gustu tekuću smjesu.

Postupak: Tortu izvadite iz hladionika, ostavite malo na sobnoj temperaturi i prelite ju čokoladnom glazurom. Bijelu glazuru stavite u vrećicu za ukrašavanje koju ste sami napravili, odrežite vrh vrećice te iscrtavajte krugove od manjeg prema većem preko cijele glazirane površine torte koja mora biti još mekana. Nožem ili čačkalicom vucite crte od sredine torte prema rubu i to svaki puta u suprotnom smjeru kako bi dobili šare na torti.

Ukrašavanje: Gornju površinu torte ukrasite prženim lješnjacima, a usitnjene lješnjake utisnite oko ruba torte.

 

Recept iz knjige Torte bez pećnice

Prethodni članakJesenske fritule
Sljedeći članakKiflice od kestena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.