width=– 1 i 1/2 šalice kristal šećera
– 3 žlice kukuruznog škroba
– 3 žlice brašna
– prstohvat soli
– 1 i 1/2 šalice tople vode
– 3 žumanjka, lagano istučena
– 2 žlice maslaca
– 1 žličica sitno naribane limunove kore
– 1/3 šalice svježeg soka od limuna
– 1 tijesta za pitu, promjer 23 cm
– 3 bjelanjka
– 1 žlicica limunova soka, izborno
– 6 žlica kristal šećera

U lonac za pirjanje, pomiješajte 1 i 1/2 šalicu šećera, kukuruzni škrob, brašno i sol. Postupno dodajte vruću vodu. Stavite na srednje jaku vatru dok ne zakuha, stalno miješajući. Smanjite temperaturu i nastavite kuhati, miješajući, još 8 minuta. Umiješajte oko 1/3 šalice vruće smjese u žumanjke koje ste prethodno lagano istukli, a zatim sve vratite vrućoj smjesi u lonac. Pustite da zakuha, stalno miješajući, i kuhajte još 4 minute. Dodajte maslac i koricu limuna. Polako umiješajte 1/3 šalice soka od limuna. Ulijte u kalup u kojeg cete prije toga razvuci tijesto za pite. Istucite bjelanjke s 1 žlicom soka od limuna. Postupno dodaite šećer dok ne dobijete gustu smjesu. Smjesu prelijte preko torte i pecite sve zajedno na 180º, dok torta ne poprimi zlatno sme đu boju (c. 12 do 15 minuta). Stavite u frižider da se ohladi.

Prethodni članakJanjetina u ljutom crvenom umaku s kus kusom
Sljedeći članakVoćne košarice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.