Brojni slastičari i ljubitelji slastica družit će se na ovogodišnjem internacionalnom kongresu slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva Interslast, 17. listopada 2023. u hotelu Well u Termama Tuhelj, te kušati više 200 vrsta kolača i slastica iz Hrvatske Slovenije, Europe i svijeta. Među njima su i kolači koje će spravljati slastičari iz Izraela, Armenije, Brazila, Australije i Italije. Visoki pokrovitelj je Krapinsko – zagorska županija a partner Vlada Republike Slovenije.

Ovogodišnji 12. međunarodni kongres slastičarstva, sladoledarstva i slastičarstva „Interslast“ održat će se 17. listopada 2022. u Termama Tuhelj u hotelu „Well****“. Visoki pokrovitelj Interslasta je Krapinsko – zagorska županija i župan Željko Kolar, Turistička zajednica Krapinsko – zagorske županije i Obrtnička komora Krapinsko – zagorske županije. Stručni pokrovitelj je HKS, Hrvatski kuharski savez i Udruga slastičara Hrvatske. Glavni sponzor je Dukat d.d. Zagreb suorganizator Podravka d.d., a sponzori MIP Mlin pekare Sisak d.o.o., Kogutex d.o.o. Konjščina i Unigrà S.r.l. Italija te njezina tvrtka Master Martini. Inozemni pokrovitelj je Taste of Peace iz Izraela. Organizator je Novinsko poduzeće Robinson iz Zagreba.

SUDJELOVANJE POZNATIH SVJETSKIH, SLASTIČARSKIH IMENA

-Neobično nam je drago što smo već 10 godina s organizacijom Interslasta u Krapinsko – zagorskoj županiji, gdje smo izvrsno primljeni! – ističe Stjepan Odobašić, direktor Novinskog poduzeća Robinson. Tuhelj je već 10 godina u to vrijeme „najslađe mjesto“ u cijeloj regiji te je postao jedno od središta regionalnog slastičarstva. Prošle godine nazočilo mu je 320 sudionika, a ove godine očekujemo još više. Sudionici dolaze s područja Alpe Adria što kongresu daje internacionalni značaj, a brojni inozemni slastičari dolaze iz raznih zemalja svijeta što mu daje dodatni značaj. Ove godine će gostovati slastičari iz Armenije, Izraela, Australije, Slovenije, Brazila i Italije, koji će sudionike upoznati s raznim izvornim slasticama njihovih zemalja, što će biti neposredna edukacija, posebice zbog toga će se svi proizvodi moći degustirati. Poseban događaj ovog eventa bit će dolazak šestoro armenskih, profesionalnih slastičarki koje će imati radionicu izrade cvijeća od šećera. Dio njih je osvojio prošle godine prva mjesta na svjetskom sajmu slastičarstva Expo Gast u Luxembourgu čime su dokazale da su u samom svjetskom vrhu Pastry arta.

SLOVENIJA – ZEMLJA PARTNER

Ove će godine zemlja partner biti Slovenija, a nazočit će Veleposlanik Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj Nj. E. E. Gašper Dovžan. Slovensko Veleposlanstvo u Hrvatsku dovodi Turističku organizaciju Slovenije, koja će predstaviti slovenske turističke destinacije. U stručnom programu predstavit će se nekoliko najistaknutijih slovenskih slastičara koji će imati svoje radionice.

Zahvaljujući slovenskom Veleposlanstvu organizator s posebnim zadovoljstvom ističe sudjelovanje eminentne slastičarske tvrtke Conditus d.o.o. iz Bleda i njezine ekipe na čelu s direktoricom Emom Pogačar, koja će predstaviti zaštićene, bledske kremšnite i omogućiti njihovu degustaciju za sve sudionike kongresa. Slovenija će predstaviti i ponuditi na degustaciju ljubljanskih štruklja, poseban slovenski kolač. S posebnim zanimanjem očekuje se predstavljanje i degustacije prekmurske gibanice zaštićene u Europi. Za to će se pobrinuti članovi Društva za promocijo prekmurskih dobrot iz Murske Sobote. Slovenska tvrtka Aroma Gelato experience će tijekom cijelog kongresa posjetiteljima dati na degustaciju nekoliko vrsta svojih vrhunskih sladoleda, gelata.

Slovenska potica je slovenska posebnost, zaštićena u EU pa će sudionici moći kušati pehtranovu potico ili kako je u Sloveniji nazivaju “pehtranka”. To je najprepoznatljivija slovenska potica, koja je posebna i izuzetna upravo zbog svog glavnog sastojka – estragona. Pehtranova potica jedno je od najpopularnijih klasičnih tradicijskih slovenskih blagdanskih jela. To je ukusna potica s nadjevom od estragona, vrhnjem, jajima i šećerom.

Sarkis Yacoubian predsjednik Taste of Peace iz Tel Aviva, Izrael,  dovodi nam šesteročlanu armensku ekipu koja će pokazati izradu cvijeća od šećera. Ekipa se sastoji od eminentnih armenskih slastičara; Meri Ghazaryan, Svetlana Igityan, Liana Mkrtchyan, Anna Yangoyan, Ida Ovsepyan i Lili Nikoloyan. Uz njih će radionice imati Snježana Bošnjak iz Melbourna iz Australije i Heitor Cassimiro izSão Paula u Brazilu.     

Stručnu razinu obogatit će hrvatski i slovenski predavači iz Instituta za nutricionizam Ljubljana, Izobraževalnega centra IC Piramida Maribor, Agronomskog fakulteta Zagreb. Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Zagreb, Farmaceutskog fakulteta Zagreb i drugi.

IZVORNI KOLAČI HRVATSKIH ŽUPANIJA

Program se sastoji od predavanja renomiranih slastičarskih stručnjaka, stručnih radionica (work shops), natjecanja učenika, slastičara područja Alpe Adria i zemalja ex YU (Artslast 2023.), natjecanja seniora, profesionalnih slastičara i slastičara hobista (Pastry Queen), prezentacije domaćih proizvoda na posebnim promotivnim štandovima

Natječe se u 3 kategorije:

1. Orehnjača – potica

2. slastičarske breskvice

3. makaronsi/makaroni

Stručni žiri predvodi Miroslav Dolovčak, predsjednik ocjenjivačke sekcije HKS Kuharskog saveza Hrvatske, a među ocjenjivačima su najpoznatija hrvatska slastičarska imena; Dragica Lukin, Stjepan Vincek, Branko Ognjenović, Sandra Jadek, Štefica Gulija, Branko Čukelj, Ivan Borovac, Dražen Đurišević, i Zlatko Sedlanić.

Natjecatelji po kategorijama dobivaju medalje i nagrade.

Do sada je prijavljeno veliki broj natjecateljskih, seniorskih i juniorskih ekipa iz Hrvatske, a samo iz Slovenije dolazi gotovo 30 ekipa iz 6 slovenskih srednjih strukovnih škola (Ljubljana, Maribor, Novo Mesto i Šentjur, Ajdovščina).

U predstavljanju izvornih kolača sudjeluje 20.-tak Udruga žena i društava za promicanje slastičarske baštine iz Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Virovitičko-podravske, Varaždinske i Zagrebačke županije.

IZVORNI KOLAČI

Neki od kolača i slastice imat će svoju prvu premijeru na Interslastu. Uz sve druge kolače Udruge će predstaviti po jedan originalni i izvorni kolač iz svojeg područja. Nabrojimo neke od njih. Udruga Kostelskih žena iz Kostela – Pregrada predstavit će pehtrinu gibanicu, Udruga žena Vrtnjakovec – Krapinske toplice zagorsku pogaču, Udruga žena Vinica Koprivnica kolač osinje gnijezdo, Društvo žena Virje podravsku mazanicu, Udruga žena općine Vidovec vidovečki gibanik, Udruga žena Pušlek lepoglavski, Lepoglava mlinčani kolač, Udruga Maruša, Maruševec hajdine sirne štruklje, Udruga žena Koprivnički bregi bregofsku pitu, Udruga žena Delovi kašnjake, Udruga žena Novigrada Podravskog novigradsku pogaču, Udruga žena „Gorično srce“ Kunovec Breg štruklje s koprivom i Udruga žena Preslica Sračinec zdigani krumpirovi štrukli s koščicama od tikve.

Prethodni članakPrihod hrvatskih mljekara u odnosu na prosječni prihod EU mljekara u istom razdoblju
Sljedeći članakSabatina 2023. u Dubrovniku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.