Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

POVRĆARSTVO/CVJEĆARSTVO

<< 1 2 3 4 5 >>
Prilog broja: Podizanje i opremanje zaštićenih prostora
Za pravilan rast i razvoj biljaka u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati kvalitetnu kontrolu optimalnih uvjeta. Svjetlo, temperatura, relativna vlaga zraka, koncentracija CO2, utjecaj vjetra, kiše i sunčeve radijacije, samo su neki od čimbenika koji se moraju optimizirati u staklenicima i plastenicima. Nove tehnologije prikupljanja informacija, njihovo procesuiranje i upravljanje u cilju regulacije traženih uvjeta, povećavaju učinkovitost proizvodnje povrća. Primjena najsuvremenijih tehnoloških dostignuća povećava točnost regulacije i uspostave željenih uvjeta u zaštićenim prostorima.
Pročitaj više...
Krumpir obojanog mesa
Krumpir obojenog mesa (mekote) gotovo je nepoznat, možemo ga naći u nekim supermarketima kao „egzotično“ povrće i prava je šteta da nam nije poznato koliko je to nutricionistički i zdravstveno vrlo vrijedna namirnica, koja kulinarski i dekorativno pruža neslućene kreativne mogućnosti. To nije nikakva GMO kreacija, već su to nove sorte dobivene klasičnim križanjem izvornih materijala iz Anda, pradomovine krumpira, gdje seljaci i danas uzgajaju, jedu i trže te stare sorte nađene u prirodi, kao i nove nastale njihovim međusobnim križanjem.
Pročitaj više...
Imate li voluharice i krtice u vrtu?
Poljska voluharica i vodena voluharica su najčešće vrste štetnih voluharica u polju i voćnjaku kod nas. Žive u kolonijama do 300 članova i brzo se razmnožavaju. Kao i voluharice i krtice su sisavci, a značajno je što su samotnjaci i agresivni na druge krtice.
Pročitaj više...
Sakupljanje i čuvanje sjemena
Visokokvalitetno sjeme je preduvjet uspješne biljne proizvodnje. Ono se sastoji od sjemene ljuske, klice i rezervnog hranjivog staničja (endosperma). Sjeme je potrebno nakon žetve, berbe ili sakupljanja očisti od nečistoća, sjemena drugog bilja i korova, te je potrebno izdvojiti sjeme lošije kvalitete.
Pročitaj više...
Zašto povrćari nedovoljno osiguravaju svoju proizvodnju?
Da je tema osiguranja u povrćarskoj proizvodnji vrlo aktualna, ali i za mnoge proizvođače bolna, potvrđuje u razgovoru za Gospodarski list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), koji je i sam korisnik osiguranja.
Pročitaj više...
Biljke za kisela tla (2)
Izbor biljaka koje se mogu uzgajati na kiselim tlima prilično je velik, a navest ćemo tek neke, najčešće uzgajane.
Pročitaj više...
Postoji li mogućnost povećanja proizvodnje kupusa u Hrvatskoj?
Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.
Pročitaj više...
Iskustva mladog poljoprivrednika: Kako sam krenuo u uzgoj češnjaka?
Uzgojem povrća može se baviti gotovo svatko. Uz dovoljno volje i uloženog truda, skromna proizvodnja za vlastite potrebe može se pretvoriti i u ozbiljniju proizvodnju, kojom se može pristojno i zaraditi. Jadranko Kovačec krenuo je u proizvodnju češnjaka, po njegovim riječima, da proba nešto novo. Na svom OPG-u u Igrišću koje se nalazi između Zaboka i Zaprešića u Zagrebačkoj županiji, gdje sadi češnjak, a često i drugo sezonsko povrće u malim količinama, ali prirodnim putem, uložio je u prvu proizvodnju češnjaka 40 kuna.
Pročitaj više...
Kupusna muha – najznačajniji štetnik kupusnjača
Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.
Pročitaj više...
Prilog broja: Permakultura – povratak prirodi
Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.
Pročitaj više...
VUPIK – lider u poljoprivrednoj proizvodnji
Kad se govori o poljoprivrednoj proizvodnji u Slavoniji, ali i šire, ne može se nikako zaobići VUPIK, dioničko društvo sa sjedištem u Vukovaru, koje se poljoprivrednom proizvodnjom bavi više od 50 godina, a značajan dio njihove proizvodnje, između ostalog je i proizvodnja povrća. Stoga je VUPIK odlučio kao partner podržati „Hrvatsko povrće“ - 2. stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati u Svetom Martinu na Muri od 30.studenog do 2.prosinca ove godine.
Pročitaj više...
Zeleni hit predstavio hit sorte zelene salate za 2016.
Na pokusnim poljima tvrtke Agrosan d.o.o. iz Novog Čiča, tvrtka Zeleni hit predstavila je pored standardnih sorata salate i veliki broj najnovijih sorata nizozemske sjemenske kuće Enza Zaden.
Pročitaj više...
Potrebe plodovitog povrća za vodom
Ovisno o vrsti, povrće sadrži od 65 do 97 % vode, što znači da ima velike potrebe za vodom, odnosno, da bez navodnjavanja nema isplative proizvodnje povrća. Ovo ne vrijedi samo za komercijalnu proizvodnju, već i za proizvodnju za vlastite potrebe.
Pročitaj više...
Industrijska proizvodnja rajčice - Ove se godine očekuje rekordan urod rajčice u Istri
Na ovogodišnjem seminaru „Hrvatsko povrće“, 2. stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati 30. studenog - 2.prosinca u Svetom Martinu na Muri, bit će zastupljene aktualne teme i problematika povrćarske proizvodnje poput industrijske proizvodnje povrća. Trenutno u Istri raste više od četiri milijuna sadnica industrijske rajčice koje bi trebale dati urod veći od deset tisuća tona.
Pročitaj više...
Prilog broja: Moj eko povrtnjak
Temelj za zdravu i otpornu biljku ostvaruje se uspostavljanjem održivog sustava kojim se poštuje prirodni sustav i ciklus, održava prirodna ravnoteža i pridonosi visokoj razini biološke aktivnosti. Sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, održavanje zdravlja bilja provodi se preventivnim mjerama, poput izbora odgovarajućih vrsta i sorti otpornih na štetne organizme, pravilnim plodoredom, za čiju je izradu potrebno napraviti spisak povrća koje se želi uzgajati i svrstati ih prema botaničkim porodicama. Zaštita prirodnih neprijatelja, te mehaničke i fizikalne mjere trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoliša na najmanju moguću mjeru, zaštititi korisne vrste i osigurati proizvodnju plodova bez štetnih ostataka.
Pročitaj više...
<< 1 2 3 4 5 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.