Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

POVRĆARSTVO/CVJEĆARSTVO

<< 1 2 3 4 5 >>
Štetni organizmi u uzgoju špinata i matovilca
Među lisnatim povrćem koje uzgajamo u jesenskom razdoblju špinat (Spinacia oleracea) i matovilac (Valerianella locusta) omiljeni su zbog nutritivno-zdravstvenih vrijednosti. Špinat iz skupine “lobodnjača” je vrlo bogat dušikom, a matovilac iz grupe «odoljena» kao vrsta podrijetlom iz livadne flore ima veću hranidbenu vrijednost od salate.
Pročitaj više...
Zadnje zaštite i skladištenje mrkve
Različiti načini proizvodnje u kontinentalnom i mediteranskom području omogućuju opskrbu tržišta svježom mrkvom tijekom cijele godine, a opskrbu industrije sirovinom od sredine ljeta do kasne jeseni. Naprednija obiteljska gospodarstva usvojila su tehnologiju i mehanizaciju prilagođenu robnoj proizvodnji svježe mrkve za ljetnu potrošnju ili ljetnu sjetvu za jesensko skladištenje i zimsko trženje mrkve.
Pročitaj više...
Korijen svega dobrog
Stara izreka kaže da je korijen zdravlja u umu, a zdravlje počinje pravilnom prehranom u kojoj važnu ulogu treba imati i razno korijenasto povrće.
Pročitaj više...
Kvarenje plodova prije berbe
Pri uzgoju plodovitog povrća, a to su vrste koje uzgajamo radi ploda nastalog iz cvijeta (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, dinja, lubenica, tikve i dr.) dolazi do značajnih gubitaka u prinosu i kvaliteti zbog napada štetočinja (štetnici, uzročnici bolesti, te korovi). Štetočinje napadaju povrće od sjetve do berbe, a neki štetnici i uzročnici bolesti javljaju se i nakon berbe – za vrijeme uskladištenja i stavljanja u promet. Međutim, na navedenim vrstama često dolazi i do različitih fizioloških poremećaja koji u konačnici također uzrokuju smanjenje kakvoće i kvalitete, a uzrokovani su negativnim djelovanjem okolišnih (abiotskih) čimbenika (temperatura, vlaga, ishrana, svjetlost, onečišćenje zraka,). Neki od simptoma fizioloških poremećaja često su slični simptomima uzrokovanim štetočinjama, te ih je stoga bitno razlikovati.
Pročitaj više...
Najčešći štetnici ruže
Ružu, kraljicu vrtova, osim lisnih uši koje se redovito javljaju svake godine, napada i veći broj drugih štetnika. Najčešći štetnici koji ugrožavaju uzgoj ruže su ružin cvrčak, koprivina grinja i ružine ose listarice. Povremeno se javljaju i drugi štetnici (npr. osa uvijalica, moljac miner, ose šiškarice i bušači izboja) koji se uspješno suzbijaju primjenom mehaničkih mjera zaštite, tj. uklanjanjem i uništavanjem napadnutih biljnih organa.
Pročitaj više...
Potrebe povrća za vodom
Za uspješnu proizvodnju bilo koje kulture vrlo je važno održavati optimalnu vlažnost tla tijekom uzgoja. Isto vrijedi i za povrtne vrste iz nekoliko razloga – sadrže između 65 i 97 % vode, imaju intenzivan porast tijekom kratkog vremena, dok se kod većine vrsta korijen razvija u površinskih 20 do 30 cm tla. Osim toga, biljka nije u mogućnosti koristiti hraniva iz tla bez dovoljne količine vode.
Pročitaj više...
Uzgoj „cherry“ rajčice
Uz kultivare rajčice krupnih plodova, u kućnim vrtovima se sve češće mogu naći i biljke „cherry“ rajčice zbog prepoznatih kvalitativnih svojstava. Hrvatski naziv za „cherry“ rajčicu je trešnjolika ili trešnjasta rajčica.
Pročitaj više...
Zaštita rajčice od bolesti
Rajčica je najčešća povrtna kultura u vrtovima diljem zemlje. Intenzivna proizvodnja se uglavnom provodi u zaštićenim prostorima, dok se za svježu potrošnju rajčica uzgaja iz presadnica na otvorenom. Bez obzira na tip proizvodnje, rajčica je izložena napadu različitih tipova štetočinja, koje zahtijevaju pravovremeno provođenje mjera zaštite. Reći ćemo nešto o dvjema najznačajnijim bolestima rajčice.
Pročitaj više...
Mikoriza i cijepljenje – povećan prinos povrća
Za ostvarenje visokog i kvalitetnog prinosa povrtnih kultura vrlo su važni primijenjena agrotehnika, odnosno tehnologija uzgoja, te pravilan odabir kultivara (sorte). Osim ovih, na uspjeh proizvodnje znatno utječu ekološki čimbenici lokacije (klima, tlo, voda), te pojava štetočinja (korova, biljnih bolesti i štetnika). Odavno je poznata mogućnost primjene određenih postupaka u svrhu smanjenja nepovoljnih utjecaja ekoloških čimbenika na proizvodnju.
Pročitaj više...
Proljetna sadnja vatrene krune (Gloriosa)
Rod Gloriosa obuhvaća pet vrsta višegodišnjih zeljastih penjačica porijeklom iz tropskih šuma Afrike i Azije. U prirodnom staništu biljka naraste više od 5 m visoko. Listovi gloriose na vrhu imaju vitičaste kukice pomoću kojih se biljka prihvaća za oslonac.
Pročitaj više...
Prilog broja: Uzgoj neobičnog i novog povrća
Postoji mnogo vrsta i još više sorti neobičnog povrća. Mnoge od tih vrsta uspijevaju i kod nas i prisutne su u ponudi trgovačkih centara. Kad se govori o egzotičnim vrstama, tada se misli na one koje u našem podneblju nisu uobičajene, za razliku od zemalja gdje su stvorene selekcijom, hibridizacijom ili na neki drugi način. Tako krastavci potječu iz vlažne, tropske Indije, pa su iz tog razloga poznate mnoge indijske vrste i sorte. Egzotični izgled i okus manje poznatih biljnih vrsta krije zapravo pravo bogatstvo vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem štite i jačaju naš organizam.
Pročitaj više...
Kako do rascvjetanog balkona?
Dolaskom proljeća rađa se i želja da balkon zasja u svom punom sjaju. Cvjetni aranžmani čine pročelje kuća puno privlačnijim i mame poglede prolaznika.
Pročitaj više...
Uzgoj krumpira bez obrade tla
Krumpir (Solanum tuberosum) značajna je zeljasta kultura i danas gotovo nezamjenjiva namirnica čovječanstva. Krumpir je kultura od koje se 75% biomase može iskoristiti za jelo dok je primjerice kod žitarica to svega 1/3 biomase.
Pročitaj više...
Osnovna i predsjetvena gnojidba povrća
Primjena mineralnih gnojiva u povrtlarskoj proizvodnji važna je za postizanje visokih prinosa, i za kvalitetu konačnog proizvoda koji će nas zadovoljiti i nutritivnom vrijednošću. Osim utjecaja na prinos, gnojidbom održavamo ili podižemo cjelokupnu plodnost tla. Stoga mu gnojidbom, i organskim i mineralnim gnojivima, treba osigurati u tlu dovoljnu količinu lako pristupačnih hranjiva.
Pročitaj više...
Orezujemo ih u proljeće da bi cvali ljeti
Ljeti je vegetacija u vrtu bujna, vrt je pun cvijeća no vrijeme cvatnje grmova i drveća uglavnom je prošlo. Grmovi koji cvatu ljeti uglavnom nisu tako brojni kao proljetni pa prilikom sadnje svakako bi trebalo voditi računa da se ovim grmovima popune praznine u vrtu. Tako će naš vrt biti upadljiv i tijekom ljetnih mjeseci.
Pročitaj više...
<< 1 2 3 4 5 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.