Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

STOČARSTVO/PERADARSTVO

<< 1 2 >>
Serama – najmanja kokoš na svijetu
Serama – najmanja kokoš na svijetuNeki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.
Pročitaj više...
Prilog broja: Hranidba peradi
Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.
Pročitaj više...
Ptičja gripa - visokopatogena influenca ptica
Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.
Pročitaj više...
Čišćenje na farmi
Čišćenje objekata za stoku i preventivno održavanje higijene na farmi važna je zoohigijenska mjera. Prvenstveno djeluje preventivno na smanjivanje broja mikroorganizama. Podrazumjeva svakodnevno uklanjanje stajskog gnoja, gnojovke, te ostatke prostirke i sijena. Dezinfekcija štale kemijskim sredstvima znatno umanjuje pojavnost bolesti (mastitis).
Pročitaj više...
Prilog broja: Uzgoj svinja za preradu u domaće proizvode
U Hrvatskoj se tradicionalno troši mnogo svinjskog mesa, od čega se značajan dio prerađuje i konzumira u obliku različitih prerađevina, poglavito kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda. Uz širok asortiman proizvoda iz mesno-prerađivačke industrije, posebno traženi tržni segment čine tzv. „domaći“ proizvodi nastali tradicionalnom preradom mesa svinja na seoskim gospodarstvima. Neki od njih su poznate gastronomske delicije poput slavonskog kulena (kulina), kulenovih seka, pršuta, kobasica i ostalog.
Pročitaj više...
Štetnost pljesnive hrane za proizvodnost i zdravlje ljudi
Kišno i vlažno vrijeme vrlo pogoduje razvoju plijesni (gljivica) na poljoprivrednim kulturama. Štetnost na proizvodnost životinja imaju otrovi (mikotoksini) koje gljivice proizvode. Bolesti prouzročene mikotoksinima su mikotoksikoze.
Pročitaj više...
Prilog broja: Krmiva u hranidbi domaćih životinja
Hrana za životinje ili učestalijim nazivom, stočna hrana je pojam koji obuhvaća krmiva, krmne smjese i dopuštene dodatke koji za životinje predstavljaju izvor jedne ili više hranjivih i djelatnih tvari. Krmiva su proizvodi biljnog, životinjskog, odnosno mineralnog porijekla, koji služe za hranidbu životinja, a nisu štetni za njihovo zdravlje, niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Dakle, pored hranjive vrijednosti, krmiva moraju biti besprijekorne mikrobiološke kvalitete i bez štetnih tvari (mikotoksina, teških metala i drugih nepoželjnih tvari.)
Pročitaj više...
Cijepite goveda, spriječite veliku gospodarsku štetu!
Bolest kvrgave kože, nodularni dermatitis, virusna je zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, a proteklih godina virus je preko Turske ušao na europski kontinent. Bolest se ne može liječiti lijekovima, već je jedini vid zaštite preventivno cijepljenje i održavanje higijene prostora uništavanjem insekata , muha i komaraca, koji su prenositelji ove vrlo opasne i zarazne bolesti.
Pročitaj više...
Suzbijanje muha na gospodarstvima
Dolaskom toplijeg vremena pojavili su se i naši stalni pratitelji - muhe, a s njima i ponovna borba i nevolje kao i mukotrpno suzbijanje. Muhe su jedna od glavnih molestantskih vrsta u svijetu, bilo u urbanim ili ruralnim sredinama.
Pročitaj više...
Proljetna paša koza
Nepoznavanje metabolizma u koza, početno nestrpljivo, naglo, kako narod kaže „ozelenjavanje“ novorođenih i njihovih majki, nestručna prva mužnja, čimbenici su propusta s gotovo trajnim negativnim posljedicama
Pročitaj više...
Inkubacija jaja
U peradarstvu razlikujemo prirodnu i umjetnu inkubaciju jaja. Prirodna inkubacija predstavlja korištenje nagona ženki peradi - kvočki da sjede određeno vrijeme na jajima i izvale podmladak. Ovaj vid inkubacije danas ima vrlo mali ekonomski značaj i isključivo se odvija kod manjeg broja uzgajivača peradi na obiteljskim gospodarstvima.
Pročitaj više...
Houdan – neobična pasmina kakvoćnog mesa
Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima.
Pročitaj više...
Određivanje kakvoće svinjskih trupova
Ekonomski rezultati u tovu svinja ovise o nizu čimbenika, među kojima su najvažniji konzumacija hrane i konverzija (utrošak hrane za kg prirasta), visina dnevnog prirasta, duljina trajanja tova te udio mišićnog tkiva u trupu tovljenika. Intenzivnim uzgojno-selekcijskim radom u svinjogojstvu tijekom proteklih nekoliko desetljeća ostvarene su značajne promjene u sastavu svinjskog trupa, koje su rezultirale povećanom mesnatošću polovica i manjim sadržajem pripadajućeg masnog tkiva kod svježeg mesa za rasjek i prerađevina.
Pročitaj više...
Prilog broja: Mesne pasmine goveda
Meso goveda čovjek je u svojoj prehrani koristio od davnina, i prije no što ih je udomaćio. Nakon udomaćivanja, goveda su čovjeku činila živu rezervu vrijednih namirnica, mesa i mlijeka, pomagala mu u svakodnevnom radu kao vučne životinje, osiguravala stajnjak za popravljanje plodnosti tla i dr. Do prije jednog stoljeća ondašnji farmeri uglavnom su svoju proizvodnju temeljili na lokalnim (autohtonim) pasminama goveda stvarajući pritom skromne viškove proizvoda za prodaju.
Pročitaj više...
Prilog broja: Uzgoj magaraca – posao ili hobi
Magarac je zadnjih desetljeća bio u značajnoj mjeri zapostavljena i zaboravljena domaća životinja, i često se s podsmjehom govorilo o magarcima, kao nevažnim domaćim životinjama. Minulih je stoljeća magarac bio uglavnom u „službi” siromašnijeg puka, posebice u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani spomen magarca u našim krajevima datira iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korčule, no spominje se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Međutim, magarci su nazočni u cijelom svijetu, ponajviše europskom Sredozemlju, Aziji i Africi.
Pročitaj više...
<< 1 2 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.