Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

VOĆARSTVO/VINOGRADARSTVO

<< 1 2 3 4 5 >>
Pripremite se za zimsko prskanje
Danas su bakreni fungicidi važan dio programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta. Vrlo je važno njihovo korištenje za suzbijanje plamenjače, pjegavosti i ostalih bolesti vinove loze i drugih kultura. Zbog globalnog zagađenja tla teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje, prisutan je trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni. Zbog toga se sve manje koriste stare formulacije i bakreni pripravci koji su primjenjivani u visokim dozama, te su se ispirali u tlo u velikim količinama.
Pročitaj više...
Voćarski dnevnik: Klorpirifos
Tijekom prosinca javnost je bila obavještena o prisutnosti insekticida klorpirifos na plodovima jabuka.
Pročitaj više...
Žutice vinove loze – proširene i lokalno udomaćene na „zajedničkom europskom tržištu“
Uz Češku (1996.) i Sloveniju (1997.), Hrvatska je među prvim zemljama bivšeg socijalističkog društvenog uređenja gdje su uočeni simptomi patoloških žutica vinove loze.
Pročitaj više...
Kako na proljeće spriječiti pojavu bolesti jabučastog voća?
U hrvatskim plantažnim nasadima od jabučastog voća uglavnom uzgajamo jabuku i značajno manje krušku, dok su dunje i mušmule uglavnom prisutne kao pojedinačna stabla uz okućnice i/ili vikendice. Procjenjujemo da tek jednu trećinu od ukupnih površina jabučastog voća uzgajamo u suvremenim nasadima, dok su preostale dvije trećine površina stariji travnjački voćnjaci s tradicionalnim sortama na visokim stablašicama ili manje površine mješovitog voća koje rastu uz okućnice (vikendice). Premda je na dominantnoj vrsti jabuci početkom novog milenija bilo opisano više od 250 različitih vrsta štetnika (uglavnom kukaca i grinja), od prosječno zabilježenih šteta uzročnici biljnih bolesti čine gotovo 70%.
Pročitaj više...
Američki cvrčak – prirodni širitelj zlatne žutice vinove loze
Tijekom 2017. navršit će se 20 godina od kad su u Hrvatskoj prvi puta objavljeni radovi koji potvrđuju pojavu simptoma žućenja vinove loze (Grapevine yellows diseases) na nekim sortama vinove loze (Chradonnay, Pinot sivi) (Šarić i sur., 1997).
Pročitaj više...
Ista pravila za domaća i uvozna vina
U Narodnim novinama, br. 110/16. od 30. studenog 2016. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava veći broj „dobrovoljnih“ uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza).
Pročitaj više...
Kako i gdje prezimljuju bolesti koštičavog voća?
Višegodišnji nasadi (voćnjaci, vinogradi) predstavljaju monokulturu, odnosno poljoprivrednu površinu gdje se duži niz godina uzgaja samo jedna biljna vrsta. Poznato je da plodored i izbjegavanje prečestog uzgoja iste ili srodne biljne vrste na istoj površini predstavlja iznimno važnu agrotehničku mjeru u sprječavanju napada mnogih štetnika i uzročnika bolesti. Stoga su indeksi tretiranosti i štete od neželjenih organizama veći u višegodišnjim nasadima nego na oranicama gdje se poštuju ”plodoredna pravila”.
Pročitaj više...
Zašto su ove sezone šljive već u ljeto ostale bez lišća?
Već sredinom i krajem kolovoza ove godine gotovo sa svih stabala šljiva koje uzgajamo bez primjene sredstva za zaštitu bilja uz okućnice i vikendice “izgubile” su prijevremeno lišće, a glavni uzrok tome je epidemijsko širenje gljivičnih bolesti, među kojima su najčešće hrđa (Transchelia) i narančasta pjegavost ili plamenjača (Polystigma).
Pročitaj više...
Kako suzbiti korove u vinogradima i voćnjacima
Suzbijanje korova započinje samom obradom tla poljodjelskim alatima ili kultivatorima. U nekim slučajevima mali razmaci u vinogradima, ali i nepristupačni ili neravni položaji, mogu uvelike otežati obradu tla. Osim toga, korovi koji se uništavaju okopavanjem ili kultivacijom vrlo brzo se obnavljaju, pa učinak obrade ne traje dugo. Ovakav mehanički način uništavanja često nije dovoljan da bi se vinogradi, voćnjaci i maslinici u potpunosti očistili od korova, pa je potrebno tijekom godine u nasadima upotrijebiti i herbicide.
Pročitaj više...
Kako uzgojiti badem?
Bajam, badem, mendula, mjenduo (Prunus amygdalus) je vrlo stara voćna vrsta podrijetlom iz Srednje Azije. U Hrvatskoj se uzgaja uzduž cijele obale Jadranskog mora gdje raste oko 1 000 000 stabala, od čega u Dalmaciji oko 900 000 stabala. Prevladavaju pojedinačna stabla rano cvatućih sorata ili sjemenjaka iz domaće populacije, uzgajana na škrtim tlima bez primjene tehnoloških mjera uzgoja, što rezultira velikim oscilacijama u proizvodnji.
Pročitaj više...
Njega mladog vina
Da bi vino „odraslo“ i „živjelo“, te ostalo zdravo i lijepo mora se kroz cijeli životni vijek njegovati različitim tehnološkim postupcima. Prva faza njege vina započinje nakon završetka alkoholnog vrenja (fermentacije).
Pročitaj više...
Spašavaju stare sorte voćaka po cijeloj Hrvatskoj
„Do sada smo po Hrvatskoj prošli nekoliko tisuća kilometara, tražeći i obilazeći napuštene vrtove i u njima stabla starih autohtonih voćaka, od kojih su mnoga bila gotovo na izdisaju. Stoga smo sretni kad s drveta uspijemo uzeti plemku i cijepiti je, jer to znači da, barem dok je nas, ta voćka neće izumrijeti.“
Pročitaj više...
Stare sorte voćaka sve traženije za ekološki uzgoj
U rasadniku Displantarium u Starom Petrovom Selu, proizvode se sadnice starih sorata jabuka koje najviše traže vikendaši, ali ima i primjera sadnje većih ekoloških nasada, jer su petrovača, bobovec, mašanka, slavonska srčika, ivanlija, grafenstein i druge stare sorte otpornije i manje zahtjevne od većine modernih sorata, ako se izuzmu nove selekcije otporne na bolesti.
Pročitaj više...
Zašto koristiti enzime u proizvodnji vina?
Općenito je prihvaćeno da sastav grožđa igra primarnu ulogu u određivanju kvalitete vina. Međutim, većina senzornih karakteristika razvija se kroz niz kompleksnih biokemijskih reakcija koje se odvijaju tijekom procesa vinifikacije. Veliki dio ovih reakcija odvija se pod utjecajem enzima koji se nalaze u grožđu i u mikroorganizmima koji sudjeluju u fermentaciji. ​
Pročitaj više...
Prilog broja: Stare sorte voćaka
Zahvaljujući raznolikosti svojih zemljišnih i klimatskih uvjeta, Republika Hrvatska obiluje autohtonim sortama i populacijama mnogih vrsta voćaka. One su do sada bile sporadično i nejednako istraživane, a mnogima od njih prijeti izumiranje zbog uništavanja staništa, osjetljivosti na bolesti i štetnike ili drugih razloga. Premda u posljednje vrijeme postoji povećani interes znanstveno-istraživačkih institucija za istraživanje genetskih izvora voćaka, to ni izdaleka nije dovoljno. Krajnje je vrijeme da se pokrene kontinuirani nacionalni program zaštite, istraživanja i oplemenjivanja ovog vrijednog genetskog materijala kako bismo ga ostavili u nasljeđe generacijama koje dolaze.
Pročitaj više...
<< 1 2 3 4 5 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016. Izdanje 15.02.2016. Izdanje 01.02.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.