Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

VOĆARSTVO/VINOGRADARSTVO

<< 1 2 3 4 5 >>
Važan sanacijski zahvat nakon proljetnog mraza
Ove je godine proljetni mraz potpuno uništio urod voća u mnogim područjima. Na voćkama pogođenim mrazom sva snaga rasta bit će usmjerena na mladice, jer nema plodova koji su veliki potrošač asimilata. To izaziva pojačanu bujnost i zasjenjenost krošnje i pogoduje širenju gljivičnih bolesti, koje se ove godine zbog obilja vlage ionako pojačano razvijaju.
Pročitaj više...
Voćarski dnevnik: Što s voćnjakom nakon mraza?
Voćari moraju mijenjati strategiju proizvodnje u voćnjacima koji su teško oštećeni mrazom kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Kakva bi strategija proizvodnje sada bila primjerena?
Pročitaj više...
Prilog broja: Ljetna zaštita voćaka
Zbog mraza koji je u mnogim krajevima Hrvatske „pobrao voće“ krajem travnja, u velikom broju voćnjaka izostat će urod, no zaštita voćaka mora se i dalje obavljati, kako bi se spriječila daljnja šteta. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Treba voditi računa o obradi tla i zaštiti od bolesti i štetnika, uz neizostavne troškove, ali se zaštita ne smije zanemariti i previše reducirati zbog racionalnosti, jer ovisno o vremenskim prilikama, ako napadi bolesti budu veliki, javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.
Pročitaj više...
Biostimulatori za oporavak vinograda nakon mraza
Krajem travnja, u gotovo cijeloj Hrvatskoj (osim Istre), a posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, niske temperature, koje su se kretale, ovisno od područja do područja i od lokaliteta do lokaliteta, od -2,5 do -7 °C, rezultirale su mrazom, posljedica čega su velike štete uz voćnjake i na voćnim vrstama, u vinogradima i kod ranog povrća. Vinogradi, koji su u fazi pojave i razvoja grozdića, posebno su osjetljivi na niske temperature. Na nekim lokalitetima zabilježene su također štete od 50 do 100 %. Ako štete nisu potpune, potrebno je što prije izvršiti tretiranje aminokiselinama (biostimulatorima), kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje.
Pročitaj više...
Krupniji i ljepši plodovi
Prorjeđivanje plodova je iznimno važna pomotehnička mjera u voćarstvu. Osim što izravno utječemo na regulaciju između rasta i rodnosti, prorjeđivanjem dobivamo krupnije i ljepše, te bolje obojane plodove koji postižu znatno bolju cijenu na tržištu.
Pročitaj više...
Mogućnost zaštite poljoprivrednih kultura bez položenog ispita
Iz tvrtke Pro-eco d.o.o. dolaze dobre vijesti za sve poljoprivredne proizvođače koji nisu položili ispit za sigurno rukovanje pesticidima. Naime, insekticid NeemAzal® TS, osim u kategoriji profesionalne namjene, od travnja 2016. ima i dozvolu u amaterskoj primjeni i to u pakiranju od 100 mililitara i od 1 litre.
Pročitaj više...
Dobra cvatnja - sigurna rodnost
Poznavanje fenološke faze cvatnje važno je za postizanje sigurne rodnosti voćaka, jer i uz druge povoljne uvjete prirod može posve zatajiti, ako se cvatnja odvija u doba nepovoljnih klimatskih prilika, ili ako se autosterilne sorte jednog nasada međusobno dovoljno ne podudaraju u fazi cvatnje. Proučavanje fenološke faze cvatnje je neophodno za voćarsku proizvodnju.
Pročitaj više...
Zašto grinje šiškarice postaju sve štetnije?
Dana 12. prosinca 2015. godine u Parizu je protiv globalnog zatopljenja postignut “povijesni sporazum za spas planeta Zemlje”, kojim je 195 država prihvatilo uvjete za smanjenje razine zagrijavanja atmosfere ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Osim općeg povećanja razine svjetskih mora i nestanak velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, posljednjih desetak godina zbog globalnih klimatskih promjena rastu štete od nekih kategorija neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji. Pored kukaca od ostalih štetnih organizma životinjskog podrijetla najveće gubitke u hortikulturnom uzgoju (voćarstvo, vinogradarstvo, rasadničarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo) bilježimo od grinja!
Pročitaj više...
Azijska smeđa trulež
Zahvaljujući suradnji Zavoda za poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta na projektu LIFE 13 ENV/HR/000580, u Republici Hrvatskoj u prošloj godini na plodovima jabuke otkrivena je nova gljivična bolest Monilinia polystroma (anamorf) - azijska smeđa trulež.
Pročitaj više...
Kako pravilno oblikovati mladu lozu
Vinova loza je biljka penjačica i traži naslon uz kojeg se penje i povija. Pri tome ima sposobnost prilagodbe na različite ampelotehničke zahvate, tako da se redovitim i usmjerenim rezom može podvrgnuti različitim uzgojnim oblicima i načinima uzgoja.
Pročitaj više...
Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala, 2015. godina
Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.Više informacija možete saznati na internetskim stranicama www. hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))
Pročitaj više...
Zimsko prskanje voćnjaka i vinograda za zdrav urod
Vegetacijska sezona voćnih kultura uskoro započinje, a prva tretiranja za zaštitu od najznačajnijih bolesti i štetnika treba provesti još u mirovanju vegetacije. Govorimo stoga o zimskom ili tzv. plavom prskanju.
Pročitaj više...
Temeljna pravila reza i tehnike rezidbe
Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci), dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.
Pročitaj više...
Kako povećati urod i smanjiti korištenje zaštitnih sredstava?
Veći dio suvremene voćarske proizvodnje može se opisati kao intenzivna proizvodnja s velikom primjenom kemijskih sredstava (mineralna gnojiva, pesticidi). Takav oblik uzgoja ostavlja veliki negativan utjecaj na okoliš koji se najviše očituje u smanjenju bioraznolikosti, degradaciji tala te pojavom određenih negativnih pojava (trofobioza, rezistentnost) koji poskupljuju i otežavaju samu proizvodnju.
Pročitaj više...
Širenje kalifornijske štitaste uši
Početkom 1930-ih godina kalifornijska štitasta uš se proširila većinom hrvatskih voćarskih područja (osim nekih dijelova jadranske obale), a već nakon drugog svjetskog rata u nekim je krajevima zabilježeno sušenje tisuće stabala voćaka zbog njena prekomjernog množenja (npr. u Međimurju, Prekmurju). Najviše su tada bili napadnuti jabuka, kruška, crveni i bijeli ribiz, glog te japanska dunja. Podizanjem novih jabučnih nasada niskih stablašica i redovitim suzbijanjem tehnoloških štetnika tijekom vegetacije, od sredine 1970-tih godina značaj i štetnost kalifornijske štitaste uši u hrvatskim voćnjacima opada.
Pročitaj više...
<< 1 2 3 4 5 >>
Božićni panj s kestenom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016. Izdanje 15.02.2016. Izdanje 01.02.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.