Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

ZAŠTITA BILJA

<< 1 2 >>
Povučeno 13 herbicida s hrvatskog tržišta
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da se s tržišta Republike Hrvatske povlači 13 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat, koja sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin (CAS. br. 61791-26-2).
Pročitaj više...
Iskustva suzbijanja bakterijske tamne truleži žila kupusa
Kupus varaždinski ili “Varaždinsko zelje”, dugo se proizvodi na prostorima sjeverozapadne Hrvatske, a kako bi sačuvali genetsku čistoću sorte poljoprivredni proizvođači su nastojali “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i bez raskuživanja sjemena sredstvima za zaštitu bilja očuvati izvorni genetski materijal za vlastite potrebe.
Pročitaj više...
Najštetnija bolest lišća krastavaca i tikvenjača
U redakciju Gospodarskog lista ovog ljeta pristigla su brojna pitanja pretplatnika koji u svojim nasadima imaju teškoća s plamenjačom krastavaca i žele više znati kako suzbijati tu najštetniju bolest lišća krastavaca i drugih tikvenjača, stoga donosimo članak našeg stručnog suradnika mr.sc. Milorada Šubića.
Pročitaj više...
Zaštita uljane repice od korova i štetnika
Pročitaj više...
Gusjenice grožđanih moljaca u grozdu - velike štete u berbi
U uzgoju vinove loze najvažniji ograničavajući faktori su bolesti i štetnici. Iako se glavne bolesti pojavljuju nešto ranije u sezoni, napad najvažnijih štetnih kukaca, žutog i pepeljastog grožđanog moljca, može biti jednako opasan za urod vinove loze.
Pročitaj više...
Vrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka – vektora zlatne žutice vinove loze
Zlatna žutica vinove loze (poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD)) smatra se jednom od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Jedan od osnovnih razloga za ovu tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i vrlo brzo poprima razmjere epidemije, pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu).
Pročitaj više...
Uspješan uzgoj povrća bez pesticida
Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku povrće se na površinama Republike Hrvatske uzgaja na sveukupno 6.023 ha, što ukupno daje oko 149.000 tona svježeg povrća godišnje. Od toga se u ekološkoj proizvodnji, povrće uzgaja na približno samo 304 ha. To su brojke koje nas nikako ne bi smjele zadovoljiti.
Pročitaj više...
Piretroidi u zaštiti bilja
Skupina piretroida jedna je od prvih skupina insekticida. Prvi puta sintetizirani su još početkom 20. stoljeća, a njihova važnost u poljoprivrednoj proizvodnji započinje 90-ih odbacivanjem i napuštanjem DDT-a i ostalih zastarjelih insekticida zbog nepovoljnih utjecaja na zdravlje ljudi i loših toksikoloških svojstava.
Pročitaj više...
Mjere suzbijanja nematoda u tlu
Na pitanje pretplatnice koja u zaštićenom prostoru ima velikih problema s nematodama, posebno na krastavcima, rajčici, salati i paprici, te o načinu i metodama suzbijanja namatoda odgovara stručna suradnica Gospodarskog lista, mr.sc. Marija Ševar.
Pročitaj više...
Značaj sulfonilureja herbicida
Skupina sulfonilureja herbicida danas je najzastupljenija i najučinkovitija skupina herbicida u zaštiti okopavinskih kultura od korova.
Pročitaj više...
Zaštita bilja za manje poljoprivredne proizvođače - hobiste
Iz dana u dan raste svjesnost o važnosti poznavanja načina proizvodnje hrane koju jedemo. Posebno se to odnosi na poljoprivredne proizvode koje vrlo često konzumiramo u svježem stanju. Nastavno na to veseli činjenica da se sve više ljudi, koji se nikada nisu profesionalno bavili poljoprivrednom, okreću proizvodnji poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe. No, mali poljoprivrednici često ističu kako za njih iz više razloga ne postoji odgovarajuća agronomska usluga, osobito u zaštiti bilja kemijskim sredstvima.
Pročitaj više...
Više proteina u zrnu pšenice
Najvažniji sastojak zrna pšenice su proteini (bjelančevine) i upravo je pšenica glavni izvor biljnih proteina za čovjeka. Njihova zastupljenost ovisi o više različitih faktora od vrste, sorte, klimatskih prilika, tipa zemljišta do agrotehničkih mjera proizvodnje. Ozima pšenica sadrži manje bjelančevina od jare, a meka pšenica manje od tvrde, dok pšenica iste sorte uzgajana u sušnim klimatskim uvjetima ima više bjelančevina nego pšenica uzgajana u vlažnim uvjetima.
Pročitaj više...
Integrirani pristup suzbijanju viline kose
S obzirom na mnogo upita o ponovnoj i sve većoj prisutnosti i širenju viline kose u lucerni (Podravina i Istra), šećernoj repi (istočna Slavonija, Srijem i Baranja), mrkvi (Vransko polje), posvuda uz putove na samonikloj flori, na korovima u maslinicima Šibenskog zaleđa i drugdje, odlučili smo čitatelje Gospodarskog lista ovim člankom ponovno posjetiti na ovaj problem.
Pročitaj više...
Preporuka vinogradarima: Zaštita vinograda početkom vegetacije
Posljednjih godina bolest vinove loze Phomopsis viticola, poznata kao crna pjegavost, sve je prisutnija u vinogradima na čitavom području Hrvatske. Ova bolest vinove loze poznata je duže od 150 godina, a kod nas je detreminirana početkom 70-tih godina prošlog stoljeća. Uz sivu plijesan, to je tipična bolest „visokog standarda“ ili suvremenog načina uzgoja vinove loze, a razlog tomu je sve manja upotreba pripravaka na bazi bakra i sumpora u zaštiti vinove loze.
Pročitaj više...
Kako promjena klime utječe na pojavu kukuruznoga moljca
Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) ubraja se u polifagne štetnike, jer napada više od 200 biljnih vrsta, međutim najznačajnije štete pravi na kukuruzu, jer tu pronalazi najpovoljnije uvjete za razvoj i ishranu. Osim na kukuruzu štete pravi i na povrću, posebice na paprici gdje može uništiti 40-60% uroda, ako se ne primjeni odgovarajuća zaštita. Napada i velik broj korovnih vrsta, te je njegovo suzbijanje zbog toga dosta otežano.
Pročitaj više...
<< 1 2 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.