Sredinom ljeta na agrumima su se vrhovi grančica smotali i postali sivo-smeđobijele boje. Što bi mogao biti uzrok, te moram li te grane orezati i postoje li kakvi preparati za liječenje?
Prema vašem opisu (koji je prilično općenit) za navedene simptome je najvjerojatnije odgovoran Lisni miner agruma (Phyllocnistis citrella) koji čini štetu drugom rastu agruma koncem srpnja i u kolovozu kad su uvjeti za napad ovog štetnika najpovoljniji. To je leptirić raspona krila oko 6 mm. Štetu pravi na način da odrasla ženka noću polaže jaja na naličje mladog lista ili izboja. Nakon 2 do 10 dana iz jaja izlaze gusjenice koje se ubušuju ispod pokožice lista i hraneći se, prave vijugave hodnike ili mine. Nakon 10 do 20 dana gusjenice se počinju kukuljiti na rubovima lista kojega uvijaju i koji se zatim osuši. Mjere zaštite su tretiranja s insekticidima na bazi aktivne tvari teflubenzurona, tebufenozida ili lufenurona. Prvo tretiranje se obavlja kad je mladi izboj dug 3 do 4 cm. Tretiranja treba ponavljati tri do četiri puta. Loša strana ovih insekticida je duga karenca. Prirodni insekticidi na bazi aktivne tvari spinosada i azadiractina su se pokazala učinkovita, a pored toga imaju i kraću karencu. Svakako se preporučuje orezati sasušene izboje i spaliti ih. Od preventivnih mjera za smanjenje štete od lisnog minera agruma je izbjegavanje gnojidbe, posebice dušičnim gnojivima u ljetnim mjesecima, kao i rezidbe, kako bi se smanjio ljetni porast kojeg napada ovaj štetnik.

Zorica VELAGIĆ, dipl. ing. agr.

Prethodni članakHokaido pita
Sljedeći članakNajbolji ovogodišnji hrvatski orači
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.